Parlamentarni izbori prvi su značajniji test Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe, usvojenog u veljači ove godine. Njime se nastojalo uvesti više reda u financiranje izborne promidžbe s obzirom da je tu bilo i puno primjedbi. Kada se politička kampanja zahukta protivnike se nerijetko gađa optužbama i teškim riječima. Što možemo očekivati ove godine, u izborima za Hrvatski državni sabor?
Zakonom je nedvosmisleno određeno koji se period smatra izbornom promidžbom. Iako političari vole reći da za njih kampanja traje 365 dana u godini, političke stranke i nezavisni kandidati u izbornoj promidžbi nisu sve dok njezin početak nije službeno određen. To daje puno prostora za promidžbu u tzv. “sivoj zoni”, u vremenu prije službenog početka kampanje kada političari imaju pojačane aktivnosti, a trošak ide na račun stranke ili na račun poreznih obveznika. Za sada nije pronađen način kako bi se i ta “siva zona” regulirala.
Sudionici u izbornog utrci, političke stranke i nositelji nezavisnih lista, prema zakonu imaju obvezu otvoriti u banci poseban račun preko kojega će financirati sve svoje predizborne aktivnosti. Jesu li političke stranke i nezavisni kandidati posebne račune već otvorili ili to još nisu učinili, u institucijama koje nadziru njihov rad za sada ne znaju. Nitko ih nije dužan obavijestiti, a one same s time će se početi baviti tek nakon što kampanja službeno počne.
Političke stranke i nezavisni kandidati mogu se u kampanji financirati sredstvima iz različitih izvora. Donacije fizičkih i pravnih osoba primaju se na spomenuti poseban račun koji treba biti otvoren najkasnije s danom podnošenja kandidature. Krajnji rok za primanje uplata je mjesec dana nakon izbora. Donacije privatnih osoba političkoj stranci ili nezavisnom zastupniku ne smiju prelaziti 30.000 kuna, a pravnih 100.000 kuna u kalendarskoj godini. Politička stranka, odnosno nezavisna lista smije potrošiti najviše 1,5 milijun kuna po izbornoj jedinici kada je riječ o izborima za zastupnike u saboru.
Neće biti jednostavno pratiti koliko je tko potrošio i iz kojih izvora. Političke stranke, nezavisne liste i kandidati dužni su javno objaviti iznose cijena i iznose ostvarenog popusta u cijeni za medijsko oglašavanje izborne promidžbe. Prostor u medijima vrlo često zakupljuje se na godišnjoj razini, a osim agencija to čine i velike kompanije koje se mogu pojaviti kao donatori političkih stranaka.
Prijašnjih godina susretali smo se s primjerima da su tvrtke koje radnicima nisu isplaćivale plaće, odnosno imale su neizvršene obveze prema proračunu i zaposlenicima, a financijski su pomagale političarima u njihovim predizbornim kampanjama. Sada to više neće biti moguće. Ako se i dogodi primatelji takve donacije dužni su je odmah prijaviti Državnom uredu za reviziju, odnosno Državnom izbornom povjerenstvu, a uplaćena sredstva doznačiti u korist državnog proračuna i to najkasnije 8 dana od dana primljene uplate.
Zabranjene su i donacije iz neimenovanih (anonimnih) izvora. Njima se smatraju donacije za koje u trenutku uplate nisu poznati podaci o donatoru, odnosno donacije za koje se bez dodatnih radnji ne može sa sigurnošću utvrditi donator (npr. donacije putem SMS poruka, telefonskih govornih automata i slično). Provjera identiteta donatora bit će preko OIB-a.
Praćenje financiranja izborne promidžbe s novim će zakonom biti puno jednostavnije i lakše nego do sada. Možda će se upravo narednih mjeseci otkriti i neki njegovi nedostaci, iako pruža priliku za bolji nadzor političkih kampanja nego što smo to ikada imali. (Jasminka Kovačević)
Zakon o financiranju političke aktivnosti i izborne promidžbe
