Dok središnje banke ubrzano povećavaju zlatne pričuve, a građani sve češće ulažu u fizičko zlato, vodeći ekonomisti predviđaju dugotrajno razdoblje financijske neizvjesnosti u kojem zlato postaje ključno sredstvo zaštite kapitala.

Uz pritiske inflacije i rastućeg javnog duga na globalno gospodarstvo, zlato se nameće kao temeljni čimbenik sigurnosti. Upravo s tim fokusom, konferencija CROGOLD okupila je istaknute domaće i strane stručnjake iz ekonomije, investicijskog sektora i industrije plemenitih metala. Sudionici su naglasili da, unatoč povremenoj volatilnosti, sve veći interes za zlatom nije prolazan trend, već pokazatelj dugoročnih ciklusa koji će vjerojatno oblikovati iduće desetljeće.

Građani i investitori sve više biraju zlato

„Kupci danas ulažu u zlato iz dva osnovna razloga: kao zaštitu od aktualne neizvjesnosti te kao dio dugoročne investicijske strategije, jer svi ključni pokazatelji i dalje sugeriraju dugoročni rast cijene plemenitih metala. Iako su dionice i obveznice i dalje privlačne, negativne realne kamatne stope uzrokovane inflacijom čine zlato boljim izborom za ulagače koji traže optimalan omjer sigurnosti i prinosa u usporedbi s drugim niskorizičnim opcijama“, istaknuo je dr. sc. Saša Ivanović, vlasnik i predsjednik Uprave Centra Zlata.

Naglasio je kako povjerenje ulagača jača i činjenica da središnje banke već godinama kontinuirano povećavaju svoje zlatne rezerve, što je trend koji sve češće prate i mali ulagači.

Došlo je i do zaokreta u samoj percepciji zlata.

„Danas se na zlato gleda bitno drugačije – ono više nije samo sigurno utočište u kriznim vremenima, već i ključan instrument za dugoročno očuvanje vrijednosti i održavanje financijske stabilnosti“, zaključio je Petar Uremović, direktor prodaje Centra Zlata

Središnje banke šalju jasnu poruku tržištima

Uz činjenicu da središnje banke već godinama gomilaju rekordne zalihe zlata, u razvijenim se gospodarstvima, poput njemačkog, sve češće postavlja pitanje treba li zlato čuvati u domaćim trezorima umjesto u inozemstvu. Istodobno, pojavljuju se zagovornici prodaje zlatnih rezervi u slučaju produbljivanja recesije kako bi se potaknulo gospodarsko djelovanje. Poruka je nedvosmislena: države zlato vide kao dugoročno sidro stabilnosti u kriznim vremenima, pri čemu držanje tog bogatstva na stranom tlu smatraju rizičnim.

Da zlato ponovno postaje temelj monetarnog povjerenja, potvrđuje i sveučilišni profesor dr. sc. Ivan Lovrinović: „Kada središnja banka u svojoj bilanci poveća udio zlata na 25 % ili više, ona međunarodnim tržištima šalje izravan signal da je njezina nacionalna valuta stabilna i pokrivena opipljivom vrijednošću. Zlato se ne može ugasiti, zamrznuti jednim klikom miša niti devalvirati.“

Dugovi rastu, a zlato jača

Vedrana Pribičević, mag. oec., profesorica na ZŠEM-u, upozorila je na ozbiljne izazove globalnog gospodarstva, istaknuvši kako je nerealno očekivati da će SAD u idućih nekoliko godina smanjiti svoj nominalni dug. Realniji cilj bio bi stabilizacija omjera duga i BDP-a, s obzirom na to da je riječ o strukturnom, a ne cikličkom deficitu koji bi se riješio samim gospodarskim rastom.

Pribičević je dodala kako kamatni troškovi postaju sve značajnije opterećenje državnih proračuna, što potiče nesigurnost ulagača i usmjerava njihov interes prema sigurnijim oblicima imovine, poput zlata.

Tržište pod pritiskom snažne potražnje za zlatom

Međunarodnu perspektivu zbivanja na tržištu zlata pružio je Joerg Endres, generalni direktor tvrtke Argor–Heraeus Deutschland, ističući kako trenutno ne svjedočimo kraju ciklusa, već fazi stabilizacije na visokim razinama.

„Ovo što danas vidimo nije završetak ciklusa, već razdoblje konsolidacije na povijesno visokim razinama. Ključni čimbenici koji pokreću ovaj trend – snažna potražnja središnjih banaka, investitori koji u zlatu vide zaštitu od neizvjesnosti te ograničen rast nove ponude – i dalje su itekako prisutni“, naglašava Endres.

Na izazove u lancu opskrbe ukazuje i Kurt Matta, operativni direktor (COO) tvrtke Heimerle + Meule Austria, pojašnjavajući da problem ne leži u pomanjkanju samog zlata, već u ograničenim kapacitetima njegove prerade i distribucije.

„Ne radi se o nestašici zlata kao takvog, već o privremenim poteškoćama u preradi i distribucijskim kanalima. Pouzdani kapaciteti rafiniranja i čvrste logističke mreže postaju presudni za osiguravanje stabilne dostupnosti fizičkog zlata“, zaključuje Matta.

Zlato danas ima i emocionalnu i kolekcionarsku vrijednost

Ivan Odrljin iz Hrvatske kovnice novca naglasio je kako vrijednost zlatnih kovanica više nije vezana samo uz plemeniti metal: „Dugoročnu vrijednost kovanice ne čini samo plemeniti metal, već i ograničena naklada, kvaliteta izrade, umjetničko oblikovanje i priča koju izdanje nosi.“

Sličan trend vidi i Vilson Široka iz Zlatarne Široka koji smatra da ljudi danas kupuju rjeđe, ali promišljeno i kvalitetnije. Obiteljski nakit, nasljeđe i emocionalna vrijednost postali su važniji od samog isticanja statusa.

Zaključno, Cro Gold konferencija potvrdila je koliko se svijet mijenja i koliko je važno razumjeti smjer tih promjena, ali je i naglasila da zlato nije samo zaštita od krize već strateška imovina budućnosti.

Sigurno je da će svijet izgledati drugačije, i to na razne načine i prema različitim očekivanjima. Kako pozitivna, tako i ona neugodna iznenađenja koja su moguća. Isto je tako sigurno da će tempo svih promjena, od strukture zaposlenosti do korištenja slobodnog vremena, biti promijenjen. I to u skladu s već poznatom rečenicom da ćemo za pet narednih godina za ručkom razgovarati s drugim ljudima i diskutirati o drugim temama – izjavio je dr. sc. Mladen Vedriš, sveučilišni profesor.

Sve izraženija potražnja za fizičkim zlatom, kontinuirana kupnja središnjih banaka i rast nepovjerenja prema dugoročnoj stabilnosti globalnih financijskih sustava potvrđuju da zlato danas zauzima važnije mjesto nego ikada prije.