Iako mnogi misle da su najdraže mjesto mnogih studenata noćni klubovi, iznenadili bi se kada bi prošetali Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu i vidjeli velik broj studenata kako uče, pripremaju seminare ili čitaju i traže literaturu.
Ono što privlači ne samo studente, već i sve ostale ljude u ovu kulturnu kraljicu i mjesto susreta prošlosti, sadašnjosti i budućnosti jest njezina ključna uloga u očuvanju i promicanju bogate kulturne baštine zemlje te akademska i istraživačka aktivnosti
Početkom Nacionalne i sveučilišne knjižnice, odnosno NSK, smatra se 1607., ali zgrada kakvu znamo danas otvorena je 28. 5. 1995. u sklopu proslave pete obljetnice Dana Državnosti Republike Hrvatske. Knjižnicu su projektirali hrvatski arhitekti Velimir Neidhardt, Davor Mance, Zvonimir Krznarić i Marijan Hržić.
Zgrada je odraz suvremene jednostavnosti oblika, čije golemo stakleno predvorje nudi poglede iz svih čitaonica.
NSK ima opsežne zadatke, od prikupljanja i očuvanja pisane riječi do podrške znanstvenim i istraživačkim projektima. Knjižnica ima pravo primjerka za sve tiskane materijale u Hrvatskoj, čime postaje čuvarica nacionalne tiskane baštine. Uz to, NSK se bavi i digitalizacijom svojih zbirki, čime omogućuje online pristup brojnim kulturnim resursima.
Zbirke NSK su pravo blago. Tu se čuvaju stariji naslovi, rukopisi, karte, fotografije te mnoge druge posebne kolekcije. Knjižnica se također brine i o očuvanju starih knjiga, često rariteta, čime se osigurava pristup budućim generacijama, a online katalogom omogućuje jednostavno pretraživanje bogatih zbirki, dok digitalizirane kolekcije olakšavaju pristup kulturnim blagom.
NSK nije izolirana, već aktivno surađuje s drugim knjižnicama, institucijama i istraživačkim centrima. Ova suradnja jača kulturnu scenu Hrvatske, potiče razmjenu informacija i promiče istraživački duh.
Prema podacima iz 2018. knjižnica je imala 10 537 upisanih korisnika te 15 056 valjanih članstva. Iste godine zabilježen je ukupno 169 059 posjeta Knjižnici. U njoj se nalazi 14 192 hrvatskih monografija, 37 657 jedinica domaćih serijskih publikacija, 733 jedinice posebne knjižne građe, 963 jedinice neknjižne građe, 1715 jedinica glazbene građe, te 550 jedinica elektroničke građe.
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu ne samo da čuva riznicu hrvatske kulturne baštine već i aktivno sudjeluje u oblikovanju budućnosti zemlje kroz podršku obrazovanju, znanosti i istraživanju. Ona je nezaobilazna destinacija za sve koji cijene duboko ukorijenjenu kulturnu povijest Hrvatske.
Ako se i vi želite učlaniti u knjižnicu, njena godišnja članarina iznosi 13,27 € za redovite i izvanredne studente prijediplomskog i diplomskog studija te studente poslijediplomskog studija u Republici Hrvatskoj, a 26,54 € za akademsko ili znanstveno osoblje, znanstvenike i djelatnike u kulturi i obrazovanju te građane RH.
Umirovljenici plaćaju cijenu od 6,64 €, dok je za osobe s invaliditetom i osobe u njihovoj pratnji članarina besplatna.
