Kosher je postao IN u Zagrebu
Autor:
Dajana Kos Bučar
[email protected]
Ljubav prema djeci, kvalitetan san i prehrana – tri su najvažnije stvari u njihovom odrastanju, slažu se svi stručnjaci. Zato su se, uz uvažavanje dječjih potreba vezanih uz san, promijenili i jelovnici u dječjim vrtićima. Na meniju je sada zdrava hrana, koja, kako su nam mnogi rekli, i
nije baš fina. Pauli nije jasno zašto bi jela kolač od mrkve kad je mrkva fina jedino kad se kuha u juhi, priča nam.
Zagrebački mališani i njihovi roditelji imaju odnedavno jednu povlasticu. U pravilu vječito u nekoj žurbi, sad u centru Zagreba, u Margaretskoj 4, mogu kupiti za van hranu iz našeg najzdravijeg lokala. Lifestyle, taj poseban fast food, razlikuje se od ostalih jer na meniju ima isključivo zdravu hranu i napitke i jedini je u Hrvatskoj kojem je odobren kosher-certifikat. To ga sada obvezuje da hranu radi pod strogom kontrolom rabina. Mogu se koristiti jedino čiste namirnice dobivene prirodnim putem. Mnogima je to novitet, no valja spomenuti da se pripadnici židovske zajednice oduvijek hrane prema tom principu. Kosher znači na njihovom jeziku – pripremljeno.
Tako se, na Cvjetnom trgu, za dvadesetak kuna, može bez grižnje savjesti da smo pojeli nešto nabrzaka i nezdravo pojesti zdravi sendvič ili salata ili popiti smoothies, frappe ili još najbolje – svježe cijeđeni sok od naranče, grejpa, jabuke… Eto i najbolje preventive u nadolazećim zimskim danima za jačanje imuniteta.
Za one koji žele biti sigurni da konzumiraju proizvode pripremljene prema strogim standardima spomenimo da kosher- -certifikat ima i Kraš za griotte, bajadere i čokoladu u prahu. Za dobivanje toga certifikata pobrinuo se i Labud pa ga imaju svi njegovi deterdženti za pranje suđe.
Najstarije i najmoćnije confusionovo oružje borbe protiv anonimnosti sijeva opet u smjeru hladnog jesenskog vjetra! Nucomers night gasi svijetla u vašim skučenim podrumima i pali mrak na plesnim podijima, staru zahrđalu stropnu lampu pretvara u magičan laser show, stare RIZ-ove zvučnike u moćan klupski soundsystem, a čangrizave bake i majke koje vam radi buke danonoćno lupaju po vratima, u lijepe, mlade i rasplesane partijanerice.
Vozila, oprema, ekipe i sve što je potrebno da ne ostanemo zameteni u snijegu ili polomljenih nogu na poledici pripremila je Zimska služba za svoj službeni početak rada 1. studenoga. Što imaju pokazali su prošloga tjedna na smotri pred gradskim čelnicima. Sve je izgledalo odlično i nadajmo se da će tako biti i kada se prve pahulje spuste na grad.
Prema podacima Zimske službe, za prošlu zimu potrošili su 58 milijuna kuna, a za nadolazeću planirano je 5 milijuna kuna manje. No to još uvijek ne znači da ćemo morati štedjeti. Naime, prošla zima bila je izrazito hladna te se priželjkuje da se ne ponovi.
U Zračnu luku Zagreb danas je sletio prvi zrakoplov niskotarifnog prijevoznika “easyJet” iz Pariza, čime je “easyJet” dodao Zagreb u svoju mrežu na destinaciji Pariz-Zagreb-Pariz, priopćila je Zračna luka.
Iz Zagrebačkog električnog tramvaja javili su kako su proteklih dana i na sam blagdan Svih svetih prema grobljima prevezli oko 700.000 građana. Pri tome nije zabilježen niti jedan incident.
Blagdan Svih svetih i Dušni dan prilika su za prisjećanje najmilijih koji više nisu s nama. U znak zahvale prema svojim mrtvima posjećujemo groblja i palimo svijeće na grobovima, podno križeva i kapelica. Iako je riječ o vjerskom blagdanu Svi sveti su prihvaćeni u zemljama zapadne kulture kao državni praznik, kao zajednička civilizacijska vrijednost.
Papa Grgur IV odredio je 827. godine da se 1. studenoga u katoličkoj crkvi slavi u spomen na sve svece. Dan kasnije, Dušni dan počeo se obilježavati od početka 11. stoljeća. Tragova obilježavanja Svih svetih ima i ranije. Prvotno se slavio u proljeće, prve nedjelje nakon Duhova, a tek u 8. stoljeću je premješten je na 1. studenoga.
