ZagrebDox u MoviePlexu (Foto: ZagrebDox)Veliki pečat u međunarodnoj konkurenciji na festivalu ZagrebDox osvojivo je film “Među zvijezdama” Leonarda Retela Helmricha. Ocjenjivački žiri za međunarodnu konkurenciju činili su redatelji Eduard Galić, Hana Jušić i Hamid Rahmanian.

Veliki pečat u regionalnoj konkurenciji osvojio je dokumentarac “Život, priključenija i održivi razvoj jednog kokota”. U regionalnom žiriju su bili redatelji Milica Đenić i Wolfram Huke te filmski i TV kritičar Dragan Jurak.

Mali pečat za najbolji film autora do 30 godina starosti osvojili su “Ugljenari” Piotra Zlotrowicza. Žiri za ovu kategoriju filmova činili su studenti ADU: Đuro Gavran, Iva Mrkić i Igor Bezinović.

Nagrada Movies that Matter za film koji najbolje promiče ljudska prava pripala je filmu Mladena Matičevića “Run for Life”. Žiri su činili: Mario Mažić, koordinator Inicijative mladih za ljudska prava, zatim voditeljica i pjevačica Ida Preste te novinar Drago Hedl.

Uz spomenute dodijeljeno je i više posebnih nagrada. Svečano uručenje počinje u 19 sati u MoviePlexu. Sutra, 6. ožujka od 14 do 22 sata održat će se program The Best of Fest koji uključuje projekcije nagrađenih filmova s ovogodišnjeg ZagrebDoxa.

iz filma Među zvijezdama

Evo popisa svih dobinika i obrazloženja stručnih žirija.

VELIKI PEČAT (međunarodna konkurencija)

MEĐU ZVIJEZDAMA (POSITION AMONG THE STARS)
r. Leonard Retel Helmrich

„Ovome smo filmu dodijelili glavnu nagradu jer iznimno uspješno isprepliće mikrorazinu obiteljskih odnosa s propitkivanjem relevantnih socijalnih pitanja poput religijske tolerancije i siromaštva. Smatramo da je u njemu vidljiva izvanredna režijska vještina u tradiciji direktnog filma – ova topla, no nikad patetična priča gradi se sveprisutnom, ali nenametljivom kamerom koja ostaje tik uz likove i u sretnim i potresnim trenucima.“

Leonard Retel Helmrich nizozemski je filmaš, kazališni redatelj i kamerman. Uhapšen je 1995. snimajući demonstracije u Indoneziji i zatvoren pod sumnjom da je špijun, a zatim je proglašen nepoželjnim, zbog čega se dvije godine nije mogao vratiti u Indoneziju. Za to je vrijeme radio u Nizozemskoj kao redatelj-dokumentarist i kamerman. Godine 1997. vraća se u Indoneziju da bi snimio prvi dokumentarni film iz trilogije organizirane po razdobljima prije, tijekom i nakon ostavke ondašnjeg predsjednika Indonezije Suharta. Koristio je pionirski stil snimanja kamerom: ‘single-shot cinema’ koji uključuje duge kadrove i kameru u neprestanom pokretu. Prvi dio trilogije ‘The Eye of the Day’ (2001) donio je Leonardu reputaciju filmaša svjetske klase. Nastavak trilogije, ‘Shape of the Moon’, nagrađen je 1995. kao najbolji dokumentarni film u dokumentarnoj konkurenciji Sundancea, a osvaja i nagradu Joris Ivens na amsterdamskoj IDFA-i. ‘Promised Paradise’ (2006) zabranjen je u Indoneziji zbog kontroverznog sadržaja. Nakon što je završio film ‘The Burning Season’ Leonard je trilogiju zaključio filmom ‘Među zvijezdama’.

POSEBNA PRIZNANJA

ŽIVOT U SAUNI (STEAM OF LIFE)
r. Joonas Berghall, Mika Hotakainen

„Posebno priznanje dodjeljujemo ovom meditativnom cinema verite filmu koji kroz minimalizam filmskih sredstava i svojevrsnu poetizaciju zadire duboko u potresne emocije poslovično hladnih Finaca. Sauna kao mjesto doslovne i simboličke ogoljenosti, ali i mjesto izbacivanja otrova, kako fizioloških, tako i onih u obliku traumatskih sjećanja, dovodi nas do dirljivog gorko-slatkog finala.“

17. KOLOVOZA (AUGUST 17)
r. Alexander Gutman

„Posebno priznanje zaslužuje i ovaj hipnotički film koji nam svojim asketskim stilom, kroz vrlo ograničenu vizuru kamere, pokušava približiti čovjeka kojemu je prostor zatvorske ćelije čitav svijet, a jedini prijatelj pauk na zidu. O tome čovjeku ne znamo mnogo, osim da je trostruki ubojica, no kroz njegovu meditativnu naraciju, u tradiciji ruskog mistika-pokajnika, počinjemo suosjećati s njime i njegovom borbom s besmislom zatvorske rutine.“

VELIKI PEČAT (regionalna konkurencija)

ŽIVOT, PRIKLJUČENIJA I ODRŽIVI RAZVOJ JEDNOG KOKOTA (TRIALS, TRIBULATIONS & SUSTAINABLE GROWTH OF A COCK)
r. Vladimir Perović

„Film o macho-kulturi iz perspektive jednog pijetla, također simbola mačizma. Jednostavan, ali efektan i brutalan u konceptu, čist u izrazu, bez dijaloga, komentara, bez objašnjavanja o kakvoj se svetkovini radi, gotovo bez ikakvog vjerskog ili društvenog konteksta, ali opet s jakom naznakom kulture u kojoj se nalazi.“

iz filma Život priključenja i održivi razvoj jednog kokota

POSEBNA PRIZNANJA

JESAM LI SRETNA? (AM I HAPPY OR WHAT?)
r. Vanja Sviličić Juranić

„Film o skrivenom svijetu, svijetu koji ne vidimo, film o turističkoj industriji i novoj klasnoj podjeli, o spremačicama jednog poznatog zagrebačkog hotela i njihovoj svakodnevici. Film u tradiciji direktnog filma u kojem vidimo ljude koje najčešće ne vidimo, čije postojanje primjećujemo tek po zategnutim plahtama ili sanitarnim vrpcama na školjkama.“

HOTEL PARADISE (PARADISE HOTEL)
r. Sophia Tzavella

„Film o jednoj zgradi, ali i o ljudima, i to ne neodređenim ljudima, već o zajednici Roma koja sama za svoje stanovanje u bloku 25, sagrađenom za vrijeme socijalizma, kaže da su “ciganska posla”. Film izvan ideologema tzv. “političke korektnosti”, poetičan u svojoj sarkastičnosti, šaren u svojoj prljavštini.“

MALI PEČAT za najbolji film autora ili autorice do 30 godina starost

UGLJENARI (Charcoal burners)
r. Piotr Zlotrowicz

„Filmu Ugljenari dodjeljujemo nagradu jer nas je vizualnom upečatljivošću uvukao u neobičnu ljetnu svakodnevicu. Dojmio nas se režijski minimalizam u prikazu spokojne atmosfere.“

POSEBNO PRIZNANJE

ONAJ KOJEG NEMA (THE ONE WHO’S GONE)
r. Darko Stanković

“Filmu Onaj kojeg nema dodjeljujemo posebno priznanje jer je vrlo mlad autor zanimljivo obradio temu o kojoj često ne razmišljaju ni odrasli ljudi.“

Nagrada Movies that Matter za film koji najbolje promiče ljudska prava

RUN FOR LIFE
r. Mladen Matičević

„Run for Life priča je kakvu ne viđamo često. Iznimno zanimljiv film koji prikazuje širok dijapazon problema od globalnih do individualnih. Izravno povezuje osobnu ambiciju i trud s onime što je izvan naše moći i čemu smo na neki način prepušteni. Jedno od važnijih pitanja koje film obrađuje pitanje je identiteta: što nam je prirođeno, što biramo, što možemo odabrati. Time film izaziva publiku, a u društvima u kojima se politička kultura velikim dijelom temelji na manipulaciji identitetima – kakva su dijelom i društva u našoj regiji – čak i suptilno provocira. Film je ipak usredotočen na pravo osobnog izbora u potrazi za srećom, a fokusira se na suštu realnost. Prikazuje bijeg od siromaštva i sveprisutne opasnosti u društvu u kojem postoji rizik diskriminacije. Film ne prodaje bajke, ne prodaje magična rješenja i time jasno ukazuje da su jednakost prilika i jednakopravnost još uvijek ideali do kojih naša društva i zajednica društava u cjelini imaju dalek put za prijeći.“

POSEBNO PRIZNANJE

VLAST (POWER)
r. Cathryn Collins

„Film Vlast obrađuje iznimno važnu temu demokratizacije društva i aktualizira probleme koji usporavaju demokratske i liberalizacijske procese. Autor filma to čini fokusirajući se na Hodorkovskog, jednog od ruskih tajkuna, kojeg ne prikazuje jednolično. Ne prešućuje mane, ne glorificira vrline. Svejedno, uspijeva prikazati jasno razgraničenje između onih koji podržavaju i nose napredak i onih koji taj napredak usporavaju i protive mu se. Kroz niz razgovora s osobama koje su u različitom odnosu spram protagonista priče, film prikazuje njegov rad i život pokazujući nam različite elemente njegova karaktera i različite aspekte njegova djelovanja, kombinirajući njegov poslovni i politički utjecaj s osobnim. Konačno, film je svoju kontroverzu dokazao već ranije, jer nedemokratske vlasti dobro znaju da je u konačnici svaka istina opasnija od bilo kakve laži. Cijeli film i proces oko njega zaslužuju veliko priznanje za hrabrost.“

JAMA BR. 8 (PIT NO. 8)
r. Marianna Kaat

„Film Jama br. 8 kroz gorkoslatku atmosferu usredotočuje radnju na upornog i radišnog mladog ‘junaka’ Juru, koji u publici stvara osjećaj suosjećanja pomiješan s jakim osjećajem osnaženja. Priča je vrlo ljudska, prikazuje ‘malog’ čovjeka kojemu svi problemi i prepreke ne lome snove, čovjeka koji unatoč nedaćama hrabrim koracima ustraje. Scene poput upisa u školu bez roditelja pokazuju snagu ljudskog duha, a odnos Jure sa sestrama predanost i odgovornost. Film se gleda tugaljivo i sa smiješkom. Problem koji prikazuje aktualan je i u svojim varijacijama prisutan širom svijeta. Ovo je priča koja nadahnjuje i koja je iznimno vrijedna lekcija svakom djetetu i mladom čovjeku, ali ništa manje i odraslima. Ovo je i priča o upornosti i ambiciji te shvaćanju da uspjeh često dolazi samo kao plod upornog i odgovornog rada. Prikazuje svijet u kojem se prava ne dobivaju već zaslužuju. Time nas uči da ih shvaćamo odgovorno.“