Autor:
Ivan Jozić
www.profitiraj.hr
Cjeloživotno obrazovanje velika je fraza koja se često rabi, no u Hrvatskoj još uvijek nije zaživjela u svojoj punini. Koncept odraslih ljudi koji se obrazuju kod običnog čovjeka i dalje izaziva slike rijeka otpuštenih iz bivših društvenih giganata koji se uče prvim koracima na računalu, voze kamione ili bagere, a samo najspretniji i najdomišljatiji završavaju prekvalifikacije za konobare ili kuhare i otvaraju kafiće i restorane.
Ipak, zadnjih nekoliko godina i naša je svijest ponešto napredovala, pa se osim takvih sadržaja nude i praktični seminari i radionice na kojima stanovnici treće životne dobi mogu steći neka znanja i vještine koje su željeli cijeloga života, ali su tek u mirovini dobili dovoljno vremena da se time i bave.
Kako je treće životno doba u razvijenom svijetu pomaknuto do krajnjih granica, jer uobičajeno je da se normalno radi gotovo do 70-te godine života, našim seniorima možda je još čudno što mogu pohađati tečajeve kukičanja, interneta ili kuhanja orijentalnih jela već u svojim, relativno mladim godinama.
Srećom, vrijedni djelatnici raznih centara za kulturu i pučkih učilišta na vrijeme su shvatili svoju ulogu u cjeloživotnom obrazovanju, tako da se nakon odlaska u mirovinu sve češće može pohađati zanimljive radionice potpuno besplatno ili uz minimalnu naknadu, koja odgovara umirovljeničkim primanjima. U svakom slučaju, odlazak u mirovinu polako prestaje biti priprema za drugi svijet, a sve više postaje početak novog, kreativnijeg življenja.
Učenje kao eliksir mladosti
Proces stvaranja novih neuronskih veza u mozgu, popularno „učenje“ jedan je od najstarijih (i najučinkovitijih) eliksira mladosti. Kao i mišiće, mozak treniramo novim znanjima, bili to jezici tečaj, slikarstvo, informatički tečaj ili nešto slično.
– Učenje je svakako zdravo te kao i fizička aktivnost zapravo nema alternativu. Za starije osobe dozirane aktivnosti, u skladu s mogućnostima pojedinaca, mogu pomoći da se živi zdravo i kvalitetno zdravo i kvalitetno. Kognitivne sposobnosti i memorija su nešto slabije, no za učenje i bavljenje mentalnim radom nema ograničenja, bez obzira na dob, – objašnjava neuropsihijatrica prim.dr.sc Nevenka Čop Blažić.
Na tečajevima uz dobru atmosferu i nova znanja polaznici upoznaju osobe sličnih preferencija pa je ugodno druženje zajamčeno.
Motivacija kao ključ učenja
Prosječna starost Hrvata je 41 godinu, a starenje stanovništva je trend koji prati kako Hrvatsku tako i ostale zemlje Europe. Sve veći broj starijih stanovnika te sve bolja zdravstvena skrb i duži životni vijek, predstavljaju demografsku transformaciju društva.
Cjeloživotno obrazovanje tako postaje priča za sve generacije. Razliku čini motivacija. Dok mlađe generacije moraju učiti – ono što se od njih traži, stariji ljudi motiv nalaze u učenju stvari prema kojima su oduvijek naginjali ali se za njih „nije našlo vremena.“
Proces učenja tako postaje čin sam po sebi, kojim zlatne umirovljeničke godine pobjeđuju kako predrasude tako i biologiju.
