Foto: Infopunkt.tvMinistrica graditeljstva i prostornog uređenja pojasnila je benefite novog paketa Zakona koji bi trebali urediti sektor gradnje i prostornog uređenja.Vlada je s današnje sjednice u saborsku proceduru uputila prijedloge zakona o gradnji, a ministrica Anka Mrak Taritaš je na konferenciji za medije pojasnila detalje.

Naime, tri nova zakona trebala bi zamijeniti postojeći Zakon o prostornom uređenju i gradnji. Osnovne novosti koje donose novi zakoni su javnost odlučivanja, transparentnost i jednostavnost sustava, jačanje odgovornosti i brže donošenje odluka.

[infopunkt 7156 1]

Po vladinu prijedlogu, u Zakonu o prostornom uređenju lokacijske dozvole ostaju samo za eksploatacijska polja mineralnih sirovina, zahvate koji traže izvlaštenje i za velike zahvate u prostoru kao što su transformacije bivših vojnih u turističke objekte. Lokacijske dozvole bit će potrebne, ali i dovoljne i za zahvate koji se ne smatraju gradnjom, kao što su postavljanje pontona u marinama.

Što se tiče Zakona o gradnji, uvodi se jedna dozvola – građevinska – i ona će se izdavati na temelju minimalne dokumentacije. Kako bi se olakšalo investitorima, građevinske dozvole izdavat će se bez regulirane komunalne i vodne naknade, ali će investitor osam dana prije početka gradnje morati dokazati da je riješio to pitanje. Građevinska dozvola bi prema prijedlogu vlade vrijedila tri godine, odnosno u tome roku morat će biti započeta gradnja.

Govoreći o tome prijedlogu, ministrica Mrak-Taritaš pojasnila je da provedba dva odvojena postupka tj. izdavanje lokacijske dozvole kao akta za provedbu prostornog plana i akta za građenje (potvrde glavnog projekta ili građevinske dozvole) za većinu građevina u većini slučajeva predstavlja nepotrebnu administrativnu prepreku koja ujedno povećava trošak investicije.

“Donošenje predloženog Zakona uspostavit će se hijerarhijski odnos i veza između središnjeg tijela državne uprave odgovornog za stanje u upravnom području gradnje i lokalne i regionalne samouprave, koja izdaje građevinske i uporabne dozvole te će se otkloniti drugi nedostaci, a čime će se stvoriti uvjeti za osiguranje učinkovite i ujednačene primjene zakona i drugih propisa kojima se uređuje gradnja. Pojednostavit će se i ubrzati izdavanje građevinskih i uporabnih dozvola te smanjiti dokumentacija potrebna za njihovo izdavanje, a time i ukupni troškovi izdavanja tih dozvola”, navela je ministrica Mrak-Taritaš.

Vlasnicima novih objekata, pak, vlada prijedlogom Zakona o gradnji nameće obvezu uređenja fasade i okoliša u razdoblju od pet godina za obiteljske kuće do 10 godina za velike zgrade. Ako se ti rokovi prekorače, prijedlogom zakona predviđa se mogućnost kazne od tri tisuće kuna mjesečno.

Što se tiče vlasnika starih kuća bez fasade, na njih se ne odnose spomenuti rokovi i kazne, ali u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja procjenjuju da će građane na izradu fasada natjerati energetsko certificiranje zgrada i uštede na energentima.

[infopunkt 7156 2]

Po prijedlogu Zakona o gradnji, uvodi se tolerancija na projektirane dimenzije objekata za koje je izdana građevinska dozvola od tri posto, osim prema susjednim međama i osnovnom građevinskom pravcu.

Kako bi ubrzala rad ukupno 900 referenata u 53 područna ureda koji se bave izdavanjem građevinskih dozvola, vlada predlaže sustav stegovnih postupaka i novčanih kazni za spore referente i one koji izdaju dozvole suprotne prostornim planovima. Predlažu se kazne za nesavjesne referente do pet tisuća kuna, ali i za načelnike njihovih ureda ako odbiju zahtjev ministarstva za pokretanjem stegovnog postupka. Kako bi olakšala referentima, vlada propisuje materijalnu odgovornost projektanata, tako da referenti više neće morati provjeravati projekte prilikom izdavanja građevinskih dozvola.

[infopunkt 7156 4]

Kod Zakona o građevinskoj inspekciji, predlaže se prebacivanje dijela poslova građevinskih inspektora na komunalne redare, u čiju nadležnost bi ušli manji objekti kao što su ograde i nadstrešnice, ali i naplata kazni za zgrade bez fasada i s neuređenim okolišem.

Inspektori bi pak, prema prijedlogu zakona, mogli izdavati rješenja za rušenje u roku od osam dana od izlaska na teren za objekte izgrađene izvan građevinskih zona. Danas je to bitno duže zbog niza procedura.

Što se tiče bespravne gradnje unutar građevinskih područja, predlaže se mogućnost izdavanja rješenja za rušenje, uz mogućnost odgode koja bi poslužila ishođenju dozvole za gradnju. Pritom bi inspektori naplatili prateću kaznu, a ako bespravni graditelj odbije mogućnost ishođenja dozvole, ide se na rušenje u roku dva tjedna.

„Zaista je riječ o bitnim i važnim strukturnim promjenama. Svi ti zakoni i reforma sadrže pet ključnih elemenata: sudjelovanje javnosti u procesima, transparentni sustav, jednostavno postupanje, odgovornost svih sudionika i donošenje brzih odluka“, rekla je ministrica Mrak-Taritaš te dodala da će u sustavu ISPU građani moći vidjeti nekretninu koju imaju te što je planom predviđeno, a moći će vidjeti i što je u budućnosti taj plan donio, piše na internetskim stranicama Vlade.

Ministrica tvrdi da će promjene donijeti i jednostavnije i brže izdavanje građevinskih i uporabnih dozvola te će biti potrebno manje dokumentacije za njihovo izdavanje pa će i troškovi biti manji.

Građevinska inspekcija postaje neusporedivo operativnija nego što je danas, spremni smo za e-dozvolu, imamo sustav ISPU, do Nove godine bit ćemo spremni educirati zaposlene i krenuti.

[infopunkt 7156 9]

„Na ovaj način omogućit ćemo jednostavnije, brže i otvorenije izdavanje građevinskih dozvola, a svu sivu zonu ćemo maknuti“, kaže ministrica.

Infopunkt.tv