Autor:
Jasminka Kovačević /Saša Zinaja
[email protected]

U kapelici sv. Roka (Foto: Saša Zinaja /Medijska mreža)Rokov perivoj sigurno je jedan od najljepših dijelova Zagreba, u samom središtu grada, a opet pomalo izoliran na svome brežuljku. Idealno je mjesto za odmor, šetnju i veliki poticaj za razmišljanje. Na prostoru nekadašnjeg katoličkog i židovskog groblja, nakon izgradnje središnjeg gradskog groblja, sagrađeno je tu više vila čiji su stanari u prošlosti bitno utjecali na kulturni život grada i Hrvatske.

Na Rokovom perivoju je i kapela istoimenog sveca u kojoj se na blagdan sv. Roka služe mise. Nakon obnove ambijent je puno ugodniji, uvjerit ćete se i sami. Zagrepčani su kapelu podignuli u 17. stoljeću zavjetujući se protiv kuge.

Tek nekoliko koraka od kapele nalazi se na broju 2 kuća koju je po narudžbi slavnoga kipara Roberta Frangeš-Mihanovića gradio 1910. i 1911. godine isto tako slavni arhitekt Viktor Kovačić, jedan od najboljih kojega je Zagreb ikada imao. Kao moderan arhitekt koji nije bio sklon kićenju. Za autora spomenika kralju Tomislavu pored zagrebačkog Glavnog kolodvora i osnivača Umjetničke akademije u Zagrebu (Akademija likovnih umjetnosti) Kovačić je napravio spoj staroga i novoga. Posebno u blagovaonici, majstorski je iskoristio drveni materijal iz zagrebačke katedrale, odbačen tijekom njene obnove.

ulaz u vilu Roberta Frangeš-Mihanovića (Foto Saša Zinaja /Medijska mreža)Država se još 1946. godine počela brinuti o zaštiti kuće Frangeš-Mihanovića, a zbirku umjetnina kipareva snaha je darovala je Gradu Zagrebu 1991. godine. Pet godina kasnije, 1996. godine, Muzej grada Zagreba preuzeo je upravljanje i čuvanje zbirke u kojoj su skulpture, slike, ugrađena drvena oprema, namještaj, predmeti umjetničkog obrta… Ništa od toga ne možemo ni danas vidjeti ili pokazati, a u Muzeju grada Zagreba nemaju ni odgovor kada bismo to mogli. Tako kuća Roberta Frangeš-Mihanovića ostaje, kao začarana, zatvorena za javnost.

Bolju sudbinu imala je vila u susjedstvu, na broju 4, u kojoj je svojedobno živio slikar Jozo Kljaković, autor mozaika na pročelju Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu i fresaka u zagrebačkoj crkvi sv. Marka. Slikar se 1969. godine vratio iz emigracije i darovao svoju ostavštinu Zagrebu. Njegovu je kuću projektirao Stjepan Planić, još jedan od vrhunskih domaćih majstora. U vili je Centar za likovni odgoj grada Zagreba i dođete li u pravo vrijeme rado će vam pokazati zbirku sa 60-tak predmeta Joze Kljakovića.

Elegija (Foto: Saša Zinaja /Medijska mreža)Nasuprot kuće je prekrasan park sa zdencem i Frangeš-Mihanovićevom skulpturom “Elegija” koja prikazuje golu ženu. Za autorova života vlasti su je odbile javno izložiti. Čuvala se u Gliptoteci i 1993. godine je postavljena na otvoreni prostor. No, kako Zagreb još nije pronašao način da javne prostore, pa i one zaštićene, uistinu i zaštiti od devastacija tako je i “Elegija” meta vandala sa sprejevima.

Ima u Rokovom perivoj još zaštićenih dobara poput obiteljske kuće Deutsch na broju 8 iz 1920. godine, djela Huge Ehrlicha koji je pet godina radio zajedno s Viktorom Kovačićem.

Evo i jedne male foto šetnje Saše Zinaje, prije nego što krenete na onu pravu.

FOTOGALERIJA: Šetnja Rokovim perivojem

[nggallery id=162]