Početna Blog Stranica 218

“Večer Arsenove poezije”: Ljetna scena Amadeo najavljuje dodatni termin

Zbog iznimnog interesa publike za program “Večer Arsenove poezije” u izvedbi legendarnog glumca Rade Šerbedžije i virtuoza na gitari Miroslava TadićaLjetna scena Amadeo najavljuje dodatni termin ovog posebnog događanja. Uz već najavljenu večer 18. kolovoza, publika će sada imati priliku uživati u još jednom recitalu, i to u utorak, 19. kolovoza u 21 sat, u jedinstvenom ambijentu atrija Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja (Demetrova 1, Gornji grad).

Program “…mi rekli smo si ZBOGOM govoreć DOVIĐENJA – Večer Arsenove poezije” vodi nas kroz intimni svijet Arsenove riječi i glazbe, a Rade Šerbedžija i Miroslav Tadić donose ga publici u posebnom, glazbeno-scenskom recitalu. Ova glazbeno-poetska večer održava se u povodu obilježavanja desete godišnjice smrti Arsena Dedića, velikog hrvatskog kantautora, pjesnika i skladatelja, čiji je opus duboko obilježio hrvatsku glazbenu i kulturnu scenu. Rade Šerbedžija, Arsenov dugogodišnji prijatelj i suradnik, svojim će osebujnim interpretacijama donijeti publici intimni doživljaj Arsenove poezije, dok će Miroslav Tadić, jedan od najcjenjenijih gitarista na svjetskoj sceni, koncert obogatiti svojim prepoznatljivim glazbenim izričajem.

Ulaznice za dodatnu večer dostupne su putem sustava www.eventim.hr i www.ulaznice.hr, kao i na blagajni Hrvatskog prirodoslovnog muzeja na dan događanja od 18 sati.

Sve informacije o programu 26. sezone Ljetne scene Amadeo dostupne su na službenoj stranici: www.scenaamadeo.hr.

‘Pumpaj, Seve brate’ progovara o vječitoj borbi žena za prave muškarce – bez laži i manipulacija

Severina je danas u podne na svom YouTube kanalu objavila (hit) singl ‘Pumpaj, Seve brate’. Uz snažan ritam i duhovitu poruku, osnažuje žene naglašavajući muške slabosti, a u priopćenju stoji: “Pumpaj, Seve brate’ je Severinina poruka svima koji misle da žena ne zna što hoće – zna, i to glasno, jasno i s ritmom koji udara pravo u centar. Pjesma je to s tolikom dozom energije, ironije i ženske snage da ”nekima” ni tlakomjer neće pomoći.”

Kad vam frajer digne živce — vi njemu pritisak.

Severina

Kroz duhovitu i vizualno upečatljivu priču, ‘Pumpaj, Seve brate’ progovara o vječitoj borbi žena za prave muškarce – bez laži i manipulacija.

Spot, koji potpisuje Fabrika Sarajevo, koristi kadrove iz filmova starih stotinjak godina, stvarajući originalan spoj prošlosti i današnje borbe za ženska prava. Arhivski filmski kadrovi, majstorski uklopljeni u suvremeni ritam, daju spotu jedinstven retro – šarm i dodatnu dozu ironije.

U maniri pravih balkanskih sapunica, u tekstu pjesme se nižu laži, svilena obećanja, prodana magla i ostale muške legende. A Seve? Ona u suknji, za mašinom, krpa rupe – metaforičke i doslovne – dok “muka bjelosvjetska” šara po svijetu.

Glasna, duhovita, višeslojna i uvijek puna života

‘Pumpaj’ je uzvik koji nosi energiju, ritam i stav – često se koristi u glazbi, sportu i na žurkama kao poziv na akciju ili podizanje atmosfere. U svakodnevnom govoru može značiti i ”guraj dalje”, ne staj ili ”daj gas” – bilo da se radi o zabavi, poslu ili emocijama. U Severininoj pjesmi, ‘pumpaj’ ima novo značenje – to je ženski poklič protiv pasivnih, lažnih i nedoraslih muškaraca. To je riječ koja nosi ritam Balkana – glasna, duhovita, višeslojna i uvijek puna života.

Severina još jednom pomiče granice domaće pop kulture, spajajući humor, društvenu poruku i vizualnu estetiku na neočekivan način. Ipak, pjesma je sve što biste očekivali (i više) – energetska bomba! Začinjena je tekstom koji bi i starije gospođe u tramvaju prepričavale (“Da si me lagao, varao pa prodao…”), a sve uz zvukove koji pozivaju na akciju… Ili barem – na dobar ples.

Ne zna se je li pjesma inspirirana stvarnim događajima, ali jedno je sigurno: “Ako ti je stalo — pumpaj. Ako si frajer — priznaj. A ako nisi — hvala, sljedeći.”

Glazbu i tekst potpisuje Severina, a aranžman Zvonimir Horvat.

Festival svjetske književnosti, Zagreb, 31. 8. – 4. 9. 2025.

Trinaesti Festival svjetske književnosti kao i svake godine dovodi najveća imena europske, domaće i regionalne scene u Zagreb i Hrvatsku. Ove godine Festival svjetske književnosti održat ćemo s partnerom Hrvatskim narodnim kazalištem u Zagrebu, Trg Republike Hrvatske 15, gdje će se uz Knjižaru Fraktura, Ulica kneza Mislava 17, te Galeriju Kranjčar, Kaptol 26, odvijati većina programa.

Zagreb će u prvih pet dana rujna još jednom biti središte svjetske književnosti. U goste nam dolaze velike književne zvijezde iz devetnaest europskih zemalja. Na više od trideset programa, uz simultani prijevod, više od sedamdeset autorica i autora, prevoditeljica i prevoditelja, književnih kritičara i urednika razgovarat će o svojim i tuđim djelima, o svijetu oko nas, o našim strahovima, smjehovima, čežnjama, bolima, radostima. Njihovi romani, knjige poezije, priče, eseji najbolje nam daju sliku svijeta, fikcija je često istinitija od stvarnosti, a bez nje nema ni empatije ni čovjeka kao mislećeg bića.

Osim nove lokacije uvodimo i niz drugih novosti: besplatni programi odvijat će se svakodnevno u Knjižari Fraktura u prijepodnevnim satima, a poslijepodnevni programi, svakodnevno, od ponedjeljka do četvrtka, njih čak osam, na tri pozornice zagrebačkog HNK-a. To su, naravno, glavna pozornica, foaje i tonska dvorana. Programi u HNK-u počinjat će svakodnevno u 17 sati i trajati do kasnih večernjih sati, a vrata za publiku bit će otvorena od 16.30.

Svečano otvaranje održat će se u nedjelju 31. kolovoza 2025. u 20 sati na velikoj pozornici HNK-a; gošća će biti slavna škotsko-bugarska spisateljica Kapka Kassabova. Kassabova je nagrađivana autorica nekoliko zbirki poezije, romana i proze. Na hrvatski su joj prevedene knjige Granica. Putovanje na rub Europe (za koju je, među ostalim, dobila nagradu Britanske akademije za globalnu kulturu razumijevanja, nagradu Škotska knjiga godine i nagradu Nicolas Bouvier), Dvanaest minuta ljubavi: priča o tanguPrema jezeru. Balkansko putovanje u sjeni rata i mira, koju je Fraktura objavila prošle godine, a za koju je dobila nagradu za najbolju stranu publicističku knjigu u Francuskoj te je ušla u uži izbor poljske nagrade Angelus. Na Festivalu ćemo govoriti o njezinoj najnovijoj knjizi Anima u prijevodu Patricije Horvat u kojoj promišlja o životinjama i ljudima u balkanskim vrletima, ali i šire.

Osim nje na Festivalu svjetske književnosti gostovat će brojni gosti iz inozemstva i Hrvatske iz više od devetnaest zemalja. Između mnogih izdvajamo imena velikih književnica i književnika kao što su Fernando Aramburu, Leïla Slimani, Sofi Oksanen, Zora del Buono, Rumena Bužarovska, Feđa Štukan…

Fernando Aramburu omiljeni je autor i hrvatske publike kojeg je upoznala u prijevodima dvaju njegovih romana, a koji su ovom španjolskom piscu priskrbili golem uspjeh, kako kod čitatelja, tako i kod međunarodne kritike. Romani Patria i Čiope prevedeni su na više od trideset jezika, a Aramburuu su priskrbili brojna priznanja i nagrade – Europsku nagradu Strega, Nacionalnu nagradu za književnost (Premio Nacional de Narrativa), Nagradu kritičara (Premio de la Crítica), nagradu Euskadi, nagradu Francisco Umbral, nagradu Dulce Chacón, nagradu Arcebispo Juan de San Clemente, nagradu Lampedusa, nagradu Premio per la Cultura Mediterranea itd. Prema romanu Patria snimljena je jedna od najuspješnijih TV serija ovog desetljeća. Aramburuov posljednji roman, Dječak, proglašen je “događajem koji je odjeknuo španjolskom književnošću”, a premijerno ćemo ga predstaviti u prijevodu Željke Somun upravo na Festivalu.

Leïla Slimani jedna je od najznačajnijih i najprevođenijih francuskih autorica. Predsjednik Emmanuel Macron proglasio ju je i ambasadoricom frankofonije. Autorica je knjige eseja i romana U vrtu čudovišta (2014.), Uspavanka (2016.) i U zemlji drugih (2020.). Roman Uspavanka osvojio je nagradu Goncourt za 2016. godinu, a uskoro u izdanju Frakture izlazi roman Ponijet ću vatru, završni dio trilogije U zemlji drugih, iznova u briljantnom prijevodu Vlatke Tor.

Sofi Oksanen jedna je od najnagrađivanijih skandinavskih autora, a među nagradama koje je dobila za svoj rad nalaze se i Nordijska nagrada Švedske akademije, francusko odlikovanje Vitez reda umjetnosti i književnosti, Prix Femina Étranger, Velika nagrada Budimpešte, Europska nagrada za knjigu i Nagrada Nordijskog vijeća za književnost. Nedavno je nagrađena i Bjørnsonovom nagradom za 2025. godinu za svoje “epsko stvaralaštvo i predanost ljudskim pravima”. Djela su joj prevedena na više od četrdeset jezika, a na hrvatskom su objavljene knjige Čišćenje, Kad su golubice nestale, Pseći park i Istom rijekom dvaput: Putinov rat protiv žena. S njom će o ratnim zločinima nad ženama razgovarati proslavljena hrvatska književnica, novinarka i esejistica Slavenka Drakulić, koja je i sama pisala o temi rata na području bivše Jugoslavije u knjigama Oni ne bi ni mrava zgazili i Rat je svugdje isti. Razgovor će moderirati nagrađivana novinarka Barbara Matejčić.

Zora del Buono švicarska je autorica šest romana i dviju knjiga putopisa, a domaća ju je publika upoznala putem romana Maršalica u kojem pripovijeda vlastitu fascinantnu obiteljsku sagu, koja u dvadesetom stoljeću ide preko pola Europe, a u kojoj njezin predak spašava i Josipa Broza.

Rumena Bužarovska već je s prvom na hrvatski prevedenom zbirkom priča Osmica osvojila domaću publiku. Njezine su knjige prevedene i objavljene na dvadesetak svjetskih jezika i bez sumnje jedna je od najvećih zvijezda ne samo makedonske suvremene književnosti već i književnosti iz istočne i južne Europe. Prema kratkim pričama iz zbirki Moj muž i Nikamo ne idem nastalo je i šest kazališnih predstava u Sjevernoj Makedoniji, Srbiji, Hrvatskoj, Grčkoj i drugdje. Nakon velikog uspjeha sa zbirkama priča proslavljena makedonska spisateljica predstavit će i svoj prvi roman Toni koji je u Makedoniji apsolutni hit, a na hrvatski ga je preveo Ivica Baković.

Bosanskohercegovački glumac Feđa Štukan osvojio je srce publike autobiografskim romanom Blank u kojem beskompromisno pripovijeda o sebi i putu od rata, pakla droge do svjetske hollywoodske zvijezde koja je ostvarila svoje snove. S Feđom Štukanom razgovarat će najnagrađivanija hrvatska pjesnikinja Monika Herceg.

Ove i druge jednako važne i zanimljive autorice i autore upoznajte uživo, dobijte njihov potpis, ne propustite senzacionalno otvaranje kulturne sezone. A uz književni program, od 30. kolovoza do 5. rujna u Galeriji Kranjčar pogledajte izložbu portreta svjetskih pisaca fotografa Ante Magzana u kustoskom izboru Leile Topić.

Detaljan program Festivala pratite na www.fsk.hr. Ulaznice kupite u pretprodaji od 9. lipnja. do 30. kolovoza 2025. za samo 9,99 eura dnevno, a tijekom trajanja Festivala po cijeni od 11,99 eura.

Ulaznice kupite online na www.hnk.hr ili na blagajni zagrebačkog HNK-a.

Sve informacije pratite na www.fsk.hr i budite dio nezaboravne književne priče.

Novi ciklus Ante Barišića

Ante Barišić, osebujni je suvremeni hrvatski likovni umjetnik, služi se digitalnom tehnikom u stvaranju svog jedinstvenog autorskog djela.
Barišić je poznatiji i po svemu cjenjeniji u inozemstvu nego u domovini.

Umjetnik kontinuirano stvara, uživajući u svome radu, kreirajući nove zanimljive i izazovne cikluse.
Pred nama je ciklus posvećen misterioznoj ženi ili nepoznatim ženama, vrlo privlačnim, u gradu od kamena, ispod neba van Gogha.
Žena je vrlo elegantna, odmjerenim korakom hoda u plavoj ili u plavo crvenoj haljini, dok je mi promatramo kako odlazi prema obali.
Osamljena lijepa žena, u tijeku noći ili navečer, zaokupljena svojim mislima ispod sudbonosnog neba.
Čudesna tajnovitost.

Slijedi li šarmantna neznanka svoju unaprijed određenu sudbinu ili se jednostavno ne može odlučiti kamo će večeras, ove noći.
O djelu Ante Barišića kritičari ističu: “Ante Barišić je vrlo svestran, interdisciplinarni umjetnik čiji talent nadilazi medije, spajajući performans, video, slikarstvo, fotografiju i tehnologiju. Njegov rad je raznolik koliko i utjecajan, pokazujući njegovu predanost istraživanju i pomicanju granica umjetnosti. Kao znanstvenik, izumitelj, znanstvenik i vizualni umjetnik, Ante pristupa svom zanatu s jedinstvenom mješavinom intenziteta i znatiželje, neprestano tražeći nove perspektive i glasove unutar svake uloge i projekta. Za njega umjetnost nikada nije vezana za jedno gledište, već postoji kao dijalog koji se razvija kroz discipline i stilove.“

Miroslav Pelikan

Svoj je život dao za Zagreb, a iza sebe ostavio bogat književno-umjetnički opus

august šenoa
oto: Stjepan Kovačević (1841.–1913.), Hrvatski školski muzej

Rođeni Zagrepčanin, August Šenoa češkog je podrijetla. Njegov je otac bio slastičar pri biskupskom dvoru, pa su Šenoe živjeli u Vlaškoj ulici. Po zanimanju pravnik, poznat je po svojem pisanom stvaralaštvu. Zbog pravničkog posla, pisao bi noću. No, dnevni posao dao mu je inspiraciju i materijala za prvi hrvatski povijesni roman, Zlatarevo zlato. Imao je pristup gradskom arhivu. Preko dana, on bi vodio nadzor nad 16 cehova, otpremao poslove seoskih zadruga u selima oko Zagreba, upravljao je socijalnom skrbi i poslovima Uboškog zavoda, građevinarskog redarstva i političke referade. Radio je posao petorice, a preko noći pisao za Vienac, ili radio na Branki i Seljačkoj buni.

Tamo gdje je odrastao, u Staroj Vlaškoj, on je i dan danas, naslonjen na oglasni stup, gdje u obliku spomenika koji mu je podignut promatra i brine o svojim sugrađanima.

Bilo je jutro, 7 sati i 33 minute, 9. studenog 1880. Zatresao je Zagreb, jačine 6.3 stupnja po Richeru. U prvih 24 sata od potresa, na Glavnom je kolodvoru prodano 3800 putničkih karata. Zauvijek ostaje njegova rubrika iz Vienca u kojoj piše o svojem doživljaju te katastrofe.

„Hodasmo omamljeni, bliedi, vručica nas tresla, živci kao da će nam popucati, hodasmo po svetom tlu našega zavičaja poniknute glave, noseći u srdcu, da će nam pod nogama zinuti grob, da će se domovi, gdje smo se rodili, gdje smo sa svojim milima trajali sretne dane, oboriti na nas, da će nas zakopati. *** Ni jedna kuća nije se srušila: nema ni deset između 2000, a u kojima se ne bi moglo stanovati… Zagreb, ako i teško ranjen, stoji i živi…“

Ovim je riječima August Šenoa izvijestio i hrabrio Zagrepčane koje je tog studenog sutra pogodila nezamisliva katastrofa. Angažman koji je imao nakon potresa ostavio je na njemu najgori trag. Danonoćno je obilazio ruševine, penjao se na tavane razrušenih kuća, osjećajući moralnu obavezu smjestiti sve koji su bez svojih domova ostali. Bližila se zima. Šenoa se jako razbolio zbog fizičkog i mentalnog napora koji je uložio, ali i niskih jesenskih temperatura. Od svoje se bolesti nikad nije oporavio. Svoj je život dao za Zagreb.

Znakovi da pretjerujete u alkoholu

Alkohol je u društvu u kojem živimo, na neki način, dio kulture. Poslužuje se i pije na svakoj zabavi i domjenku, uz obroke, u slobodno vrijeme, ali i uz sklapanje poslovnih suradnji. U konzumiranju alkoholnih pića često pretjeruju sve dobne skupine, od tinejdžera pa do umirovljenika. Ovisnost o alkoholu znači da ne možemo kontrolirati vlastitu konzumaciju alkohola i da ona negativno utječe na naš život.

Procjenjuje se da u Hrvatskoj ima oko 250 tisuća ovisnika o alkoholu, od kojih se samo osam posto liječi. Prema dostupnim podacima na svjetskoj razini, konzumacija alkohola odgovorna je za 2,6 milijuna smrtnih slučajeva godišnje. Procjenjuje se da je zlouporaba alkohola odgovorna za skoro 7 % globalnog opterećenja bolešću kod muškaraca, odnosno 2 % kod žena.

Tolerancija na ovaj porok razlikuje se od osobe do osobe i ovisi o spolu, dobi, težini, genetici i mnogim drugim faktorima. Stoga, što znači pretjerivanje u alkoholu? Udruge i skupine kojima je cilj borba protiv alkoholizma često kažu da je prvi znak da pretjerujete taj da ste počeli čitati ovakav tekst. Mi vam donosimo osam vrlo jasnih znakova upozorenja da ste pretjerali u konzumaciji alkohola.

1. Postavljate pravila

Pijete samo navečer, pijete samo pivo ili vino, a nikad žestoka pića, napijete se samo vikendom, pijete samo u društvu, a nikad sami. Postavljanje pravila je očit znak da ste svjesni da radite nešto pogrešno, ali želite sami sebe uvjeriti da nemate problem.

2. Gledate na sat

Provodite li radni dan nestrpljivo čekajući kraj radnog vremena kako biste došli kući i mogli popiti piće, očito je da vam je alkohol postao previše važna stavka u svakodnevici.

3. Imate rupe u pamćenju

Svatko tko se ikad napio vjerojatno je doživio da se ne sjeća što je rekao ili radio kad je pio. Ova situacija može biti vrlo neugodna ukoliko vam se događa često. Ako vam prijatelji moraju prepričavati prošlu večer jer imate amneziju od vikenda, definitivno ste pretjerali.

4. Šaljete poruke isprike

Početkom svakog radnog tjedna, između ostalog, šaljete poruke prijateljima i poznanicima zbog nečega što ste napravili ili rekli kad ste bili pijani. Alkohol može iz nas izvući ono najgore, a ako to utječe i na ljude oko nas, to je znak da imate problem.

5. Skrivate alkohol od drugih

Kada ste bili djeca, skrivali ste čokoladice ili grickalice kako mama ne bi vidjela da jedete slatkiše prije ručka ili večere. Skrivate li boce alkoholnih pića u kući na mjestima gdje ih ne mogu vidjeti vaši sustanari, to je znak da se bojite njihove reakcije.

Ušli ste u opasnu zonu i ako alkohol ulijevate u šalicu kave, čaj ili sok, tako da prijatelji i susjedi i kolege ne vide da pijete.

6. Tražite utjehu u piću

Piće vam često pomaže da biste lakše zaspali i opustili se od stresnog dana, ali to prelazi u problem ako svaku večer baš morate popiti piće i nikako ne možete zaspati bez alkohola.

7. Bliski ljudi su zabrinuti

Prijatelji i članovi obitelji žele vam najbolje, a oni ponekad prvi primijete jeste li pretjerali u nečemu što je štetno za vas. Alkohol otpušta inhibicije, a ako ste inače mirna i povučena osoba, a na poslovnom domjenku plešete na stolovima, vaši kolege i šef zaključit će da imate problem s alkoholom.

8. Zanemarujete obaveze

Alkohol lako postaje ovisnost koje nismo ni svjesni, a to znači da ga postavljamo na prvo mjesto u životu. Ako ste primijetili da stvari koje su vam prije bile važne zanemarujete zbog alkohola, to je jasan znak upozorenja.