Početna Blog Stranica 3133

Najpovoljniji Metro Cash&Carry, najskuplji dm

Autor:
VLM

kupovina (Foto: Saša Zinaja /Medijska mreža)Konzum suvereno vlada hrvatskom maloprodajom s ukupnim prihodom od 12,6 milijardi kuna u lanjskoj godini, a na ljestvici trgovaca s najvišim maržama treći je, iza dm-a i Mercatora-H, s prosječnom maržom od 19,6 posto.

Najpovoljnije kupnje nudi Metro Cash &Carry, dok su DM-drogerie markt definitivno najskuplji trgovac u nas kad je riječ o maržama, koje su prva pretpostavka najbolje kupnje za potrošeni novac, kaže dr. sc. Vlado Brkanić, ovlašteni računovođa i revizor i analitičar RRiF-a. Na temelju godišnjih financijskih izvještaja za 2009. Brkanić je, naime, proniknuo i u one poslovne tajne hrvatskih maloprodajnih lanaca koje se ne objavljuju, poput marže, financijske stabilnosti i slično i došao do zanimljivih rezultata.

Veća pokrivenost, veći prihod

Marža nije ništa drugo nego zarada trgovca na razlikama u cijeni robe u odnosu na njezinu nabavnu cijenu kojom se pokrivaju troškovi i stvara dobitak trgovaca. Pritom se ne smije zanemariti da u strukturi prihoda gotovo svih trgovaca čine i “police”, odnosno ulazak u trgovački lanac. No po pitanju marže, u Metrou je ona višegodišnja konstanta, u prosjeku 10,7 posto, a u dm-u čak 32,6 posto, premda usporedivost dm-a s ostalim retailerima nije potpuna, s obzirom na puno uži asortiman u odnosu na ostale trgovce. Slijedi ga Mercator-H sa 26,6 posto prosječne marže, koji, kako kaže Brkanić, ni s drugom najvećom maržom u nas ne uspijeva konsolidirati negativno poslovanje, pa Konzum sa 19,6 posto prosječne marže, dok uz Metro najniže marže imaju još Kerum, Spar i Billa.

>>Tablice marži, poslovne uspješnosti, zaduženosti te rang prema prosječnoj neto plaći trgovačkih centara

Prema visini ukupnog prihoda, Konzum suvereno vlada hrvatskom maloprodajom sa 12,6 milijardi kuna u lanjskoj godini, a druge su Plodine sa 2,4 milijarde, koje su po prvi puta prešišale Metro, pa Mercator, Kaufland, Lidl, Billa… Formula povećanja ukupnog prihoda svakako je veća što je veća prostorna (teritorijalna) pokrivenost trgovinama, što je, pokazalo se – a ne visina marže – presudno za čistu zaradu. To potvrđuje i trećeplasirani Konzum, prema čijem se modelu ubrzano još uvijek šire Plodine i Lidl te Metro koji s najnižom maržom drži vrh ljestvice po zaradama, tvrdi Brkanić. Prvo mjesto drži dm sa 106 milijuna kuna zarade, što znači da je na svakih 100 kuna ukupnog prihoda u dm-u zarađeno 6,86 kuna, odnosno 3,85 kuna čistog dobitka.

– To znači mudro upravljanje cijenama, robnim zalihama i prodajnim prostorima – napominje Brkanić. No, zabrinjavaju gubici njih šest od 12 na ljestvici, pa se Brkanić pita hoće li oni pokrenuti opći rast marže i cijena i kod drugih trgovaca ili će doći do novih preuzimanja.

Po opsegu prometa, odnosno koeficijentu obrtaja zaliha, najbrži promet ostvaruju Kerum (11,29) i Metro (11,06), a najsporiji Mercator (7,68).

Lidl najmanje zadužen

Pokazatelj zaduženosti izračunava se usporedbom (podjelom) ukupne zaduženosti i ukupnog kapitala. Najmanju zaduženost, odnosno najpouzdanije financiranje u 2009. u nas je tako imao Lidl kojemu na jednu kunu vlastitog financiranja, odnosno kapitala, dolazi 0,23 kune dugova, dok Metro Cash&Carry na jednu kunu vlastitih izvora ima 0,66 kuna dugova. Najzaduženiji su Billa i Kerum kod kojih se u odnosu na lanjsku godinu zaduženost u 2010. još povećala.

Kod trgovaca na malo očekuje se da udio kapitala bude veći od 10 posto u odnosu na sveukupne izvore financiranja. Kerum će tako imati znatna ograničenja u daljem poslovanju, dok je Billa zbog gubitaka potpuno izgubila vlastiti kapital, objašnjava Brkanić. Među 12 analiziranih trgovaca, prosječne neto plaće najveće se u DM-u, 8047 kuna, a najniže u Kauflandu, 2628 kuna. No puno ih je koji radnike plaćaju daleko ispod nacionalnog prosjeka, s obzirom na to da su u prosjeku i plaće menadžmenta.

– Ipak, lijepo je vidjeti da su najviše plaće ipak u korelaciji s najvišom maržom i zaradom – napominje Brkanić.

Promet po pojedinom zaposlenom, koji je bitan pokazatelj učinkovitosti trgovaca, najviši je Metrou, DM-u i Lidlu – iznad 1500 kuna po zaposlenom, a najniži u Billi, Sparu, Tommyju i Mercatoru-H – ispod 900 kuna. Poslovna izvrsnost trgovaca u Hrvatskoj u globalu je pozitivna, ali nije zadovoljavajuća. Kaufland, Getro, Spar i Billa lani su čak poslovali s gubitkom, većim i od kamata, no teško je prognozirati koliko je ugrožen njihov opstanak. U stranom su vlasništvu pa je pitanje samo koliko će se dugo tolerirati takvo poslovanje.

– Dosadne reklame s dnevnom cijenom, ponudom ili mamci s točkicama ne jamče povećanje naklonosti ili zadržavanje postojećih kupaca. Potrebne su žurne promjene,- završava Brkanić.

Video: Odbrojavanje do otvorenja Arena Centra

Za manje od tri tjedna, 5. studenog, bit će otvoren Arena Centar. Događaj se iščekuje s nestrpljenjem, a razlog su 10 velikih i 200 srednje velikih i malih poslovnih prostora poznatih hrvatskih i međunarodnih tvrtki, hipermarket Interspar veličine 10.000 kvadratnih metara, CineStar multipleks kino s 9 projekcijskih dvorana, zabavni sadržaji, restorani, cafe barovi, 3000 parkirnih mjesta u garaži i 500 nenatkrivenih.

[youtube UXX3QWTrMwE nolink]

Novi termini klizanja u Domu sportova

klizanje, Dom sportova (Foto: Siniša Kosić /Medijska mreža)Na klizalištu Doma sportova uvedeni su novi termini klizanja. Prema novom rasporedu, uz dosadašnje termine, klizalište će biti na raspolaganju rekreativnim klizačima i svim ostalim zaljubljenicima u ovaj sport  ponedjeljkom i utorkom od 14.30 do 16 sati.

Na klizalištu Velesajam raspored klizanja je nepromijenjen, odnosno klizati se može petkom, subotom i nedjeljom od 20 do 21.30 sati.

Cijene ulaznica i klizaljki također su ostale nepromijenjene, odnosno cijena ulaznice po osobi je 15 kuna, posudba klizaljki  je 15,00 kuna, a cijena pretplate za 10 ulaza je 120 kuna.

Raspored rekreativnog klizanja u Domu sportova od 18. do 24. listopada

Dan/datum Vrijeme
Ponedjeljak 14.30 – 16.00
Utorak 14.30 – 16.00
Srijeda 20.00 – 21.30
Četvrtak 20.00 – 21.30
Petak, 22.10. NEMA REKREACIJE (HOKEJAŠKA UTAKMICA)
Subota 10.30 – 12.00 17.30 – 19.00 20.00 – 21.30
Nedjelja 10.30 – 12.00 17,30 – 19.00 20.00 – 21.30

Predstavljanje ULUPUH-ovih sekcija

ULUPUHU okviru obilježavanja 60 godina ULUPUH-a, u Galeriji ULUPUH u Tkalčićevoj 14 predstavljaju se dvije ULUPUH-ove Sekcije: Sekcija za kazališnu i filmsku umjetnost (od 13 do 16 sati) i Sekcija za oblikovanje igračaka i lutaka (od 17 do 20 sati).

– Sekcija za kazališnu i filmsku umjetnost jedna je od najstarijih i najbrojnijih ULUPUH-ovih sekcija, u sastavu ULUPUH-a od njegova osnutka, 1950. godine (link: http://www.ulupuh.hr/hr/sekcije.asp?idsekcije=5 ), podsjeća Ivana Bakal, predsjednica Sekcije. -Prvi predsjednik ULUPUH-a, Kamilo Tompa, bio je između ostalog i eminentni scenograf. Najistaknutiji predstavnici struke a članovi sekcije bili su i Ljubo Babić, Pavel Froman, Vladimir Žedrinski, Inge Kostinčer, Vanda Pavelić Weinert i dr. U začetku, Sekcija se orijentirala na dva segmenta primijenjene umjetnosti – scenografiju i kostimografiju a tijekom godina svoje je redove dopunila i istaknutim majstorima perika i maske te dizajnerima svjetla.

– Sekcija je od 1995. do 2007. godine organizirala hrvatsko predstavljanje na Praškom kvadrijenalu, svjetskoj izložbi kazališne arhitekture,  scenografije i kostimografije. Članovi Sekcije zajednički se predstavljaju na bijenalnoj sekcijskoj izložbi  – Suvremena kazališna i filmska scena. Koncem 2009. godine Sekcija je realizirala najveći izložbeni projekt u struci – Sto godina hrvatske scenografije i kostimografije 1909.-2009., u pet izložbenih cjelina, kojima je dostojno obljetnice proslavila godišnjicu zapošljavanja prvog scenografa ( i kostimografa ) u zagrebačkom HNK.

Program u Galeriji ULUPUH (od 13 do 16 sati)

Tijekom popodneva bit će nekoliko predavanja. Također, bit će predstavljeni radovi – Ike Škomrlj, Denija Šesnića, Irene Sušac, Marije Šarić-Ban, Katarine Radošević Galić, Ivane Bakal, Barbare Bourek, Elvire Ulip, Vedrane Rapić, Martine Karle Franić, Nenada Fabijanića

Prezentacija kazališne šminke, maske i vlasuljarstva – Marija Bingula

Sekcija za oblikovanje igračaka i lutaka (od 17 sati)

U 17 sati u Galeriji ULUPUH predstaviti će se Sekcija za oblikovanje igračaka i lutaka (link: http://www.ulupuh.hr/hr/sekcije.asp?idsekcije=9 ). U vrijeme osnutka ULUPUH-a 1950. godine Sekcija „obuhvaća djelatnost iz izrađevina od drva, metala, papira, plastičnih masa, tekstila“. Branka Hlevnjak u nadolazećoj monografiji ULUPUH-a otkriva pretpovijest društvenog djelovanja Sekcije u radu Aktiva za proizvodnju igračaka unutar tadašnjeg ULUH-a, odnosno njegove Sekcije za primijenjenu umjetnost. Zbog nezadovoljstva kvalitetom igračaka osniva se vlastita radionice dječjih igračaka koje bi se izvađale po modelima članova zadruge.

– Tijekom proteklih 60 godina Sekcija se predstavljala skupnim izložbama ili samostalnim predstavljanjem svojih članova unutar akcije Permanenta i u Galeriji ULUPUH. I danas se u nju primaju novi članovi, kojih će se dio predstaviti u programu od 17 do 20 sati. U galerijskom prostoru u to će vrijeme svoje radove izložiti Ranka Radović, Marijana Županić Benić, Tihana Ostreš, Zlatko Turković, Margareta Peršić, Željka Kozulić, a uz izložbu će se odvijati sljedeći program:

17 – 18 sati:

  • mala lutkarska točka Zlatka Turkovića
  • prezentacija knjige “O lutkama i lutkarstvu” autorice Marijane Županić Benić

18 – 19,30 sati:

  • radionica izrade ginjol lutke za djecu svih dobnih uzrasta i sve zainteresirane odrasle
  • igre za grupnu povezanost
  • ukrašavanje male pozornice i izvedba kratkih lutkarskih improvizacija

19,30 – 20 sati

  • lutkarska točka “Tango” Željke Kozulić, uz ugodno druženje, zabavu i veselje

Danas na ZFF-u priča o tri nova Isusa i prvi film Roberta Knjaza

Autor:
VLM

Ja sam IsusProjekcijom švedskog filma “Razumno rješenje” počeo je osmi Zagreb film festival, koji će u tjedan dana na pet lokacija prikazati selekciju jakih recentnih dokumentarnih i igranih naslova te nekoliko retrospektiva u popratnim programima.

U današnjem dugometražnom rasporedu najzanimljivija je rumunjska drama “Medalja časti”, debitanta Calina Petera Netzera, višestruki laureat festivala u Torinu, Miamiju i Thessalonikiju. Mnogo je slabiji, ali i vedriji, novozelandski “Boy” Taike Waititija.

U selekciji “Velikih 5” prikazuje se pobjednik prošlogodišnjih Karlovyh Vary “Viski s votkom”, a u programu njemačkih debitanata “Ubit ću te, Wolf”, studentski rad Wolfganga Petersena iz 1971. godine. U kinu Tuškanac na programu su dva jaka dokumentarca – ratni “Restrepo”, nagrađen na Sundanceu te film “Ja sam Isus”, koji u Sibiru, Velikoj Britaniji i Brazilu prati tri muškarca koje njihovi sljedbenici smatraju novom inkarnacijom Krista.

Kasna večer rezervirana je za “Kockice”, u kojima se danas predstavlja petero mladih autora. Tu najveću pozornost plijeni novi student filmske režije, HTV-ovac Robert Knjaz s filmom “Dečko iz susjedstva”, prema scenariju Tarika Kulenovića.

“Kockice” su jedan od rijetkih programa koji je na dobitku nakon selidbe festivala iz SC-a, jer sad umjesto dvorane &TD-a na raspolaganju imaju znatno veće kino Tuškanac.

Najveća gužva očekuje se na večernjim projekcijama u kinu Europa, dvostruko manjeg kapaciteta od dvorane SC-a, koju je ZFF s lakoćom punio.dvorane &TD-a na raspolaganju imaju znanto veće kino Tuškanac.

[youtube jQVK8RQthF8&feature=player_embedded nolink]

Parking na nogostupu dozvoljen

Autor:
VLM

parkiranje (Foto: Siniša Kosić /Medijska mreža)Članke Odluke o komunalnom redu Grada Zagreba, koji zabranjuju zaustavljanje i parkiranje vozila na nogostupu i ovlašćuju na uklanjanje takvog vozila, te koji za taj prekršaj propisuju kaznu od 300 kuna, Ustavni sud proglasio je nezakonitima te ih ukinuo! Komunalni redar, dakle, nema pravo vozaču automobila zaustavljenom na nogostupu narediti plaćanje kazne ako je ostavljeno 1,60 metara slobodnog prolaza za pješake, a ne smije ni narediti premještanje paukom ako je vozilo parkirano tako da je ostalo metar prostora za pješake do zgrade.

– Ako vozilo koje je na nogostupu ne onemogućuje prolaz pješaka i nije udaljeno od zida manje od metra, onda vam komunalni redar ili policijski službenik ne smije narediti uklanjanje vozila. Predložio sam da se te odluke ponište, a Ustavni sud ih je samo ukinuo što je nešto blaža sankcija za nezakoniti propis. Praktična razlika između ukidanja i poništavanja je u mogućnosti traženja izmjene pojedinačnih presuda koje su donesene i postale pravomoćne prije ukidanja. Ako je propis samo ukinut, pravo na izmjenu imaju samo predlagatelji njegove kontrole Ustavnome sudu, a ako je poništen imaju ga svi,- objašnjava pravnik Boris Jukić, inače odvjetnik, jedan od ukupno sedam podnositelja prijedloga za ukidanje odnosno poništenje Ustavnom sudu.

Naime, situacija je to koja podsjeća na niz žalbi poslanih Ustavnom sudu pri uvođenju kriznog poreza, čuvenog harača. Tada je bilo “razglašeno” da će pravo na promjenu te odluke, ako je sud ocijeni protuzakonitom, imati samo oni koji su osobno podnijeli prijedlog, i stigle su ih tisuće. Za, uvjetno rečeno, borbu protiv pauka javnost nije znala odnosno građani nisu “bombardirali” Ustavni sud prijedlozima stoga svi koji su dosad kažnjeni ne mogu napraviti ništa ako, dakako, nisu podnositelji prijedloga za kontrolu sada ukinutog propisa.

Diskriminacija građana

– Time se građani i općenito subjekti koji nisu pribjegli prijedlogu diskriminiraju. Taj podzakonski propis (Odluka o komunalnom redu Grada Zagreba, op.a.) kao neustavan i nezakonit nikada nije ni smio biti primijenjen. Nitko ne smije biti zatočenik nijednog lošeg propisa, niti je građanin dužan bdjeti i tražiti njegovu apstraktnu kontrolu. To je njegovo pravo, ali ne i dužnost,- objašnjava predsjednik Udruge pravnika u gospodarstvu Zagreba, pravnik Miljenko Giunio dodajući da se ukinuti članci ne smiju primjenjivati, ali da se nisu smjeli primjenjivati ni prije ove odluke Ustavnoga suda!

– Zakonski je bilo neispravno, a ujedno je i u praksi nekorektno što su u posljednjih godinu dana komunalni redari vrlo selektivno i arbitrarno počeli kažnjavati i dizati paukom pojedina vozila,- zaključuje Giunio.

“Vruć krumpir” u rukama Roberta Mišete

Novi direktor Zagrebparkinga Robert Mišeta nije ni ugrijao fotelju, a već u rukama ima, kako se kaže, “vruć krumpir”. O odluci Ustavnog suda u toj će podružnici Holdinga “zasjedati” danas, a jedna od opcija je postavljanje stupića na nogostupe.

– Pitanje je da li bi netko trebao parkirati, primjerice, pred Mimarom. Ima li to smisla? Ova odluka to nekom dopušta i sigurno ima lokacija u užem centru grada gdje će biti relativno ružna perspektiva. A bit će i svađa, kada počnu svi mjeriti koliko su udaljeni od zida,- kaže Mišeta.