Povodom Svjetskog dana socijalne pravde, na tradicionalnom Trend Report Brunchu u organizaciji Health Hub-a, regionalnog think tanka za zdravstvo, predstavljeni su ključni zdravstveni trendovi i inovacije koje će u 2026. godini bitno promijeniti način na koji se zdravstvena skrb pruža pacijentima – od dijagnostike i terapije do upravljanja zdravstvenim sustavima.

Središnja poruka događaja bila je jasna: dostupnost zdravstvenim inovacijama danas je pitanje socijalne pravde. U vremenu kada medicina rapidno napreduje, razlike u dostupnosti inovativnih terapija, dijagnostike i digitalnih rješenja produbljuju zdravstvene i društvene nejednakosti – kako među građanima, tako i između država istočne i zapadne Europe.

Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, prof. dr. sc. Krunoslav Capak, predstavio je inovativne iskorake Republike Hrvatske koji danas služe kao inspiracija i drugim zdravstvenim sustavima, istaknuvši Zdravka- prvog AI asistenta za zdravstveno prosvjećivanje i pomoć u prevenciji nezaraznih kroničnih bolesti, kao i nacionalne programe ranog otkrivanja raka prostate, raka pluća i malignog melanoma, u kojima je Hrvatska europski lider. Poseban naglasak stavio je i na inovacije u području imunizacije kao jedno od najvećih civilizacijskih biomedicinskih postignuća, poručivši da je za uspjeh javnog zdravstva ključno osnažiti povjerenje građana u znanost, inovacije i zdravstvenu struku.

Onkologija 2026.: personalizacija, kombinirane terapije i precizna dijagnostika kao preduvjet liječenja

Osvrćući se na najaktualnije policy i kliničke trendove u onkologiji za 2026. godinu, prim. dr. sc. Ljerka Eljuga, ugledna onkologinja i članica Povjerenstva za onkologiju Hrvatske lige protiv raka iz Poliklinike Affidea Eljuga, istaknula je kako onkološka skrb ulazi u fazu u kojoj inovacije više nisu izazov znanosti, već izazov dostupnosti, organizacije i pravednog financiranja.

U području onkologije, 2026. godina označava prijelaz iz faze „više terapija” u fazu pametnije, personalizirane i precizne skrbi. Inovacije se sve češće temelje na kombiniranim terapijama (imunoterapije, ciljane terapije i dr.), koje donose bolje ishode, ali istovremeno nameću nova pitanja financiranja i organizacije skrbi.

Poseban naglasak stavljen je na činjenicu i stav OECD-a da inovativna terapija bez pravovremene i dostupne dijagnostike nema stvarnu vrijednost za pacijenta. Molekularna i „companion” (prateća) dijagnostika postaje ulaznica u personaliziranu onkologiju, ali i jedno od ključnih pitanja socijalne pravednosti – jer u praksi još uvijek postoji jaz između refundacije lijeka i dostupnosti testiranja. Ove poruke osnažili su mag. pharm. Marin Bosotina i Goran Đurđević iz Poliklinike Analiza, koji su zaključili kako je suvremena laboratorijska dijagnostika vrlo važan alat inovativne zdravstvene skrbi koja ubrzava put ka ranom otkrivanju problema i pravom ishodu liječenja.

U osvrtu na žensku onkologiju, istaknuta je važnost jačanja probirnih programa za rak dojke i vrata maternice, uz istodobni rast preciznih terapija i odobravanje terapija u kasnijim linijama liječenja za što kvalitetniji život oboljenjih. U području uro-onkologije, posebice urotelnog karcinoma, naglašen je snažan terapijski „pipeline” koji mijenja standarde liječenja, te je važno biti otvoren za implementaciju inovacija na ovom području.

Zaključno, prim. dr. sc. Eljuga istaknula je da socijalna pravda u onkologiji danas znači smanjivanje čekanja i nejednakosti u pristupu inovacijama, što je i snažna poruka europskih politika u 2026. godini. U godini kada Hrvatska liga protiv raka obilježava 60 godina djelovanja, Liga će s posebnim fokusom biti usmjerena upravo na osiguravanje socijalno pravedne i pravovremene dostupnosti inovacija svim onkološkim pacijentima, kao temelj modernog i humanog onkološkog sustava.

Kardiovaskularne i reno-metaboličke bolesti: integrirani pristup moderna rana intervencija

Kardiovaskularne bolesti i dalje su vodeći uzrok smrtnosti, a u 2026. godini sve se snažnije promatraju kroz integrirani kardio-reno-metabolički okvir, koji povezuje hipertenziju, dijabetes, debljinu i bubrežne bolesti.

Na Trend Report panelu istaknuto je da se fokus pomiče s kasnih intervencija prema ranom otkrivanju rizika, kontinuiranom praćenju i timskoj skrbi, uz snažnu ulogu digitalnih alata i pametne dijagnostike.

U raspravi je sudjelovala i doc. dr. sc. Josipa Josipović, nefrologinja iz Hrvatske lige za hipertenziju, koja je naglasila važnost standardiziranih probira, integrirane skrbi i dostupnosti inovacija kako bi se dugoročno smanjio teret kardiovaskularnih bolesti i povezanih komplikacija. Predstavila je inicijative Lige za hipertenziju kao što su megakalkulator rizika s AI budućnosti, te uz međunarodno priznate kampanje „Lov na tihog ubojicu“, „Znaš li svoj broj“ i „70/26“, uz vizionarstvo akademika Bojana Jelakovića i prof. dr. sc. Ivana Pećina, najavila da naši „lovci“ putuju i u Europski parlament gdje će u travnju demonstrirati hrvatsku izvrsnost u ranom otkrivanju rizika od nezaraznih kroničnih bolesti.

Inovacije u liječenju debljine: od stigme prema kroničnoj bolesti

Debljina se sve jasnije prepoznaje kao kronična bolest i jedan od ključnih pokretača kardiovaskularnih, metaboličkih i onkoloških oboljenja. Inovacije u terapiji (GLP-1), uključujući nove farmakološke pristupe, otvaraju mogućnost učinkovitijeg liječenja, ali i zahtijevaju sustavni pristup, dugoročnu strategiju i smanjenje stigmatizacije. Naglašeno je da terapijske inovacije same po sebi nisu dovoljne bez integracije u zdravstvene politike, edukacije građana i osiguravanja pravednog pristupa liječenju.

Zdravstveni menadžment 2026.: data-driven odlučivanje i nova uloga ravnatelja

Jedna od ključnih tema bila je transformacija zdravstvenog menadžmenta. U 2026. godini bolnice i zdravstvene ustanove više ne mogu funkcionirati kao izolirani sustavi, već kao digitalno povezani hubovi skrbi koji upravljaju podacima u realnom vremenu.

Moderni zdravstveni menadžment podrazumijeva upravljanje temeljeno na podacima (data-driven management), pametno planiranje kadra i razvoj novih vještina, povezivanje zdravstvene i socijalne skrbi te jačanje otpornosti sustava na krize, istaknuli su uvaženi stručnjaci prof. dr. sc. Slavko Vidović, osnivač InfoDom-a te Davor Katavić, iskusni zdravstveni ekonomist iz Desiderius Consulting-a.

Ravnatelj 2026. godine više nije samo administrator, već strateški lider digitalne, organizacijske i financijske transformacije, kako je istaknula Marina Jurković, mag. oec., ekonomska savjetnica Udruge poslodavaca u zdravstvu Hrvatske.

Zelene, digitalne i sigurne bolnice kao novi standard u doba medtech revolucije

Trendovi za 2026. jasno pokazuju da bolnice budućnosti moraju biti digitalne – s interoperabilnim sustavima, AI alatima i pametnom dijagnostikom, zelene – energetski učinkovite, s optimiziranim resursima i smanjenim ekološkim otiskom te sigurne – s kibernetičkom sigurnošću kao temeljem povjerenja pacijenata. Dr. Damir Detić, predsjednik CROMED-a (član MedTech Europe), istaknuo je kako medtech industrija danas iznimno brzo razvija breakthrough medicinske proizvode i zdravstvene tehnologije koje u potpunosti mijenjaju paradigmu liječenja – od dijagnostičkih testova do napredne robotike. Naglasio je da takve inovacije zahtijevaju što brži i učinkovitiji put do pacijenata, ali istodobno i jasno prepoznavanje kvalitativnih, kliničkih i sigurnosnih kriterija kako bi njihova stvarna vrijednost bila pravilno evaluirana i implementirana u zdravstveni sustav.

Kako digitalizacija i umjetna inteligencija postaju dio svakodnevne kliničke prakse, kibernetička sigurnost bolnica prelazi iz IT teme u strateško pitanje. Zaštita zdravstvenih podataka, kontinuitet rada i otpornost na kibernetičke prijetnje postaju minimalni standard modernog zdravstvenog sustava i vrlo je važno pratiti regulatorne i tehničke trendove te unaprijediti infrastrukturu, ističe Ivan Olujić, direktor Cisco Hrvatska.

Odgovorno samoliječenje i samoskrb: prva linija održivog zdravstvenog sustava

U vremenu rastućeg opterećenja kroničnim bolestima, starenja populacije i manjka zdravstvenog kadra, osnaživanje građana znanjem i alatima za brigu o vlastitom zdravlju postaje jedan od ključnih stupova otpornog i pravednog zdravstvenog sustava.

Najkonkretniji europski brojevi dolaze iz studija naručenih/sažetih od AESGP (Association of the European Self-Care Industry) i partnera- procjenjuje se da se u Europi godišnje oko 1,2 milijarde slučajeva manjih tegoba rješava samoliječenjem a u “status quo” scenariju to je povezano s uštedama oko 26,31 mlrd € izravnih troškova i 10,41 mlrd € neizravnih troškova (npr. produktivnost).  Često se navodi kako je 1 euro koji građani potroše na OTC lijekove u prosjeku je povezan s oko 6,70 € uštede za zdravstveni sustav i ekonomiju.  Dodatno, procjenjuje se da bi 10–25% posjeta liječniku opće prakse za manja stanja moglo biti zamijenjeno samoskrbi, uz dodatni potencijal uštede (navodi se oko 17,6 mlrd €). Na globalnoj razini, Global Self-Care Federation kroz svoju je socio-ekonomsku studiju modelirao ogromne dobitke u vremenu i produktivnosti: riječ je o nekoliko desetaka milijardi produktivnih dana i značajni doprinos sveukupnom blagostanju građana u slučaju kada bi se odgovorna samoskrb osnaživala.

Upravo je jedna od važnih tema Trend Report Bruncha bila odgovorna samoskrb i racionalno samoliječenje. U 2026. godini samoskrb se više ne promatra kao „lifestyle“ trend, već kao alat koji može povećati zdravstvenu pismenost građana i omogućiti sustavu da se usmjeri na kompleksnije pacijente zbog osnažene prevencije.

U tom je kontekstu Martina Markota, voditeljica korporativnih komunikacija dm-a predstavila ovaj trend i iskorake dm-a kao drogerijskog sektora u zdravstvenom prosvjećivanju građana- kroz snažne komunikacijske kanale – podcaste, edukativne „Reelse“, live prijenose, digitalne platforme i tematske konferencije – dm je u proteklim godinama dosegnuo velik broj građana, osobito u području ženskog zdravlja, ali i šire prevencije kroničnih i onkoloških bolesti kroz suradnju s udrugama pacijenata.

Cross-Border Health Venture Building: kada inovacije nastaju na klinikama

Posebno poglavlje ovogodišnjeg Trend Report Bruncha je posvećeno EU projektu Cross-Border Health Venture Builder, koji se provodi u okviru EmBRACE projekta sufinanciranog kroz Interreg VI-A IPA Program Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2021. – 2027. Ovaj projekt je jedan od prvih strukturiranih primjera povezivanja kliničara, akademske zajednice i inovacijskog ekosustava u regiji. Projekt Cross-Border HealthTech Venture Builder usmjeren je na razvoj i pilot-provedbu prekograničnog poduzetničko-edukacijskog programa namijenjenog kliničarima, s ciljem poticanja razvoja inovacija izravno u kliničkom okruženju te jačanja healthtech inovacijskog ekosustava u spomenutim državama. Projekt povezuje zdravstvene ustanove, MedTech industriju, startupe, istraživače i investitore s ciljem stvaranja održivih zdravstvenih inovacija koje proizlaze iz stvarnih kliničkih potreba, uz poseban naglasak na primjenjivost rješenja u svakodnevnoj kliničkoj praksi.

Ovaj projekt se, uz snažnu ulogu inovacijskih platformi kao što je NetHub, te suradnju s Medicinskim fakultetom Sveučilišta u Splitu i KBC-om Split, smatra savršenim primjerom inovativnog pristupa u zdravstvu u kojem stvaramo poduzetne i proaktivne kliničare koji najbolje znaju osmisliti rješenja za poboljšanje skrbi svojih pacijenata. Cilj ove inicijative bio je osnažiti kliničare da, na temelju vlastitog iskustva iz prakse, sudjeluju u razvoju zdravstvenih inovacija i strukturiranom oblikovanju potencijalnih projektnih ideja proizašlih iz stvarnih potreba pacijenata.

Pobjednik organiziranog Demo dana bio je Viktor Vegan, dr. med., specijalizant ortopedije i traumatologije KBC-a Split, sa svojim rješenjem. Riječ je o automatiziranom sustavu za standardiziranu, bržu i sigurniju predoperacijsku pripremu noge kod ortopedskih zahvata u području koljena.

„Primjeri iz ortopedije, neuro-navigacijske robotike i programa probira pokazali su da su upravo kliničari često najkompetentniji za prepoznavanje gdje sustav može biti učinkovitiji, sigurniji i kvalitetniji. Cross-border pristup dodatno je naglasio važnost međunarodne suradnje u smanjenju inovacijskog jaza kroz adresiranje fragmentiranosti europskog zdravstvenog sustava. Inovacijski proces u zdravstvu iznimno je složen jer uključuje zdravstvene ustanove, znanost, industriju, startupe i investitore, zbog čega je nužna strukturirana podrška od ideje do tržišta. Kroz Cross-Border Health Venture Builder projekt stavili smo zdravstvene stručnjake u središte inovacija jer upravo oni, kroz rad s pacijentima, najbolje prepoznaju probleme koje vrijedi rješavati”, ističe Marko Mimica, direktor NetHub-a.

Arsen Ivanišević, dr. med. spec. ortopedije i traumatologije, ortopedski kirurg u KBC-u Split i direktor Xiphoid-a nadodaje:„Kroz vlastito iskustvo razvoja ortopedskih rješenja naučili smo koliko je ulazak inovacija u zdravstveni sustav zahtjevan i koliko takav put ranije praktički nije postojao. Upravo zato snažno podržavam ovakva događanja koja mladim inovatorima omogućuju strukturiran ulazak u sustav i razvoj vlastitih proizvoda uz podršku javnih institucija.”

Prof. dr. sc. Krešimir Dolić, ravnatelj KBC-a Split se osvrnuo na Demo dan u okviru projekta koji je okupio Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru: „Medicina se danas ubrzano razvija i liječnici više nisu samo korisnici tehnologije, već aktivni sudionici u njezinu razvoju. Ovakvi projekti omogućuju da ideje nastale u kliničkoj praksi, uz mentorsku i institucionalnu podršku, postanu stvarna i primjenjiva rješenja za pacijente.”

Prof. dr. sc. Renata Pecotić, dekanica Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu s ponosom je istaknula: „Medicinski fakultet Sveučilišta u Splitu kontinuirano širi edukaciju svojih studenata i djelatnika prema poduzetništvu i inovacijama kako bi znanje iz učionice pronašlo put do stvarnih rješenja u praksi. Suradnja s NetHub-om i međunarodnim partnerima omogućuje nam da zajedno gradimo novu budućnost medicinske edukacije i zdravstvene skrbi.”

Više o ovom hvalevrijednom projektu koji gradi „inovatore na razini klinika“ možete pronaći na: https://nethub.hr/en/projects/cross-border-healthtech-venture-builder/

Rijetke bolesti: kada socijalna pravda dobije ljudsko lice

Posebno snažnu i dirljivu poruku na Svjetski dan socijalne pravde donijelo je osobno svjedočanstvo Katarina Čizmin, članice Upravnog odbora Hrvatskog saveza za rijetke bolesti i majke djevojčice oboljele od ultrarijetke bolesti (Battenova bolest).

Kroz iskrenu i emotivnu priču, Katarina Čizmin opisala je dug i neizvjestan put svoje djevojčice do dijagnoze do liječenja (uz sreću kako danas postoji terapija), ali i svakodnevne izazove s kojima se suočava obitelj djeteta s rijetkom bolešću – od zdravstvenog sustava, preko socijalne skrbi, do obrazovanja. Posebno je naglasila da liječenje i terapije, koliko god zahtjevne bile, predstavljaju samo jedan dio slagalice, dok je prava kvaliteta života djece s rijetkim bolestima neraskidivo povezana s međuresornom suradnjom.

Upravo povezanost zdravstva, socijalne skrbi i obrazovnog sustava ključna je kako bi djeca s rijetkim bolestima, unatoč teškim dijagnozama i složenim terapijama, mogla imati što kvalitetnije, dostojanstvenije i što je moguće neometano djetinjstvo, te se uključiti u društvo u skladu sa svojim mogućnostima.

Ova priča snažno je podsjetila sudionike da pitanje dostupnosti inovacija, pravovremene dijagnostike i koordinirane skrbi za rijetke bolesti nije samo medicinsko ili financijsko pitanje, već temeljno pitanje socijalne pravde i ljudskog dostojanstva.

Dodatnu težinu ovoj poruci daje činjenica da smo ususret Međunarodnom danu rijetkih bolesti, čime je još jednom naglašena potreba da se rijetke bolesti trajno zadrže visoko na listi zdravstvenih i društvenih prioriteta – ne kroz iznimke, već kroz sustavna, dugoročna rješenja.

Zdravstvene inovacije kao pitanje socijalne pravde

Zaključno, s Trend Report Bruncha poslana je snažna poruka: zdravstvene inovacije moraju biti dostupne što većem broju građana, jer samo tako mogu smanjivati nejednakosti i jačati povjerenje u zdravstveni sustav, istaknula je Anita Bujanić, osnivačica Health Hub-a. Pandemija je pokazala da zdravstvo nije trošak, nego strateško ulaganje u ekonomsku otpornost, društvenu stabilnost i sigurnost države. Upravo zato poruka s ovog događaja nije upućena samo dionicima zdravstva, već cijelom društvu – jer ulaganje u zdravstvo znači ulaganje u budućnost dr