Rođeni Slovak, Penkala se u Zagreb doselio nakon što je završio formalno obrazovanje i oženio se. Stanovao je na Trgu kralja Tomislava, gdje će otvoriti i svoju prvu radionicu. Njegov izum, mehanička olovka, ponukao ga je da otvori TOZ, Tvornicu olovaka Zagreb, kad je shvatio da potražnja za ovim pisalom svakodnevno raste. U to vrijeme, Penkaline se olovke i nalivpera izvoze u više od 70 zemalja svijeta. U razdoblju od 1912. do 1926. to je bila jedna od najvećih tvornica pisaćeg pribora na svijetu.
Uz ovaj, najpoznatiji izum, Penkala je imao patente za neke jako zanimljive izume. Uz svoj materinji jezik, njemački, mađarski i francuski, brzo se naučio i hrvatski, točnije ‘purgerski’, pa je izumu sredstva za uništavanja insekata nadjenuo ime; Krepax. Ovaj je prašak razvio u svojem laboratoriju Elevator na Tuškancu.
Usavršivši je gramofonsku ploču, sklopio je ugovor s poduzećem Edison-Bell i proizvodio gramofonske ploče i gramofone Edison Bell Penkala. Poboljšao je i gramofonsku iglu i zvučnicu gramofona, čim je utjecao na usavršavanje vojnih prislušnih radiostanica nazvanih Penkala.
Dakako, njegov najveći izum bio je avion. Viziju svoje letjelice Penkala je vidio u leptiru Neptis Lucilla. Napravio je mehanizam pa prijavio patent, a nakon toga i izum aviona na principu zmaja s posebnim tipom kormila, te sustav avionskih nosećih krila. Tijekom tog projekta izgradio je hangar i prvo uzletište zrakoplova u gradu, na Črnomercu.
Iznenada umire u 51. godini života, ostavljajući iza sebe velik broj izuma, u naponu intelektualnog stvaranja. U posmrtnom je govoru prof. dr. Izidor Kršnjavi rekao: “Tvorac penkale ostavio je svoje ime za vječnost!”
