Danas se modni trendovi mijenjaju doslovno iz mjeseca u mjesec, a mnogi zaljubljenici u modu slijepo ih prate kako bi ostali u toku. Osim toga, odjeća, obuća i modni dodaci danas su dostupniji više nego ikad prije doslovno jednim klikom miša po vrlo povoljnim cijenama.

I dok mnogi neće vidjeti preveliki problem u takvom konceptu, činjenica je da tekstilna industrija negativno utječe na okoliš, o čemu postaje sve svjesnija te aktivno traži rješenja kojima bi doskočila tom izazovu.

EU inicijativa

Nedavno je čak i EU predložila novu strategiju u korist održivijih procesa u sektoru mode. Inicijativa ima za cilj potaknuti modno tržište održivog tekstila te suzbiti tvrtke koje dovode potrošače u zabludu lažnim tvrdnjama o okolišu, tzv. geenwashing. Prema novim prijedlozima, o kojima će sada dalje raspravljati Vijeće i Europski parlament, odjeća, ali i druge stvari poput namještaja i pametnih telefona koji se prodaju u Europi moraju biti dugotrajniji i lakši za popravak. Potrošači će također dobiti više informacija o tome kako ponovno koristiti, popraviti i reciklirati svoju odjeću.

Tijekom travnja GLAMI je u 12 zemalja svoje društvene platforme posvetio dijeljenju savjeta koje svaki pojedinac može usvojiti, kao i uvođenju više etičkih izbora kada je u pitanju modna kupnja. Štoviše, milijuni europskih korisnika GLAMI-ja imaju priliku saznati više o održivim materijalima, lokalnim etičkim brendovima te kako kreirati pametnu „capsule“ garderobu iz članaka dostupnih na GLAMI blogu.

Ali, kako današnji potrošači mogu živjeti održivije ili donijeti etičnije odluke kada je u pitanju moda? Najnovije modno istraživanje koje je u travnju proveo GLAMI pokazalo je da 25 posto sudionika još uvijek nije sigurno što je to održiva moda. Također, ispitanici koji su odgovorili da su upoznati sa značenjem održive mode, zamoljeni su da navedu održivi brend. Većina njih odgovorila je dobro poznatim etabliranim brendovima poput Adidasa ili Levi’sa koji od nedavno ulažu u održive kolekcije postižući sve veću prepoznatljivost među potrošačima. Prvi na umu ispitanika su također novi i rastući ili već „etablirani održivi brendovi”, kao što su Patagonia, Reformation i Veja.

Kupujte robu od recikliranih materijala

Veliki postotak proizvedene odjeće sastoji se od sintetičkih vlakana, uključujući elastin, najlon i akril. U ukupnoj proizvodnji vlakana, zbog svoje jedinstvene izdržljivosti i svestranosti plastike najčešći je poliester, koji je postao nezamjenjivim materijalom u modnoj industriji. S obzirom na to da sintetika jednom kada završi u okolišu može još dugo vremena imati utjecaj na njega, mnogi brendovi se okreću recikliranim verzijama sintetičkih vlakana.

Štoviše, neka velika modna imena postavila su cilj da će do 2025. godine u svojoj proizvodnji povećati postotak recikliranog poliestera do 45 posto kako bi smanjili negativan utjecaj na okoliš. Brendovi koji njeguju principe kružne ekonomije isto ističu na deklaracijama proizvoda koje danas možete pronaći vrlo lako u trgovinama koje posjećujete fizički ili online.

U modnom istraživanju koje je proveo GLAMI, sudionici su također zamoljeni da navedu top tri kriterija koje proizvod mora zadovoljiti kako bi se smatrao održivim. Iz odgovora je vidljivo kako ispitanici smatraju da su proizvodi održivi onda kada su izrađeni postupkom koji nije štetan za zrak, vodu, tlo te onda kada nijedna životinja nije oštećena u procesu dobivanja materijala. Još jedan od top kriterija koji su naveli ispitanici je i onaj da su proizvodi izrađeni od organskih ili recikliranih materijala.

Dajte prednost robi od prirodnih materijala

Neke kulture koje koristi tekstilna industrija u proizvodnji ne zahtijevaju tretmane pesticidima ili herbicidima prilikom uzgoja, niti teške kemijske tretmane prilikom obrade. Jedna od takvih kultura je organski pamuk koji se uzgaja na tradicionalan način, ali se u prerađivačkim procesima ne koriste kemikalije. Samo sjeme također nije genetski modificirano. Ovo prirodno vlakno jako dobro upija vlagu i lako se obrađuje, dok je za njegovu biorazgradivost potrebno pet do šest mjeseci. Osim što ćete se osjećati ugodno dok nosite robu od organskog pamuka, ona je i hipoalergenska i ne iritira kožu.

Primjer još jednog prirodnog tekstila je onaj od bambusa, odnosno dobiven iz pulpe bambusove trave. Odjeća proizvedena od bambusa udobna je, hipoalergenska, dopušta koži da diše te odlično upija znoj i brzo se suši. Bambus prilikom uzgoja ne zahtijeva puno vode u odnosu na neke druge kulture, niti upotrebu sintetičkih gnojiva. Još jedna zanimljivost o ovoj biljci je i da bambusova polja imaju moć apsorpcije ugljika.

Još jedna kultura zastupljena u tekstilnoj industriji je industrijska konoplja, vrsta kanabisa koja se uzgaja isključivo u industrijske svrhe, a po teksturi je slična lanu. Materijali od industrijske konoplje prozračni su, izdržljivi i otporni na UV zračenja. Za uzgoj nisu potrebni jaki kemijski herbicidi, a čak i prirodno smanjuju štetočine. Osim toga, prirodno apsorbira CO2 i vraća 60-70 posto hranjivih tvari koje uzima iz tla.

Pametna kupovina

Jeste li od onih tipova ljudi koji imaju zatrpane ormare, a žale se da nikad nemaju što obući? Možda razlog leži u tome što vrlo vjerojatno kupujete komade koji su aktualni samo jednu sezonu pa vam do iduće već dosade. Umjesto toga, ormar popunite klasičnim odjevnim komadima koji će biti aktualni dulji vremenski period, a koje ćete moći kombinirati u više različitih privatnih ili poslovnih prilika.

Crni sako je primjer klasičnog komada koji će vam dobro doći u bilo kojoj prilici, a uvijek morate imati i barem jedan par kvalitetnih traperica koje ćete moći nositi više sezona. Ne zaboravite i na svevremensku malu crnu haljinu koju također možete nositi u više različitih prilika, kao ni na klasičnu košulju koju ćete moći obući na poslovne hlače ili u kombinaciji s trapericama dok idete na kavu do grada.

Cilj pametne kupnje je ne gomilanje robe koja će vam brzo dosaditi, već odabir klasičnijih odjevnih komada koje možete dodatno „podići“ modnim detaljima poput nakita, cipela i torba. Ovakvim pristupom, ne samo da ćete ostati dosljedni svom stilu, već ćete i smanjiti negativan utjecaj na okoliš koji može nastati iz nepotrebnog gomilanja i bacanja velike količine robe koju više ne nosite.

Iz navedenog istraživanja vidljivo je da održivost utječe i na ponašanje kupaca.

Primjerice, ispitanici su upitani utječe li trend održivosti u modi na njih kada kupuju odjeću ili obuću. Njih 44% odgovorilo je da je održivost utjecala na njihovo ponašanje, a ovaj rezultat je isti kao u istraživanju koje je GLAMI proveo 2019. godine.

Ova modna tražilica, na kojoj se lako možete kretati kroz tisuće odjeće, obuće i dodataka ima strogi skup kriterija za procjenu održivih napora brendova, stoga ne morate pregledavati više e-trgovina.

Posjetite GLAMI, saznajte više u vodiču za materijale, koristite filtre za pronalaženje održivih materijala, certifikata ili zemlje podrijetla. Za više inspiracije i modnih savjeta i trendova posjetite GLAMI blog.