PET+: Moć pozitivnog razmišljanja

Autor:
Mihaela Homjak (PET+)

U šetnji gradom srela sam prijateljicu s faksa koju nisam dugo vidjela. Ona je presretna dotrčala do mene, zagrlila me i rekla “Fantastično izgledaš! Super ti stoji nova frizura i izgledaš jako svježe i odmorno! Ova suknja i naušnice su jednostavno prekrasne.

Jedino…hmm…ove čizme…nekako ti uopće ne pristaju.”

Nakon kratkog čavrljanja pozdravila sam prijateljicu i nastavila svojim putem, a misli su mi krenule u sasvim poznatom smjeru- kritiziranim čizmama. “Kako to misli, ne pristaju mi? Zašto joj se ne sviđaju baš čizme, meni su se činile sasvim dobre…”

Moj se um fokusira na jednu jedinu negativnu stvar koju sam čula i razmišljam samo o tome! Ako se vratite na početak teksta, vidjet ćete da mi je prijateljica izdijelila cijelu malu hrpicu komplimenata, ali ja sam ČULA i USMJERILA MISLI samo na ono što ne valja i što „moram popraviti”.

Nažalost, naš um često funkcionira na taj način. Razmišljamo o tome što nije u redu, što ne valja, što treba popraviti, što je netko negativno rekao ili pomislio o nama, što se sve loše može dogoditi…

Ako je pred vama važna sutrašnja prezentacija, vjerojatnije je da ćete provesti besanu noć i smisliti tisuću načina na koje nešto može poći po zlu, nego da ćete zamišljati pozitivne ishode kao što su vrhunska improvizacija u ključnom trenutku, oduševljen pljesak publike i- zašto ne – nova poslovna ponuda nekog klijenta kojeg ste oborili s nogu.

Evolucijski nije teško objasniti težnju našeg uma da se „prilijepi” za negativne stvari. Ako nas zamislimo kao pećinske ljude, važnije nam je bilo znati gdje se nalazi tigar (opasnost) nego grm pun prekrasnog cvijeća (užitak). Iako zaista uživamo u mirisu ruža, to nam ne bi ništa značilo ako bi gladna zvijer iskočila pred nas i razjapila čeljust iz koje bi curile sline.

U današnje vrijeme tigrovi ne vrebaju iza svake tramvajske stanice, ali naš mozak kao opasnost percipira šefovo potencijalno loše mišljenje o nama, hrpicu papira na stolu koja razjapljuje čeljust i sprema se progutati naše slobodno vrijeme i baš tu jednu osobu na zabavi koja nije bila oduševljena nama.

Lakše nam je očajavati da ćemo pasti taj ispit, da nećemo dobiti posao, da nas osoba koja nam se svidjela ionako neće pozvati na kavu nego prebaciti misli na pozitivniju frekvenciju- jer “ako ništa ne očekujemo, nećemo se razočarati”.

No ja se ne bih složila s tom tvrdnjom. Naše misli utječu na naše stavove i ponašanje, a kroz njih itekako utječu i na ljude koji će nam prići, njihove reakcije i događaje oko nas. Zbog toga bih prethodnu tvrdnju preoblikovala u “ako ne očekujemo puno, nećemo puno ni dobiti”.

Skratimo brige, mislimo pozitivno

Pozitivno je razmišljanje jako korisno za svakoga od nas- za početak skraćuje vrijeme provedeno u brizi i štedi živce jer ne razmišljamo o svim mogućim negativnim potencijalnim situacijama (koje se najvjerojatnije neće ni dogoditi). U istraživanjima se pokazalo da čak i na zamišljene situacije naše tijelo reagira kao da se to stvarno događa, uz popratno lučenje hormona i ostale fiziološke reakcije. U zamišljenim negativnim situacijama naše tijelo luči adrenalin i kortizol (hormon stresa) koji, ako smo im izloženi dulje vrijeme, imaju jako negativan utjecaj na zdravlje i imunitet. To znači da na naše zamišljene brige mi reagiramo stresom kao da su stvarne, bez obzira na to što se nisu zaista i dogodile!

Zamislite da ste na natječaj poslali tekst koji ste sami napisali. Imate izbor- bojati se da nećete uspjeti jer je tekst pun mana ili vjerovati da ćete dobiti tu nagradu jer je vaš tekst zapravo kvalitetan i uložili ste u njega puno truda.

Taj izbor nosi i posljedice. Ukoliko odlučite provesti dva tjedna usmjeravajući se na negativno razmišljanje, to za posljedicu ima strah od neuspjeha, sumnju u vašu sposobnost pisanja, smišljanje svih mogućih negativnih reakcija ljudi koji ga čitaju i uvjerenje da zapravo tu nagradu ne zaslužujete. Odlučite li se usmjeriti se ta dva tjedna na pozitivno razmišljanje, to rezultira ponosom jer ste dali sve od sebe i odvažili se prijaviti na natječaj, zdravim osjećajem samopouzdanja i novim idejama.

Na ishod zaista utječe velik broj faktora i ponekad ne možemo utjecati na njih, ali najgore što se može dogoditi je da vam tekst ne prođe na natječaju. Unatoč tome vam i dalje ostaju ona dva ugodna tjedna pozitivnog razmišljanja.

Uživajte u dolasku do cilja

Dakle, čak i ako se ne ostvari ono čemu ste se nadali, pozitivnim razmišljanjem ste uživali u samom procesu dolaska do cilja i dobili puno pozitivnih stvari neovisno o ishodu, što vam daje više energije za proradu samog događaja i ponovni pokušaj. Čak i na negativan ishod možete gledati na pozitivan način jer iz njega možete puno toga naučiti i osnažiti se kao osobe.

Pozitivno razmišljanje, kako god okrenuli, uvijek pobjeđuje nad negativnim.

Ako ste i vi jedna od osoba kojoj su čaše često poluprazne, dobra je vijest da se pozitivno razmišljanje može “istrenirati”. Najvažniji je korak osvijestiti negativne misli i zaustaviti ih na vrijeme. Zagledajte se malo bolje u tu čašu i umjesto u prazan dio, usmjerite svu pažnju na onaj dio koji je ispunjen. Osjetite zahvalnost na tom ispunjenom dijelu i uživajte u njemu.

U knjizi “Tajna” autorica Rhonda Byrne provlači poruku kako svojim mislima mi zapravo oblikujemo svoj život i privlačimo u njega pozitivne ili negativne stvari.

Čak i u najtežim uvjetima u kojima naizgled ni na što ne možemo utjecati, uvijek možemo odabrati barem način na koji ćemo gledati na situaciju.