Početna Blog Stranica 1049

Gutači knjiga ponovno stižu na male ekrane

Postoji li što dosadnije od emisije o knjigama? Pitanje je to koje mori svakoga tko želi promovirati kulturu čitanja. Kad voditelji u ruke uzmu neku papirnatu ljepoticu te o njoj počnu monotonim, kultiviranim glasom raspredati na malo kome razumljivom jeziku, potencijalni čitatelji zbrišu  kao vjetrom nošeni. A da u Hrvatskoj čitanje općenito nije najpopularniji hobi znaju već i ptice na grani. Iz godine u godinu vrte se iste tužne brojke, koje uglavnom navode da polovica Hrvata pročita samo jednu knjigu godišnje. S nestašicom papira u svijetu, činjenicom da razne popularne knjige do nas ionako stižu puno kasnije no što bi trebale, a da dobrog dijela klasika u Hrvatskoj više uopće ni nema jer ih iz raznih razloga nitko ne izdaje (primjerice, Harryja Pottera na našem tržištu nema već gotovo tri godine, a što je tek s manje popularnim knjigama?) običan bi čovjek, bio on knjigoljubac ili ne, pomislio da se knjigama crno piše.

Srećom, iz knjižarskoga lanca Hoću knjigu stižu dobre vijesti. Hrvatima sve draži lanac knjižara koji iz godine u godinu niže poslovne rekorde i nove lokacije u svom portfelju (šuška se da se početkom ove godine otvara u Zagrebu još jedna) pesimizmu i crnilu bilo kakve vrste uvijek kaže – ne. Kada su se knjižare početkom 2020. godine zatvorile zbog pandemije, uz pomoć partnera izdavača ponudili su na tisuće knjiga po bitno nižim cijenama kako bi se Hrvati imali čime razonoditi u karanteni. Potom su s više od 40 autora snimili kratke video uratke u kojima su čitali javnosti svoje najdraže knjige. Činjenici da su knjiške promocije zbog epidemioloških mjera protekle dvije godine uglavnom nedosanjani san pokazali su zube knjiškim podcastom Između redaka. A daljnju popularizaciju knjige nastavili su Gutačima knjiga, zabavnom YouTube emisijom o knjigama koja je nedjeljnom premijerom nove epizode ušla u svoju drugu sezonu.

„Gutači knjiga definitivno su naš najzahtjevniji i financijski najiscrpniji projekt“, pojašnjava Sanja Srdić Jungić, voditeljica marketinga i komunikacija Hoću knjigu, „zbog čega smo ga na svoju veliku žalost u ovom pandemijskom razdoblju morali pauzirati nakon prikazivanja zadnje epizode u travnju 2020. godine. No drago mi je što konačno mogu reći da sada konačno hrabro idemo dalje. Od pokretanja YouTube kanala Hoću knjigu Gutači knjiga definitivno su naš najgledaniji sadržaj, a naša je pretpostavka da ih publika voli jer u vrlo kratkom vremenu kažu sve bitno i nebitno o knjigama i to na vrlo zabavan način. Voditelj emisije nije komparatist ni književni kritičar, nego komičar Aleks Curać Šarić, koji jednoj knjiškoj emisiji daje sasvim novu dimenziju. Vjerujem da je upravo to, kao i činjenica da svaka epizoda traje manje od 10 minuta, dobitna kombinacija tog formata“, zaključuje.

U prvoj smo sezoni uz Gutače knjiga tako saznali pikanterije o popularnoj dječjoj autorici Sanji Pilić, ali i stranim autorima Dionu Leonardu te Thomasu Eriksonu, što voli čitati popularna YouTuberica Nika Ilčić, zašto je Čarolija pospremanja Marie Condo toliko čitana u svijetu, čega se bojimo kada čitamo knjigu Kingovo „Ono“, a što nas čeka u 2. sezoni otkrio je urednik Branko Matijašević.

„Za ovu sezonu pripremili smo vam pregled najprodavanijih naslova, najave noviteta koji tek stižu na police, zabavne mrvice iz svijeta knjiga, a vraćamo se i književnim fenomenima koji ostavljaju neizbrisiv trag na kulturu. Osim toga, tu su superzanimljivi intervjui s autorima Renatom Baretićem, Ivanom Bodrožić, Marekom Hermanom i mnogim drugima, kao i pogled u fascinantan svijet klasika koji svakoj generaciji čitatelja nude nešto novo“, završava Matijašević.

Iz svega pročitanog možemo zaključiti samo jedno – Gasi Netflix, pali Gutače knjiga!

Nakon jednogodišnje pauze, vraća se ZILIK!

ZILIK (Zimska likovna kolonija) predstavlja jedinstven spoj umjetnosti i humanosti kroz rad akademskih umjetnika koji svake godine u siječnju provode tjedan dana s djecom bez odgovarajuće roditeljske skrbi kako bi oplemenili njihov život uspostavljanjem pozitivnog odnosa prema umjetnosti. Djeca na taj način proširuju vlastite obzore, obogaćuju iskustva i spoznaje, razvijaju slobodu mašte i izražavanje doživljenog, što znatno pridonosi stvaranju pozitivnog odnosa prema vanjskom okruženju.

Od osnutka ZILIK-a 1974. godine kroz koloniju su prošle na stotine umjetnika. Na ZILIK-u su sudjelovali najeminentniji hrvatski likovni umjetnici i umjetnice XX. stoljeća među kojima su Miroslav Šutej, Ivan Kožarić, Edo Murtić, Zlatko Prica, Ivo Šebalj, Vasilije Josip Jordan, Nives Kavurić-Kurtović, Marija Braut, Jadranka Fatur, Ljerka Njerš, Branka Uzur, Dubravka Babić, Josip Diminić, Kosta Angeli Radovani, Šime Vulas, Predrag Goll, Ljubomir Stahov, Ivica Antolčić, Ivan Rabuzin, Ivan Lacković Croata, Ivan Večenaj, Mijo Kovačić kao i mnogi drugi koji su svojim prisustvom i stvaralaštvom doprinijeli radu Doma za djecu Vladimir Nazor u Karlovcu, danas Centru za pružanje usluga u zajednici Vladimir Nazor.  

48. ZILIK počinje u ponedjeljak 24. siječnja 2022. i to Malim ZILIK-om koji otvaramo u 10 sati likovnom radionicom magistre edukacije likovne kulture Mirele Blažević pod nazivom “Slikarska kuharica”. Svečano otvorenje 48. ZILIK-a ove godine obilježavamo izložbom akademskog slikara Željka Subića pod nazivom “Vagoni – bilješka u vremenu” u ponedjeljak 24. siječnja u 19:30 sati u Gradskom kazalištu Zorin dom. U utorak 25. siječnja će akademska slikarica i kiparica Andrea Cihlar održati dvije različite radionice: prijepodnevnu radionicu pod nazivom “Reljefi i konstrukcije” i poslijepodnevnu radionicu pod nazivom “Slaganje objekta”. Srijeda 26. siječnja rezervirana je za magistra grafike Matka Antolčića koji će održati radionicu pod nazivom “Veseli zoološki vrt”. U četvrtak 27. siječnja dolazi nam akademski slikar Damir Facan-Grdiša koji će s djecom izvesti radionicu pod nazivom “Basne”. Mali ZILIK zatvaramo radionicom akademske slikarice Ivane Barišić Tomšić koja je za petak 28. siječnja osmislila radionicu “Ja volim, ja želim…”.

Svijet kakvog poznajemo i život koji živimo već treću godinu zaredom dvije su posve različite dimenzije. Umjetnici koji intuitivno i duboko osjećaju promjene unutar sebe samih, ali i okoline koja ih okružuje referirali su se i na elementarnu pojavu koja je zahvatila cijeli svijet reflektirajući pritom mikro i makro promjene i obrađujući ih na sebi svojstven način.

Željko Subić od samih početaka istražuje, te kroz vlastite promjene traži odgovor na pitanje tko smo i koja je naša uloga u svijetu, a prirodno okruženje njegovog životnog istraživačkog poduhvata je područje slikarstva. Subić se u svojim slikama često fokusira na motive i elemente koje većina uzima zdravo za gotovo. Naime, u užurbanom svijetu, opterećeni brojnim obavezama, mnoge sitnice previđamo te ih, smatrajući posve nevažnima, propuštamo percipirati kao likovnu senzaciju. U trećem povratku temi vagona, autor motiv svodi na okvir za kolodvorske listice koje, pak, zamjenjuje općepoznatim znakovima i simbolima.

Željko Subić odabire krupni kadar s pretincem koji postaje podloga za osobnu interpretaciju i komentar na svijet u kojem živimo. Krajnje minimalistička i pročišćena interpretacija suvremenog svijeta otvara neograničenu mogućnost višeznačnog tumačenja prikazanih simbola i znakova. Primjerice, ranije radove “Prazan u domovinu” i “Nepoznat opasan teret” iz 2016. i 2017. godine možemo tumačiti kao ukazivanje na iseljavanje i opustošenost vlastite zemlje – gašenje tvornica, industrije, obrta tj. umiranje iznutra, dok radovi nastali u vrijeme pandemije govore o limbu u kojem živimo već treću godinu zaredom. Stalno se vrtimo u krug (znak repeat), životi su nam stavljeni na čekanje (znak stop ili stand by) i nema naznaka svjetla na kraju tunela. Osim neminovnih konotacija svjetske pandemije, Željko Subić se u svom radu referira i na ključne odrednice suvremenog života poput nekontroliranog konzumerizma (znak XXL), radikalnog prelaska u virtualni svijet koji je dokinuo stvarna druženja i putovanja, te ih zamijenio uploadanjem i downloadanjem sadržaja, a možda ponajviše zabrinjava činjenica da se ljudska komunikacija svela na emotikone i skraćenice (znak “smajlić”) čime se u potpunosti izgubilo bogatstvo vokabulara, ali i razmjene ideja, izražavanja stavova, mišljenja i emocija. (iz predgovora Sonje Švec Španjol)

O autoru:

Željko Subić rođen je 14. travnja 1949. u Osijeku. Najranije djetinjstvo proveo je u Erdutu, Začretju i Petrinji. Godine 1956. obitelj je doselila u Novu Gradišku, gdje Subić završava osnovnu školu i gimnaziju. Studij likovnih umjetnosti završio na Pedagoškoj akademiji u Zagrebu (1970.) i diplomirao slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu (u klasi Ismara Mujezinovića, 1976.). Još kao gimnazijalac, s Antunom Maračićem, priredio je svoju prvu izložbu (Centar za kulturu, 1966.). Izlagao na četrdesetak samostalnih i na više od šezdeset skupnih izložbi u domovini i inozemstvu.

Radni vijek proveo radeći kao profesor likovne umjetnosti u SŠC-u (Srednjoškolski centar) i gimnaziji u Novoj Gradiški. Prigodom obilježavanja četrdesete obljetnice umjetničkoga stvaranja priređena mu je retrospektivna izložba (Gradski muzej – Dom kulture, Nova Gradiška, 2007.), kojom prigodom tiskana i monografija, dr. Bogdan Mesinger, „Priča o Željku Subiću“ (2008.), u kojoj autor daje valorizaciju i cjeloviti uvid u njegovo (dotadašnje) umjetničko stvaralaštvo. Željko Subić živi i stvara u Novoj Gradiški.

HR Top 40: Jel’ Ti Reka ‘Ko Petra Graše na prvom mjestu liste

Na HR Top 40 listi prvo mjesto pripalo je Petru Graši i njegovoj pjesmi Jel’ Ti Reka ‘Ko (Tonika). Na drugom su mjestu Vatra s pjesmom Nova Godina nije se dogodila (Dallas Records), dok su na trećem mjestu Silente s pjesmom Poljubi me za kraj (LAA). Nina Badrić se s pjesmom Pamtim (Aquarius Records) popela s prošlotjednog sedmog mjesta na ovotjedno četvrto, a na petom mjestu i ovaj je tjedan Saša Lozar s pjesmom Daleko od raja (Agapa).

Na listi se ovoga tjedna nalaze dva nova ulaza. Najviši ulaz pripao je Željku Bebeku i Zvone Bebeku koji su na listu ušli na 27. mjestu s pjesmom Kakav Otac, Takav Sin (Croatia Records).

Drugi novi ulaz čini suradnja Franke x Sare Jo pod nazivom On (Croatia Records / Bez Komentara). Pjesma je to koja obje pjevačice dovodi u sasvim novu glazbenu situaciju, a u kojoj publici donose moderan pop zvuk inspiriran španjolskim ritmom. Priča u režiji Nemanje Novakovića i produkciji NN media pripremala se više od tri mjeseca, a snimana je u filmskom studiju i na lokacijama u Beogradu. Za snimanje u studiju tjedan dana je građen filmski set s dvije sobe u kojima se odvija dio zanimljive priče.

čak 51 tjedan na listi najizdržljivija je pjesma Matije Cveka pod nazivom Ptice (Menart). Matija je autor svih svojih pjesama, dok je spot za ovu pjesmu u režiji Luke Sepčića. Pjesma se trenutno nalazi na 20. mjestu liste.

Matija je ovom prigodom za nas komentirao: “Iskreno sam ponosan na uspjehe ove pjesme i zahvalan svima koji su je prepoznali. Radimo dalje još jače i probat ćemo nadmašiti prošlu, izuzetno uspješnu godinu.”

Što se tiče regionalne slušanosti, Dalmacija, Slavonija, Središnja Hrvatska, Zagorska, Istra i primorje slušaju Petra Grašu i njegovu Jel’ ti reka ‘ko (Tonika), dok Grad Zagreb pjevuši Daleko od raja (Agapa) Saše Lozara.

Lista HR Top 40 donosi službene i sveobuhvatne rezultate mjerenja radijskog emitiranja na preko 130 radijskih stanica u Hrvatskoj. Podaci servisa 1Played odnose se na tjedan od 03. do 09. siječnja 2022. godine, od ponedjeljka ujutro do nedjelje navečer.

Šimun Matišić na prvom Jazz.hr koncertu u Tvornici kulture u novoj godini predstavlja dva albuma!

Nakon sjajnog izdanja festivala protekle jeseni, Jazz.hr je najavio niz novih koncerata! Prvi će biti održan 19. siječnja 2022. u zagrebačkoj Tvornici kulture s početkom u 19:30 sati, a na ovom nastupu hvaljeni domaći vibrafonist i skladatelj Šimun Matišić predstavit će čak dva svoja albuma. Oba albuma izvest će sastav Šimun Matišić Sextet.

Šimun Matišić mladi je vibrafonist i skladatelj rođen u Zagrebu. Prvi je nastupio s četiri godine kada je svirao bubnjeve u kvartetu Branka Kralja. Udaraljke započinje učiti kod profesora Božidara Rebića, a nastavlja kod prof. Tomija Spasevskog i prof. Gorana Goršea, a uz to još uči svirati i klavir. Maturira udaraljke i glazbenu teoriju na “GU Elly Bašić” 2014. godine.

Svoj prvi album pod nazivom “Jazz Nocturno” izdaje već s 14 godina, a nakon toga nastavlja put kroz brojne suradnje te samostalne projekte. U svojoj karijeri osvojio je niz nagrada među kojima su “Judita” na 57. Splitskom ljetu (2011.), Porin za najbolju izvedbu jazz skladbe (2016.) te za najbolju jazz skladbu na svom prvom autorskom albumu “Invocation”, tri nagrade “Status” koje dodjeljuje HGU te nagradu Grada Čakovca “Josip Štolcer Slavenski” za skladbu Šlomlek Maryam, za sopran, dva sopran saksofona i ansambl, koja je izvedena u sklopu sezone Cantus Ansambla 2020. godine. Skladao je glazbu za kazališne predstave, član je ansambla „Harlequin Art Collective“, koji se trenutno bavi djelima Oliviera Messiaena i J.S.Bacha, te je kao bubnjar i vibrafonist sudjelovao u snimanju albuma “Wes Meets Trane” Saše Nestorovića te “CRTA” Ivana Kapeca. Trenutačno je student pete godine udaraljki te četvrte godine klasične kompozicije na Muzičkoj akademiji u Zagrebu.

Dva albuma, čije ćete koncertne promocije imati priliku čuti 19. siječnja, su “Invocation” i “Tribute to B.P”. “Invocation” je Matišićev prvi autorski album na kojem je udružio snage s Matijom Dedićem na klaviru, Zvonimirom Šestakom na kontrabasu, Davorom Križićem na trubi, Mariom Bočićem na saksofonu te Krunoslavom Levačićem na bubnjevima, dok je “Tribute to B.P” album za koji on sam kaže da je nastao iz potrebe da oda počast svom najvećem učitelju – Bošku Petroviću. Počast velikom učitelju brojnih današnjih hrvatskih jazz glazbenika se na ovom albumu osjeti kroz sve kompozicije, s tim da se Matišić poigrao s Boškovim skladbama te je na taj način dao vlastiti pečat kompletnom zvuku.

Produljenje izložbe “Tajni dokumenti Brukete i Žinića”

Davor Bruketa i Nikola Žinić u Oris Kući arhitekture izlažu svoje Moleskine bilježnice. Projekti, skice, briefinzi, tajne, fotka nečije stražnjice i drugi povjerljivi dokumenti, godinama skrivani u 54 bilježnice, posjetiteljima su nadohvat ruke, a kroz izloženi sadržaj mogu zaviriti iza kulisa svakodnevnog rada kreativnih direktora.

Dolazak je moguć isključivo uz predočenje Covid putovnice, potvrde o preboljenju (ne starije od 180 dana) ili važećeg negativnog testa.

Izložbu možete pogledati do 29. siječnja 2022. godine

Dramski studio Tirena u CeKaTe-u

U petak, 21. siječnja 2022. u 19 sati u Centru za kulturu Trešnjevka studentska grupa 15+ Dramskog studija Tirena izvest će dramu „Nemreš pobjeć od nedjelje“ poznate hrvatske dramatičarke Tene Štivičić pod umjetničko-pedagoškim vodstvom Ines Škuflić-Horvat.

Predstava se radi o suvremenoj ljubavnoj priči u kojoj se lako prepoznati. Ljubavi, koja prolazi uobičajeni put od zaljubljenosti do kriza i sumnji je li to TO? Priča o traženju, idealiziranim slikama i stvarnosti. O usamljenosti u dvoje. Što učiniti kad život počinje sve više ličiti na nedjelju: bezidejnu, dosadnu, u kojoj u krugu obitelji jedni drugima možemo lijepo ići na živce? Što kad kolotečina udosadi prvotni zanos, kad boje ljubavi izblijede pred svakodnevnim brigama? Ona i On, bezimeni, u priči od zaljubljenosti do rutine, kroz prepoznatljive situacije prolaze ljubavne krize, gubeći se u potrazi za nečim boljim. Dogodi nam se ponekad da više ne prepoznajemo vrijednosti partnera jer su nam ovdje, svakodnevno bliske, nevidljive, a mi krećemo u potragu za nečim novim – idealnim koje možda i ne postoji.

Predstava je igrala na festivalu Gordogan u Zagrebu i ASSITEJ festivalu profesionalno vođenih dramskih grupa u Rijeci.

Cijena ulaznice: 20 kn
Rezervacije ulaznica: [email protected]
Prodaja ulaznica: sat vremena prije predstave