Dojmovi s devetih Dana Dalmatinskog pršuta i vina završenih ovog vikenda velikim koncertom Petra Graše još se sliježu. Bila su to dva dana istinskog slavlja bogate kulturne i gastronomske baštine, ispunjena mirisima mesnih delicija, vrhunskom kapljicom i dalmatinskom pjesmom u jedinstvenom očaravajućem ambijentu stoljetnog parka.
Vrgorska je manifestacija jedina u Hrvatskoj koja nudi isključivo certificirane pršute, zaštićene na razini Europske unije. Uz domaćeg kralja stola – Dalmatinski pršut, ali i onaj Drniški, posjetitelji su mogli kušati i Istarski pršut te europske delicije poput pršuta iz Parme i slovenskog Kraškog pršuta, dok je više od 30 vinara iz Hrvatske, BiH i inozemstva osiguralo da vrhunski zalogaji ne ostanu na suhom.
Tradicija koja spaja sol, buru i vrijeme
Gosti iz Slovenije privukli su veliku pozornost zaštićenim Kraškim pršutom, ali i impresivnom mortadelom dugom čak dva metra.
“Kraški pršut je poseban jer je sušen samo na buri, bez dima, na običan način kao što su nekada radile ruke. Sve je ostalo isto – sol, bura i vrijeme. Taj je pršut zaštićen u EU oznakom geografskog podrijetla. U Vrgorcu je predivno i nadam se da ćemo doći i iduće godine”, istaknuo je Christian Šeljiz Celjskih mesnina.
Komplimente domaćinima dijelio je i Gianni Cassano, predstavnik tvrtke Salumieri iz Parme, koja je u Vrgorac donijela dašak talijanske tradicije uz glasoviti Prosciutto di Parma i sir Parmigiano reggiano.
“Dalmatinski pršut je odličan. Totalno je drugačiji jer je dimljen, ali jako je kvalitetan proizvod. Ovo je zaista poseban događaj, na nevjerojatnoj je lokaciji u parku, zaista jedinstvenom mjestu”, naglasio je Cassano.
Poljoprivredna i turistička perspektiva
Za domaće proizvođače, ova je manifestacija puno više od same izložbe ili prodaje – ona je kruna cjelogodišnjeg truda i platforma za brendiranje autohtonih vrijednosti. Poznati vrgorski vinar Dario Gašpar, koji aktivno radi na revitalizaciji autohtonih sorti zlatarica i trnak, ističe golem značaj ovog događaja za cijeli kraj.
“Ova manifestacija je nadogradnja našeg rada, kada jednom godišnje slavimo naš cjelogodišnji rad i približimo se našim konzumentima. Moramo raditi na promociji i brendiranju naših proizvoda kako bi dobili dodatnu vrijednost i kako bi se proizvodnja isplatila. Također, trebamo se povezati s turizmom na makarskom i splitskom području za koji smo geografski vezani. To je budućnost”, rekao je Gašpar, upozorivši na važnost poljoprivrede u vremenima klimatskih promjena.
Da Vrgorac ima golemu kreativnu snagu, pokazao je i primjer lokalne destilerije Poetica, koja je na manifestaciji prisutna od samih početaka. Njihov je gin uvršten među pet najboljih na svijetu u izboru prestižnog natjecanja IWSC (International Wine and Spirit Competition) u Londonu. Suvlasnik Drago Nosić otkrio je da su nakon šest godina na tržištu pred završetkom ozbiljne investicije – novog proizvodno-prezentacijskog kompleksa s podzemnim podrumom i multimedijskom sobom.
“Onime što radimo želimo na neki način naglasiti koliko su Vrgorac i ovo područje bogati kreativnošću, aromatskim potencijalom i ljubavlju prema ozbiljnim i velikim stvarima. Za Vrgorac je ovo manifestacija koja je sigurno najveća i najznačajnija, jer na ovaj se način promovira u Hrvatskoj i šire, a mi želimo tome doprinijeti”, poručio je Nosić.
Sličnu poruku poslala je i umjetnica Sanja Juranić iz vrgorske udruge Prapartnice, čiji su se članovi predstavili izložbom umjetničkih radova na ovoj manifestaciji.
“Ovo je stil života. Ljudi na nas ovdje reagiraju pozitivno, malo su i iznenađeni jer od Vrgorca ne očekuju ovako nešto. Ovo je prilika da se primorje približi zaleđu”, istaknula je Juranić.
Zaštita proizvoda i ustrajanje na tradiciji
Manifestacija je bila i dobra prilika za dogovore struke. Udruga Dalmatinski pršut na skupštini je u Vrgorcu definirala plan rada za tekuću godinu te najavila pokretanje zaštite novog proizvoda.
“Imali smo izvještaj o jako bitnoj aktivnosti, a to je zaštita dalmatinske buđole na nacionalnoj i europskoj razini. To bi bio peti proizvod iz dalmatinske regije koji bi nosio zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla, uz Dalmatinski i Drniški pršut, pancetu i pečenicu”, kazao je tajnik udruge Ante Madir.
Posebno je naglasio potrebu za edukacijom tržišta i zaštitom od patvorina.
“Cilj nam je da zaštitu objasnimo i približimo potrošačima te spriječimo dezinformacije. Naša proizvodnja je definirana – ona je u Dalmaciji, na tradicionalnoj osnovi i tu nema odstupanja ni milimetra”, jasan je Madir.
Kao korak prema još većoj profesionalizaciji, najavljena je i suradnja s udrugom ŠKMER (Šefovi kuhinja mediteranskih i europskih regija) na osnivanju akademije za ručno rezanje dalmatinskog pršuta, jer rezač, po uzoru na španjolsku i talijansku praksu, mora vrhunski poznavati anatomiju buta i specifičnosti fete.
„Iznimno važno je dodatno brendiranje Dalmatinskog pršuta kroz manifestacije poput devetih Dana Dalmatinskog pršuta i vina u Vrgorcu, koje imaju ključnu ulogu u promociji lokalnih proizvođača, povezivanju gastronomije i vina te jačanju prepoznatljivosti proizvoda na domaćem i stranom tržištu“, istaknuo je Darko Markotić, član Uprave Mesne industrije Braća Pivac i predsjednik Klastera hrvatskog pršuta.
Rezimirajući dojmove, jasno je da Dani Dalmatinskog pršuta i vina nisu samo dvodnevni gastronomski sajam u parku, već ključna točka u kojoj se susreću tradicija, vrhunski biznis i ponos vrgorskog kraja.
