FILM: 8. Zagreb film festival
8. ZAGREB FILM FESTIVAL
19.00 h
Restrepo, Tim Hetherington, Sebastian Junger, SAD, 94’
21.00 h
Ja sam Isus, Valerie Gudenus, Heloisa Sartorato, Italija, 75’
+ Djeca Karoste, Janis Jurkovskis, Estonija / Latvija, 28’
8. ZAGREB FILM FESTIVAL
19.00 h
Restrepo, Tim Hetherington, Sebastian Junger, SAD, 94’
21.00 h
Ja sam Isus, Valerie Gudenus, Heloisa Sartorato, Italija, 75’
+ Djeca Karoste, Janis Jurkovskis, Estonija / Latvija, 28’
Autor:
Jasminka Kovačević
[email protected]
– Osjećam se odlično kao Vinska kraljica i sretna sam zbog dobivene titule! Sa zadovoljstvom ću ispunjavati sve obaveze koje ona nosi,- rekla je za Online-Zagreb.hr Kristina Vugrin, deveta Vinska kraljica Zagrebačke županije.
Diplomirana ekonomistica iz Samobora titulu će ponijeti za 2011. godinu, ali već po proglašenju rezultata ima puno obveza. Kruna i posebno izrađena lenta bit će joj dodijeljena na tradicionalnoj prigodnoj svečanosti druge subote u mjesecu studenom.
Za pobjedu je, kaže Kristina, bilo presudno poznavanje kulture vina i tradicionalnih običaja i znamenitosti zagrebačke županije, ali i Hrvatske. Odabir Vinske kraljice je napravio deveteročlani stručni žiri na čelu sa zamjenikom župana Damirom Tomljenovićem, dok je samo ocjenjivanje bilo 6. listopada u vinotočju Roberta Braje u Jastrebarskom. Prva pratilja je Martina Aščić iz Lučkog. U najužoj konkurenciji za titulu još su bile Ivana Bašić iz Jastrebarskog i Ana Đogić iz Zagreba.
Natjecanje je po mnogome zahtjevnije od primjerice izbora ljepote. Vinska kraljica trebala se iskazati i u praktičnom dijelu testiranja, komentirati i opisivati ponuđena vina te ih odabirati za pojedina jela. Ocjenjivan je i javni nastup te poznavanje stranih jezika.
– Moje najdraže vino tj. vino koje preferiram je Rajnski rizling Drage Kurtalja, poznatog plešivičkog vinara. To je ujedno i vino koje će ove godine dobiti titulu “Vino Kraljice” u čast mene kao pobjednice što mi je iznimno drago i predstavlja za mene veliku čast,- odgovorila je presretna Kristina, ponosna ne samo na titulu već i na sve koji su je podržali.
Autor:
Hina /Online-Zagreb.hr
Zagrebački Filozofski fakultet, najstariji fakultet u Hrvatskoj, koji sa zagrebačkim Sveučilištem dijeli 341 godinu neprekinute tradicije, obilježio je danas Dan fakulteta.
Dekan Damir Boras je rekao kako je prošla godina bila obilježena gospodarskom krizom, koja je dotaknula i Sveučilište u Zagrebu, a posebno Filozofski fakultet. Posljednjih godina zaustavljena su brz financijski oporavak onemogućen je zbog sve većega duga Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa prema Fakultetu. Vanjska suradnja, izuzetno važna za nastavu morala je ove godine biti smanjena zbog nedostatka sredstava.
Na Filozofskom fakultetu radi više od 800 zaposlenika (profesora i ostalih djelatnika), studira više od 6500 studenata, i to 2750 preddiplomskih studenata, 2220 studenata diplomskih studija. Trenutno ima i oko 900 apsolvenata predbolonjskoga i bolonjskoga studija te 670 doktorskih studenata. Prošle je godine na Fakultetu magistriralo pedesetak studenata, a doktoriralo 133.
Obilježavajući Dan fakulteta dekan Damir Boras uručio je Godišnju povelju Ivi Pranjkoviću, jednomu od najistaknutijih i najsvestranijih hrvatskih jezikoslovaca s Odsjeka za kroatistiku. Godišnje nagrade uručene su Tatjani Peruško s Odsjeka za talijanistiku, Marku Špikiću s Odsjeka za povijest umjetnosti i Leu Rafoltu s Odsjeka za kroatistiku.
Nagrade Franje Markovića uručene su i studentima Feđi Gavriloviću, Marinu Ivanoviću, Sonji Krnjeta te skupini studenata hispanistike i udruzi studenata povijesti. Dekanovu nagradu dobilo je četvero zaposlenika, a nagradu za izvrsnost u studiju 32 studenta preddiplomskoga te 26 studenata diplomskoga studija.
Proslavi Dana fakulteta uz nastavnike, studente i umirovljenike Fakulteta nazočili su rektor zagrebačkoga Sveučilišta Aleksa Bjeliš, izaslanica Predsjednika Republike Hrvatske Zrinka Vrabec-Mojzeš, izaslanik zagrebačkoga gradonačelnika Duško Ljuština, potpredsjednica zagrebačke Gradske skupštine Tatjana Holjevac te veleposlanici i članovi diplomatskoga zbora. U programu je po prvi put službenim koncertom nastupio Zbor Filozofskoga fakulteta.
Autor:
PR objava
Mnogi ljeto ispraćaju s dozom sjete. Jesen donosi kišne i hladnije dane, a brojne obaveze opterećuju duh naviknut na ljetnu opuštenost. No uz American Express karticu jesen se transformira u ljepše godišnje doba – doba novih mogućnosti i savršenih pogodnosti. Uvijek je lakše shoppingirati kada su pred vama mogućnosti otplate na rate bez kamata i naknada te divni popusti kakvi dolaze uz American Express.
American Express i partneri, kao što su Bauhaus, GA Bijela tehnika, Vemil, Termocommerce, Jumbo Travel Services, Diesel, Heruc Galeria, Lesnina, AH Servis, Helikop, Ecos i Intertekstil Stanić pomažu vam ispuniti i najskrivenije želje. Opremite kuću, stan te si priuštite sitnice koje ponekad životno veselje znače. Jesen miriše povoljno i prekrasno. Otkrijte čari sezone koja je pred vama u izlogu American Expressa, čije pogodnosti možete iskoristiti 20.9. – 20. 11. 2010.(osim navedenih iznimaka).
[nggallery id=216]
Zbog nedovoljnog broja prodanih ulaznica neće biti najavljenog koncerta Mađarskog nacionalnog romskog orkestra “Rajko i 100 violina”. Trebao se održati u ponedjeljak, 25. listopada u KC Dražen Petrović. Orkestar je namjeravao izvesti djela Brahmsa, Liszta, Straussa, Bizeta, Theodorakisa i drugih skladatelja te tradicionalne narodne pjesme iz Mađarske, Rumunjske, Italije, Rusije i brojnih drugih zemalja.
Za ulaznice koje smo na portalu Online-Zagreb.hr vladalo je veliko zanimanje pa je uistinu šteta što se slično nije ponovilo i na prodajnim mjestima. Inače, umjetnici ovog orkestra sviraju bez partitura, kako se to obično kaže – iz srca.
Autor:
VLM
Zahuktava se ZFF, koji danas prikazuje novi, estetski privlačan, a narativno slabiji film Xaviera Dolana “Izmišljene ljubavi” te dokumentarac “Pošast” o neobjašnjivom pomoru pčela u Americi.
Očekujemo da će najbolji dojam ipak ostaviti “Kad odemo”, drama o srazu tradicionalizma i demokracije prikazana kroz priču o obiteljskim pritiscima na mladu tursku imigranticu u Njemačkoj.
U Plesnom centru prikazuje se dokumentarac “Rušenje diktatora”, sniman u posljednjim danima Miloševićeva režima. Uz projekciju je najavljen razgovor sa Srđom Popovićem, jednim od osnivača srbijanskog Otpora. Bit će zanimljivo čuti što čovjek koji je masovnim prosvjedima prisilio Slobodana Miloševića na uzmak misli o aktualnim, mnogo destruktivnijim neredima u Beogradu.