Početna Blog Stranica 118

Kamo za vikend? Invazija dinosaura – šetnja s prahistorijskim divovima

Od 22. siječnja do 12. travnja Zagrebački velesajam postaje središte jedinstvene obiteljske atrakcije – izložbe Invazija dinosaura, spektakularnog edukativno-zabavnog događaja koji posjetitelje vodi milijunima godina unatrag, u doba kada su Zemljom vladala najveća i najfascinantnija bića u povijesti planeta.

U impresivnom izložbenom prostoru posjetitelje očekuju realistični dinosauri u prirodnoj veličini, pažljivo osmišljene scenografije i interaktivni sadržaji koji na uzbudljiv i pristupačan način približavaju svijet prapovijesti djeci i odraslima. Izložba je osmišljena kao iskustvo u koje se ulazi – posjetitelji se mogu susresti licem u lice s dinosaurima, saznati kako su živjeli, čime su se hranili i zašto su nestali te sudjelovati u edukativnim i interaktivnim zonama koje spajaju igru, znanje i zabavu.

Posebna pažnja posvećena je obiteljskom doživljaju, zbog čega je izložba idealna za roditelje s djecom, ali i za organizirane školske i vrtićke posjete. Sadržaj je prilagođen različitim uzrastima te potiče znatiželju, istraživanje i učenje kroz iskustvo.

Izložbi su svoj doprinos dali i Nacionalni park Brijuni čije su vrijedne informacije o dinosaurima koji su hodali Istrom obogatili sadržaj, kao i suradnja sa Seizmološkom službom pri geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta. Izložba garantira zabavu i edukaciju, te će se svako dijete poželjeti vratiti još jednom!

INFO:

Radno vrijeme:

  • PON-ČET od 12-19 sati
  • PET od 12-20 sati
  • SUB od 10-20 sati
  • NED od 10-18 sati

Zadnji ulaz na izložbu je jedan sat prije zatvaranja.

Ulaznice:

Ulaznice se prodaju u terminima na svakih 30 minuta, a u prostoru se posjetitelji zadržavaju koliko žele. Mogu se kupiti putem Entrio.hr te na blagajni unutar radnog vremena izložbe.

Posjetiteljima se preporučuje kupnja ulaznica unaprijed kako bi osigurali željeni termin dolaska.

Invazija dinosaura održava se na Zagrebačkom velesajmu u STIL Eventu i donosi jedinstvenu priliku za kvalitetno provedeno vrijeme koje spaja zabavu, edukaciju i zajedničko obiteljsko iskustvo – avanturu koja se pamti i doživljaj koji vraća osjećaj dječjeg uzbuđenja u svijetu u kojem divovi ponovno hodaju Zemljom.

Trilogija o Agamemnonu 2.0 otvara suvremeni pogled na antičku dramu u HNK-u u Zagrebu

U Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu u petak, 6. veljače 2026. godine, premijerno će biti izvedena predstava Trilogija o Agamemnonu 2.0, novo čitanje i nastavak kultne trilogije Lade Kaštelan, u režiji Livije Pandur.

Riječ je o revidiranoj i rekomponiranoj verziji Trilogije o Agamemnonu, praizvedene na sceni HNK-a 1995. godine i objavljene u knjizi Pred vratima Hada, kojoj se autorica vraća trideset godina poslije, suočavajući antičku tragediju s današnjim svijetom i njegovim naslijeđenim traumama. Time se jedno od ključnih djela suvremene hrvatske drame vraća pred publiku u novom umjetničkom, političkom i emotivnom kontekstu.
U predstavi sudjeluje 19 glumica i glumaca Drame HNK-a u Zagrebu, što Trilogiju o Agamemnonu 2.0 čini jednom od najopsežnijih dramskih produkcija sezone.

Glumačku podjelu čine: Livio Badurina, Živko Anočić, Olga Pakalović, Igor Kovač, Filip Vidović, Tea Ljubešić Grlić, Goran Grgić, Nina Violić, Ivana Boban, Luka Dragić, Damir Markovina, Marin Stević, Jadranka Đokić, Alma Prica, Siniša Popović, Marin Klišmanić, Franjo Kuhar, Ivan Grlić i Lana Ujević Telenta.

Izvorna trilogija bila je duboko uronjena u neposredno iskustvo rata. Polazeći od grčkih tragedija vezanih uz Trojanski rat, Lada Kaštelan propitivala je okrutne strane pobjede, njezinu cijenu i posljedice, kao i iluziju novoga početka. Trideset godina poslije trauma više nije izravno iskustvo, nego narativ smješten u vakuum koji ne dopušta ni oslobađanje od staroga ni istinski ulazak u novo. Svijet se pritom otkriva kao neprekinuti lanac mržnje, obilježen transgeneracijskim prijenosima, dubokim podjelama i trajnim zauzimanjem strana.
Prva dva dijela trilogije, Prevara (prema Euripidovoj Ifigeniji na Aulidi) i Povratak (prema Eshilovu Agamemnonu), dramaturški su dorađena i uklopljena u novu cjelinu. Završni dio, Šesti dan, nastao prema motivima Euripidova Oresta, potpuno je nov tekst i bavi se sudbinom Oresta i Elektre, posljednjih karika u lancu osvete i početkom njegova raspada.

„Drama HNK-a u ovoj sezoni donosi snažan i kompleksan naslov koji se na hrabar način suočava s naslijeđem rata, nasilja i kolektivnih trauma. Trilogija o Agamemnonu 2.0 Lade Kaštelan projekt je koji okuplja izniman autorski tim predvođen Livijom Pandur i vjerujem da će upravo ta kombinacija umjetničke snage i suvremenog čitanja antike snažno odjeknuti kod naše publike“, izjavila je ravnateljica Drame HNK-a u Zagrebu Tena Štivičić.

Grčke tragedije u ovom projektu nisu prostor utjehe, nego snažan materijal za promišljanje svijeta u kojem živimo. U bezbrojnim suvremenim interpretacijama Eshila, Sofokla i Euripida, od Marthe Graham i Suzukija Tadashija do Anne Carson, Elfriede Jelinek, Sarah Kane i Tiaga Rodriguesa, antički se mitovi iznova pokazuju kao prostor u kojem se prepoznajemo istodobno kao junaci i kao žrtve, na raskrižju povijesti, između staroga i novoga.

Ulaznice u prodaji na www.hnk.hr.

Tajči iskreno kao nikada do sad: majčinstvo, gubitak, hrabrost i novi početak u podcastu “Mame kod Lane”

U 66. epizodi podcasta „Mame kod Lane“, voditeljica Lana Gojak Bajt ugostila je Tatjanu Cameron Tajči — pjevačicu koja je obilježila glazbenu scenu krajem 80-ih i početkom 90-ih, autoricu knjiga, govornicu, certificiranu life & wellness coachericu i majku trojice sinova.

„Hajde da ludujemo“, „Bube su u glavi“, „Moj mali je opasan“, „Smokvica“… pjesme koje su obilježile generacije i učinile Tajči simbolom mladosti, energije i uspjeha. No ova epizoda donosi Tajči u potpuno drugačijem svjetlu — iskrenu, ranjivu i snažnu ženu iza reflektora.

Umjesto priče o slavi, u fokusu je majčinstvo bez idealiziranja i život kakav jest. Tajči otvoreno govori o preseljenju u SAD i životu nakon estrade, odgoju trojice sinova u drugoj kulturi, putovanjima i turnejama s djecom, ali i o važnosti stabilnosti, rutine i emocionalne sigurnosti.

U razgovoru se dotiče mentalnog zdravlja, anksioznosti i napada panike, gubitka supruga i procesa tugovanja, ali i tema o kojima se još uvijek premalo govori — perimenopauze, menopauze i promjena koje dolaze s godinama, kako fizičkih tako i emocionalnih.

Posebnu vrijednost epizodi daje rijetka perspektiva majčinstva s odraslom djecom — o puštanju, praznom gnijezdu i redefiniranju identiteta žene kada djeca odrastu i kada se majčinska uloga počinje mijenjati.

Ovo je razgovor o snazi i ranjivosti, o majčinstvu koje se transformira kroz životne faze i o hrabrosti da se, unatoč gubitku i izazovima, ponovno izgradi ispunjen, autentičan i svjestan život.

Epizoda je dostupna na YouTubeu i svim audio podcast platformama.

Foto: Siniša Bajt

Nova dimenzija odmora: Novotel pokrenuo program Longevity Everyday

Novotel, poznati brend globalne hotelijerske grupacije Accor, u Parizu je predstavio Longevity Everyday, novi program usmjeren na dobrobit gostiju, osmišljen kako bi putnicima pomogao živjeti kvalitetnije kroz jednostavne, svakodnevne rituale.

Novo poglavlje utemeljeno na tradiciji

S više od 600 hotela u 67 zemalja, Novotel ima tradiciju dugu gotovo 60 godina, a u inovativnom poslovanju nudi odgovor na jednu od najbrže rastućih promjena u industriji putovanja – ekonomiju dugovječnosti. Program Longevity Everyday prenosi iskustvo ekskluzivnih wellness retreatova u svakodnevni hotelski boravak.

„Dugovječnost je megatrend koji mijenja naš svijet i našu industriju – tržište visokog rasta za koje se očekuje da će do 2030. vrijediti bilijune u sektoru putovanja i slobodnog vremena”, izjavio je Jean-Yves Minet, globalni predsjednik brenda Novotel.

Dosad se dugovječnost često prikazivala kao luksuz rezerviran za ekskluzivne wellness-prakse. U Novotelu vjerujemo da dugovječnost ne znači radikalnu promjenu života, već male, postupne korake koji su održivi i s vremenom se umnažaju. Živi se bolje i dulje održavanjem tjelesnog i mentalnog zdravlja kroz jednostavne, svakodnevne izbore. Tu Novotel ima svoju ulogu. Snaga Novotela leži u njegovoj univerzalnoj privlačnosti i u pružanju kvalitetnih iskustava svim putnicima – od poslovnih ljudi do prijatelja i obitelji. Upravo zato imamo jedinstvenu priliku demokratizirati dugovječnost i učiniti je dostupnom svima, svaki dan”, dodaje Minet.

Već gotovo 60 godina jedno univerzalno nastojanje povezuje goste Novotela: želja za duljim, ispunjenijim i sretnijim životom. Naš je cilj dugovječnost ugraditi u svakodnevne navike kroz četiri stupa – jedi, spavaj, kreći se i poveži se – u Novotelu i izvan samog boravka u hotelu”, poručuje Minet.

Četiri elementa – san, hrana, kretanje i povezivanje potiču se kroz kvalitetne standarde, pa se u Novotelu nude ekološki osmišljeni kreveti vrhunske udobnosti, jelovnici s naglaskom na balansiranu prehranu s većim udjelom jela na biljnoj bazi, bazeni i fitness centri te prostori pomno dizajnirani za poslovna i privatna druženja.

Upoznajte Novotel 37 Collective

Longevity Everyday je razvijen u suradnji s olimpijcem Kaulijem Vaastom, dvadesettrogodišnjim tahićanskim prvakom u surfanju i osvajačem zlata na Olimpijadi u Parizu, chefom Alfijem Steinerom, revolucionarom u kulinarstvu koji promovira jela na biljnoj bazi, te bivšim nogometašem Paris Saint-Germaina Javierom Pastoreom. Njih trojica su među osnivačima i članovima Novotel 37 Collectivea.

Riječ je o zajednici koja naglašava snagu malih, dosljednih svakodnevnih koraka. Broj 37 simbolizira učinak poboljšanja od samo jedan posto dnevno tijekom godine, što rezultira 37 puta većim napretkom na godišnjoj razini. Ovo je ideja koja pokazuje kako male, ali dugoročne promjene mogu dovesti do značajne transformacije.

Program će se postupno uvoditi u Novotel hotele diljem svijeta tijekom 2026., uključujući i Novotel Zagreb, prvi hotel ovog renomiranog brenda u Hrvatskoj, koji nudi 163 udobne sobe, wellness zonu s modernim fitnessom, prostrani lounge bar i konferencijske dvorane.

Barbara Kolar, Maja Ćustić, David Skoko i Drele o borbi protiv zimskog sivila

Sinoć je u prepunom klubu SAX! održana prva ovogodišnja Ženska priča koja se rasprodala  u manje od tri sata od objave, a tema večeri bila je znakovito nazvana „Adio, siječanjski blues!“. Voditeljica i spisateljica Marijana Perinić na pozornici je ugostila raznoliku i energičnu ekipu: Barbaru Kolar, televizijsku voditeljicu i strastvenu putnicu, Maju Ćustić, osobnu fitness trenericu i bivšu trenericu u showu Život na vagiDavida Skoku, chefa i gastro putopisca, te Davora Dretara Dreleta, voditelja i komičara.

Večer je bila posvećena svemu onome što nas izvlači iz zimskog sivila – putovanjima, humoru, hrani i malim životnim guštima. Razgovor se vrlo brzo pretvorio u niz duhovitih i iskrenih razmjena iskustava. Davor Dretar Drele priznao je kako kod njega Martinje traje čak 11 dana, dok je David Skoko otkrio da najviše kuha u prosincu, i to za ljude koji vole dobro pojesti, iako sam jede umjereno. Barbara Kolar istaknula je kako obožava putovati i da nema nikakav problem s tim da putuje sama, dodajući da kada joj “pukne film”, jednostavno spakira stvari i ode. Maja Ćustić složila se da su gušti važni, priznajući kako osim putovanja voli dobro pojesti i popiti, a posebno je uzbuđena zbog sezone rukometa koju strastveno prati.

Gosti su se složili i oko toga da nitko od njih, osim Maje, ne voli skijanje, ali da zato svi obožavaju putovanja. Jednoglasno su zaključili i da je humor najbolji lijek u borbi protiv siječanjskog bluesa, što je publika nagradila velikim pljeskom. Drele je dodatno nasmijao publiku prisjetivši se svog najluđeg Martinja ikad, kada je, tijekom moderiranja programa, sasvim slučajno pojeo smrdljivog martina. Otkrio je i da je svoju suprugu, s kojom je u sretnom braku više od 33 godine, “zaveo” tako što ju je uvjerio da se uredno pere, kupa i miriše, a kako kaže, pala je na to. Od tjelesnih aktivnosti ne preferira ništa, ali zato obožava dobro jesti, pa mu u siječnju ne pada na pamet nikakav detox ili post.

Maja Ćustić poznata je po tome da se zimi kupa u hladnom moru, a otkrila je da je najniža temperatura u kojoj je ulazila bila oko deset stupnjeva. “Kad ulazim, obično pjevam Što je meni ovo trebalo?, ali se brzo naviknem, a dobrobiti za tijelo i psihu su nevjerojatne”, objasnila je. Naglasila je da je pobornica umjerene prehrane i da ne podržava post ni detox. Ispričala je kako se i u prosincu kontrolira te da joj je sasvim normalno pojesti jednu kockicu čokolade, a ne cijelu tablu. Na pozornici je Davida Skoku učila kako se pravilno izvodi čučanj, dok je kroz smijeh dodala da bi s Dreletom, prije nego što bi ga povela na trening, prvo popila gemišt.

David Skoko otkrio je da je pravi ovisnik o adrenalinu te da obožava putovanja motorom. Do sada su, kaže, prešli više od 300 tisuća kilometara, a njegova supruga Ana često zna zaspati na motoru dok on vozi. Ima mnogo tetovaža, a tri su mu posebno važne, dvije su posvećene njegovim sestrama, a jedna supruzi Ani jer je cijeli život okružen ženama koje voli. Rekao je da nikada ne bi tetovirao nijednu političarku, već isključivo žene i likove iz stripova. Otkrio je i da majka i supruga kuhaju bolje od njega, da nije gurman, ali da obožava kuhati za druge.

Barbara Kolar podijelila je da joj se, otkako solo putuje, nikada nijedan muškarac nije pokušao “uvaliti”, ali da već neko vrijeme ne putuje sama, već u dobrom društvu. Privatno se ne šminka, ali nikada ne nosi trenirke jer, kako kaže, vjeruje da ako jednom uđe u njih više nikada neće izaći. Obožava ljeta u Grčkoj, a posljednje putovanje vodilo ju je u Istanbul. Priznala je da kod kuće ima najviše odjeće s leopard uzorkom, ali da je, na sreću, za televiziju oblače profesionalci koji imaju smisla za modu. Veliki je gurman i hedonist, više voli slano i pikantno nego slatko, a od tjelesne aktivnosti ne voli nijednu.

Večer je protekla u opuštenoj, toploj i izrazito duhovitoj atmosferi, a publika je još jednom potvrdila da Ženska priča savršeno pogađa ono što nam u siječnju najviše treba – smijeh, iskrenost i dobra energija. Prva epizoda u godini jasno je pokazala da se siječanjski blues najlakše tjera dobrom pričom, pravim društvom i humorom. Sav prihod od prodanih ulaznica doniran je Hrvatskom forumu protiv raka dojke Europa Donna Hrvatska. Snimka večeri bit će dostupna na YouTube kanalu Marijane Perinić u nedjelju, 25. siječnja 2026., a iduća Ženska priča održat će se 10. veljače 2026.

Foto: Martina Kenji

Priča o Siljanu – oda ljudskoj sponi s prirodom nagrađivane autorice Tamare Kotevske krajem siječnja u Zagrebu!

Priča o Siljanu novi je dokumentarac redateljice Tamare Kotevske, nominirane za Oscara za film Medena zemlja (2019.) – kroz neobičnu priču o odnosu čovjeka i ranjene ptice, riječ je o slojevitoj filmskoj meditaciji o povezanosti ljudi i prirode, o upornosti, gubitku i sposobnosti suosjećanja. Priča o Siljanu premijerno je prikazana na Human Rights Film Festivalu u prosincu, dok u siječnju u okviru Restart Labela kreće u distribuciju: film će biti prikazan u Dokukinu Zagreb 28. i 30. siječnja te 2. veljače, a 29. siječnja u kinu Kinoteka te mikro kinu MaMa te kasnije i u ostalim kinima diljem Hrvatske.

U središtu filma nalazi se priča o životu makedonskog poljoprivrednika, paradigmatskom za mnoge u ruralnim zajednicama čija se svakodnevica — od obrađivanja zemlje i prodaje uroda do nastojanja da prežive — pretvara u tihu borbu protiv političkog sustava zapostavljanja, institucionalne nebrige i postupnog uništavanja prirodnih resursa.

Nikola, poljoprivrednik koji se bori s oštrom stvarnošću novih vladinih politika, ne može prodati svoje proizvode, pa čak niti svoju zemlju. Kada njegova obitelj ode u potrazi za boljim životom u inozemstvo, on prihvaća posao radnika na odlagalištu otpada, gdje susreće ozlijeđenu bijelu rodu Siljana. Dok njeguje pticu, stvara se neobična veza između čovjeka i životinje. Rezultat je duboko dirljiv film koji se dotiče klimatskih promjena, ekonomskih migracija, otpornosti i tihe moći povezanosti.

Film gradi svoj emocionalni ritam kroz prizore— kroz pokrete ruku koje sade, svjetlost zore koja se lomi o obrise brda, kroz vizuru roda na nebu. Kroz naraciju koja priziva makedonsku narodnu priču o Siljanu, mladiću pretvorenom u rodu zbog očeva prokletstva, Kotevska uspostavlja promišljenu paralelu između mitološkog i suvremenog — između sina koji bježi od naslijeđenog tereta rada i današnjeg čovjeka kojemu isti taj rad postaje nedostižan zbog strukturalnih ograničenja i nefunkcionalnosti šireg političkog sistema. Ta mitološka dimenzija pruža filmu lirsku kvalitetu magičnog realizma, pretvarajući svakodnevni rad u metaforu o preobrazbi i preživljavanju. Precizno oblikovanom fotografijom film ostvaruje vizualno iskustvo koje nadilazi okvire klasične dokumentaristike — kamera, iako nenametljivo prisutna, djeluje iznimno svjesno, strpljivo bilježeći svakodnevicu s izraženim osjećajem za ritam i poetsku suptilnost prizora. Iako, unatoč bogatoj lirici i poetskoj vizualnosti, Kotevska ostaje čvrsto usidrena u stvarnosti makedonskog ruralnog prostora, zadržavajući autentičnost i socioekonomsku konkretnost prikazanog svijeta. U toj ravnoteži između stvarnog i mitskog, film pronalazi svoj emocionalni vrhunac.

 Priča o Siljanu je poetska oda ljudskoj izdržljivosti i povezanosti s prirodom, film koji u jednostavnim prizorima pronalazi univerzalnu istinu o potrebi za pripadanjem i suosjećanjem.

Pored redateljice Tamare Kotevske, filmsku ekipu čine direktor fotografije Jean Dakar,

montažer Martin Ivanov, glazbu potpisuju Joe Wilson Davies i Hun OukPark, zvuk Aleksandar Proti, dok su producenti Anna Hasmi, Tamara Kotevska i Jean Dakar. Distribucija se održava uz podršku Kulturno informativnog centra Republike Sjeverne Makedonije u Zagrebu.