Početna Blog Stranica 119

Kad se emocije pjevaju: Bralić, Intrade i večer posvećena ženama

Omiljeni bariton domaće glazbene scene, Tomislav Bralić, s klapom Intrade s kojom već desetljećima gradi jedinstvenu glazbenu priču, uveličat će večer ususret Danu žena koncertom u varaždinskoj Areni, 7. ožujka, zamišljenim kao glazbena posveta ženama, ljubavi i svemu onome što se osjeća, ali lakše izgovara kroz stihove i pjesmu.

Klapa Intrade i Tomislav Bralić već su četiri desetljeća sinonim za vrhunsku klapsku interpretaciju, ali i za hrabrost da tradicijsku dalmatinsku pjesmu iznesu izvan njezinih uobičajenih okvira. Njihove pjesme slušaju se jednako na obali i na kontinentu, u intimnim trenucima i na velikim koncertima, a publika im se uvijek iznova vraća zbog iskrenosti i emocije koju prenose kroz svaku izvedbu. Njihov zvuk je prepoznatljiv – topao, snažan i duboko emotivan, s onom neuhvatljivom dalmatinskom notom koja u sebi nosi more, sol i sunce.

A publika u varaždinskoj Areni imat će priliku čuti reprezentativan presjek opusa ove 40-ogodišnje karijere – pjesme koje su tijekom godina oblikovale njihov prepoznatljiv izraz i potvrdile njihovu trajnu prisutnost na domaćoj glazbenoj sceni, poput emotivnih balada ‘Zalutali pogled’, ‘Ne mogu te prestat jubit’, ‘Zora bila’, ‘Škrinja jubavi’, ‘Zašto uvik pivan’, ‘Lipe oči’, ‘Nisan te sriće’, ‘Samo za tebe’ i ‘Cviće’ pa sve do pjesme koja je postala kolektivni doživljaj i emocija publike – ‘Croatio, iz duše te ljubim’.

Posebnu čar večeri donijet će i Tedi Spalato, jedan od najcjenjenijih kantautora domaće scene, čije će se pjesme savršeno uklopiti u intimnu, emotivnu atmosferu koncerta. Spoj Bralićeva baritona, klapskog višeglasja i Spalatove poetske interpretacije obećava večer u kojoj će publika pjevati, osjećati i – barem na trenutak – zaboraviti na sve izvan dvorane, a ulaznice za ovu, po mnogočemu, posebnu večer dostupne su putem sustava Eventim.

Foto: Danijela Pedišić

Odbojkaški klub Virtus pokreće treninge za djecu u OŠ Klinča Sela

Odbojkaški klub Virtus pokreće odbojkaške treninge za djecu u Osnovnoj školi Klinča Sela, namijenjene učenicima od 1. do 8. razreda osnovne škole.

Treninzi će se održavati u dvije dobne grupe, a termini su utorkom i petkom od 17 do 19 sati u sportskoj dvorani OŠ Klinča Sela. Program je prilagođen djeci različite dobi i razine iskustva, s naglaskom na razvoj motoričkih sposobnosti, timskog duha i ljubavi prema sportu.

Cilj Odbojkaškog kluba Virtus je približiti odbojku djeci s područja Klinča Sela i okolice te im omogućiti kvalitetno, stručno vođeno i sigurno sportsko okruženje.

Osnivač kluba i bivši hrvatski odbojkaški reprezentativac Fran Peterlin ističe važnost sporta u dječjoj dobi:

„Odbojka me naučila disciplini, upornosti i vjeri u sebe. Upravo to želimo prenijeti djeci – da kroz igru i treninge steknu samopouzdanje, prijateljstva i zdrave navike koje će ih pratiti cijeli život. Nije važno jesu li već trenirali ili tek prvi put dolaze u dvoranu, najvažnije je da se osjećaju dobrodošlo i da uživaju u sportu.“

Svi zainteresirani roditelji i djeca mogu se javiti za dodatne informacije i prijave putem e-mail adrese: [email protected]

Vikend ispunjen pustolovinom i maštom: Pipi Duga Čarapa u Kazalištu Trešnja

Ovoga vikenda otputujte u svijet mašte i nezaboravnih pustolovina Pipi Duge Čarape – hrabre, energične i neustrašive djevojčice riđih pletenica. Ova razigrana kazališna predstava osvojit će najmlađe maštovitim i neobičnim dogodovštinama, dok će odraslima pružiti barem trenutačan povratak u bezbrižne dane djetinjstva. Pipi Duga Čarapa na pozornicu donosi poruku o prijateljstvu i hrabrosti, a sve to možete doživjeti 24. i 25. siječnja u Kazalištu Trešnja.

Pipi je uistinu neobično dijete – poznata je po svojoj nevjerojatnoj snazi kojom bez problema može podići čak i konja, ali i po prepoznatljivom izgledu i osebujnom karakteru. Njene riđe pletenice koje prkose gravitaciji, pjegavo lice i široki osmijeh odražavaju razigranu i slobodnu narav. U šarenoj, pomalo neobičnoj odjeći, Pipi hrabro prkosi pravilima i očekivanjima, uvijek slijedeći vlastitu maštu i snažan osjećaj za pravdu.

Predstava o ovoj neustrašivoj i energičnoj djevojčici vodi publiku kroz niz veselih i neobičnih pustolovina ispunjenih humorom i toplinom.

Naslovnu ulogu, Pipi Dugu Čarapu, igra Tena Jeić Gajski, a u predstavi glume i Dubravka Lelas, Kruno Bakota, Ivana Bakarić, Tvrtko Jurić, Aleksandra Naumov, Radovan Ruždjak, Hrvoje Barišić, Vanda Vujanić Šušnjar, Sanja Hrenar, Krunoslav Klabučar i Silvio Mumelaš.

Predstava traje 65 minuta i namijenjena je djeci od pet godina naviše. Na rasporedu Kazališta Trešnja je u subotu, 24. siječnja u 17 sati te u nedjelju, 25. siječnja u 11 sati. Ulaznice po cijeni od 8 eura mogu se kupiti na blagajni Kazališta ili online putem Ulaznice.hr.

Pridružite se neobičnim Pipinim pustolovinama i doživite čaroliju koja će najmlađe osvojiti, a one malo starije vratiti u djetinjstvo!

Bivša ruska režimska novinarka Žana Agalakova u Dokukinu KIC predstavlja dokumentarac o samoiskupljenju i gubitku domovine –„Dolazi mali sivi vuk“ 

U veljači 2022. godine, neposredno nakon ruske invazije na Ukrajinu, poznato TV lice prorežimskog ruskog kanala Channel One, Žana Agalakova, inače dugogodišnja dopisnica iz Amerike i Francuske, u Parizu je javno objavila svoje neslaganje s Putinovom politikom, izrazila žaljenje zbog vlastitog sudjelovanja u propagandnoj ratnoj mašineriji, te podnijela ostavku i vratila sva državna odličja primljena od kremaljskog vladara samog.

Subota, 24. siječnja u 19 sati
Nakon zagrebačke premijere filma razgovor s Žanom Agalakovom moderirat će Ivana
Dragičević

Njezina odluka dugo je sazrijevala, polaganim procesom samopropitivanja, čiji je rezultat dokumentarni film Dolazi mali sivi vuk u kojem Agalakova bilježi vlastiti život emigrantice duboko nostalgične za domovinom i majke tinejdžerice Alice, djevojke s dvojnim rusko-talijanskim državljanstvom koja povezanost s ruskim identitetom osjeća slabo ili nikako. Središte filma postaju redovita obiteljska putovanja uzduž i poprijeko Rusije koje Žana poduzima zajedno sa talijanskim suprugom, ujedno i glavnim snimateljem, kako bi kćeri približila vlastite korijene.

Kći tinejdžerica majčin rad naziva propagandom, dok ona još uvijek vjeruje da radi za dobrobit svoje domovine. Kao dopisnica državne ruske televizije, njezin zadatak bio je oblikovati sliku svijeta prema narativima Kremlja. Dolazi mali sivi vuk slojevita je i poetična priča o međugeneracijskom (ne)razumijevanju, samoiskupljenju i trajnom gubitku domovine, u kojem Agalakova hrabro otvara neugodna pitanja o granici između iskrenog samorazotkrivanja i samorežiranog iskupljenja.

Producentice filma su Magdalena Petrović i Tatjana Božić (LEWA productions). Domaća redateljica s amsterdamskom adresom, Tatjana Božić, ujedno je i umjetnička savjetnica filma te supotpisuje scenarij. Film je nastao u hrvatskoj produkciji te u koprodukciji s Revolver Amsterdam iz Nizozemske i Giorgio Savona Productions iz Francuske. Film je sufinanciran sredstvima HAVC-a, Nizozemskog filmskog fonda i Fondacije Demokracija i Mediji iz Nizozemske.

Svjetsku premijera održana je kao dio natjecateljskog programa za debitantske dugometražne filmove na SHEFFIELD DOCFEST-u, dok je svoju hrvatsku premijeru Dolazi mali sivi vuk imao na Cinehillu nakon čega je prikazan i u konkurenciji Liburnia Film Festivala.

U Dokukinu KIC održat će se zagrebačka premijera filma nakon čega kreće u ograničenu kinodistribuciju. Nakon projekcije održat će se razgovor s redateljicom Žanom Agalakovom koji će moderirati naša istaknuta vanjsko-politička novinarka Ivana Dragičević.

Predavanje Splitomanija arhitekta Damira Rake

Pridružite nam se u ponedjeljak, 19. siječnja 2026. u 18 sati na predavanju Splitomanija arhitekta Damira Rake. Predavanje će se održati u Oris Kući arhitekture (Kralja Držislava 3, Zagreb) u sklopu cjelogodišnjeg programa Večeri u Orisu. Moderator predavanja je Ante Nikša Bilić.

SPLITOMANIJA

Na svijetu ima vrlo malo gradova koji baštine tako dugu povijest arhitekture. Naravno, velike metropole pažljivo njeguju svoj status, znajući kolika je uloga arhitekture u imidžu svakog grada. Split je grad bogate i turbulentne tradicije kojeg je utemeljio vrlo važan rimski car.

U 1720 godina dugoj povijesti, sva su graditeljska razdoblja ostavila značajne tragove. Od Dioklecijana do suvremenog doba, svjedoci smo jedinstvenog grada koji je stvorio snažan identitet i autentičnost.

Kultni status u arhitekturi, Split ima u inozemnim kulturnim krugovima, ali ne i kod kuće. Nakon realizacije Splita 3 i poljudskog stadiona, koji su dobili međunarodna priznanja, grad evidentno ulazi u fazu stagnacije i zaostajanja. Zadnjih par desetljeća, u splitskoj sredini se afirmira specifični pasatizam, u svim sferama društvenih elita. Okrenutost prošlosti zapravo potiče efekt stalne regresije. „Split je vražji otok !“ – čuvena rečenica novinara Darka Hudelista iz 1988., danas je aktualnija nego u vrijeme kasnog socijalizma.

Umjesto fascinacije prošlošću, jako je važno poticati otvorenost i projicirati budućnost grada u 21.stoljeću. Suvremena arhitektura jedan je od stupova digitalne ere i globalnih promjena. Stoga je uloga nas arhitekata od posebne važnosti za zajednicu i njen progres u budućim vremenima. Svoje projekte i istraživanja bezuvjetno ugrađujem u kontekst Splita. Bolje ili lošije kuće samo su mali kotačići u grandioznom stroju grada. A Split je zaista Grad koji se jednom rodi.

Damir Rako rođen je 1964. u Zadvarju. Diplomirao je 1990. na AF u Zagrebu pod mentorstvom prof. dr. Borisa Magaša. Nakon diplome radi u zagrebačkom uredu AD Duplančić. Od 1992. do 1997. usavršava se u Berlinu i radi u nekoliko ureda. U Splitu 1999. osniva vlastitu arhitektonsku praksu Porticus, u kojoj djeluje do danas. Istovremeno objavljuje tekstove i radove u stručnim časopisima „Oris“ i „Čovjek i Prostor“. Nagrađen je različitim priznanjima, između ostalog nagradama na 28 natječaja iz područja arhitekture i urbanizma. Zajedno s pok. Sanjom Radovniković Rako radio je na nizu projekata u razdoblju od 2008. do 2014. U različitim suradnjama s drugim arhitektima, afirmira timski rad i zajedništvo u praksi arhitekata. Osim istraživanja, realizacija i javnog angažmana, zadnjih godina intenzivno piše o arhitektonskim fenomenima grada Splita.

Nakon zanimljivog predavanja i rasprave, ostanite na druženju u ugodnoj atmosferi, uz degustaciju vina.

Ulaz na predavanje je slobodan. Vidimo se u Orisu!

Zašto je „less is more“ nova mantra estetike?

U svijetu koji se neprestano ubrzava, gdje su filteri jači od dnevnog svjetla, a trendovi se izmjenjuju brže nego godišnja doba, dogodio se zanimljiv zaokret. Umor od pretjerivanja postao je kolektivan. Umor od „savršeno nesavršenog“. I upravo tu, gotovo tiho, rodila se nova mantra estetike – less is more. Danas više nego ikad težimo lakoći. U načinu na koji živimo, odijevamo se, biramo interijere, ali i u načinu na koji se odnosimo prema vlastitom licu. Minimalizam više nije rezerviran samo za ormare i skandinavske dnevne boravke – on je postao filozofija ljepote. Ljepote koja ne viče, ne dokazuje se i ne pokušava biti netko drugi.

Prirodnost kao luksuz

Paradoksalno, u vremenu dostupnosti svega, najveći luksuz postala je – prirodnost. Zdrava koža, svjež izgled, lice koje izgleda odmorno, ali ne i „rađeno“. Sve češće čujem istu rečenicu u ordinaciji: “Želim izgledati kao najbolja verzija sebe, ali da se ne vidi zašto.”

To je srž nove estetike. Ne brišemo identitet, ne mijenjamo crte lica, ne jurimo za dvadesetima. Njegujemo ono što imamo, poštujemo genetiku, dob i životni stil. Ljepota više nije uniformirana. Ona je osobna.

Njega prije svega

Pravi less is more pristup ne počinje iglom, nego razumijevanjem kože. Kvalitetna dermokozmetika, redovita i ciljano prilagođena njega, zaštita od sunca, dobar san i pravilna prehrana čine temelj svakog estetskog rezultata. Bez toga, nijedan tretman ne može dati dugoročno lijep ishod.

Koža koja je njegovana, hidratizirana i zdrava reflektira svjetlo drugačije. Ona „živi“. I upravo takva koža traži minimalne korekcije, a daje maksimalan efekt – ističe doc.dr.sc. Ivana Prkačin.


Poznata po odgovornom pristupu estetskoj dermatologiji,  doc. dr. sc. Ivana Prkačin, dermatologinja i subspecijalistica dermatološke onkologije, u svom radu uvijek stavlja zdravlje kože i cjelokupno dobrobit pacijenta ispred estetskih trendova.
doc.dr.sc. Ivana Prkačin
Estetika koja ne briše godine, nego umor

Važno je reći: moderna estetika ne želi izbrisati godine. Ona želi izbrisati umor. Napetost. Težinu koju nosimo na licu nakon godina stresa, neprospavanih noći i ubrzanog tempa.

Male, promišljene intervencije mogu učiniti nevjerojatnu razliku – otvoriti pogled, omekšati izraz, vratiti svježinu. Ključna riječ je mjera. Estetika danas nije pitanje količine, nego preciznosti.

Botox i fileri – kada se koriste s razlogom

Botox i hijaluronski fileri često su nepravedno stigmatizirani upravo zbog pretjerivanja koje smo viđali prethodnih godina. No istina je da, kada se apliciraju decentno, stručno i individualno, oni mogu dati iznimno prirodne i pomlađujuće rezultate. Botox, primjerice, ne mora „zamrznuti“ lice. Njegova uloga je opustiti pretjerano aktivne mišiće, spriječiti produbljivanje bora i omekšati izraz. Pravilno apliciran, on ostavlja lice svježim, ali i dalje ekspresivnim. Slično je i s filerima. Njihova svrha nije povećanje, već vraćanje izgubljenih volumena, hidratacija i suptilno redefiniranje kontura koje su se s vremenom promijenile. Kada se koriste s mjerom, fileri ne mijenjaju lice – oni ga osvježavaju.

Manje intervencija, bolji rezultat

Najljepši kompliment koji pacijent može dobiti danas nije: “Jesi li nešto radila?” Nego: “Izgledaš odlično. Odmoreno. Svježe.”

To je trenutak kada znamo da je estetika odrađena kako treba. Less is more nije trend koji će proći. To je promjena svijesti. Povratak sebi. Prihvaćanje zrelosti, ali uz pomoć suvremene dermatologije koja zna kada stati, a ne samo kada djelovati. Jer prava ljepota nikada ne dolazi iz viška. Ona dolazi iz ravnoteže.

Učinite prvi korak prema svježijem, odmornijem i prirodnijem izgledu. Naručite se na stručne dermatološke konzultacije u Poliklinici SIAI, gdje individualan pristup, visoki medicinski standardi i suptilna estetika čine razliku koju drugi primjećuju, ali ne mogu objasniti.