Početna Blog Stranica 850

Ništa nije slađe od kilograma dobrote

Tijekom listopada u Mövenpick Zagreb stiglo je 509 kilograma dobrote za SOS Dječje selo Hrvatska. Tako se ovaj novootvoreni hotel priključio globalnoj kampanji koju već sedmu godinu organizira poznati švicarski brend Mövenpick Hotels & Resorts.

Kilogram dobrote podržali su hrvatski influenceri i poznate osobe – Domagoj Jakopović Ribafish, Gladni Mile, Sandra Rončević, Domaćica Sanja, kvizašica Morana Zibar i fitness trener Mario Valentić.

Oni su, poput kolega u svijetu, na svojim društvenim mrežama pozvali sve ljude dobre volje da se priključe i do kraja listopada svoj „Kilogram dobrote“ pošalju na adresu Mövenpicka Zagreb i tako razvesele klince u SOS Dječjem selu Hrvatska.

Influencerica i autorica bloga O slanom i slatkom Sandra Rončević posebnu je pažnju posvetila pakiranju kutije.

„Iako sam se držala uputstva da se prikupljaju školski pribor i higijenske potrepštine, ubacila sam i lijepu haljinicu uz koju sam kupila i paketić naušnica. Koja djevojčica to dobije sigurno će se razveseliti, jer bih i ja to voljela dobiti. U par malih crocsica stavila sam slatkiša s obzirom na to da nam uskoro stiže i Sveti Nikola“, kaže Sandra.

I Mile Butorac, poznatiji kao Gladni Mile s velikim se veseljem odazvao akciji.

„Smatrao sam da je djeci najpotrebniji školski pribor pa sam spakirao bilježnice, olovke i bojice za uspješnu školsku godinu, a u kutiju sam stavio i nekoliko bojanki kako bi što kvalitetnije i kreativnije provodili svoje slobodno vrijeme“, istaknuo je Mile.

Mövenpick Zagreb jedan je od 60 Mövenpick hotela diljem Afrike, Azije, Europe i Bliskog istoka koji su u suradnji s lokalnim dobrotvornim organizacijama do kraja listopada skupljali „Kilograme dobrote“ za one kojima su potrebni. Pod sloganom „Ništa nije slađe od kilograma dobrote“, ove je godine cilj prikupiti 25 tisuća kilograma potrepština i oboriti rekord koji trenutno iznosi 21.921 kilogram.

„Naš tim je bio vrlo uzbuđen organizirajući prvi put kampanju Kilogram dobrote u Mövenpicku Zagreb. Svjedočili smo velikom interesu naših partnera koji su željeli dati svoj doprinos donacijama. Uz hrvatske infulencere i poznate osobe, kampanju su podržali i korisnici društvenih mreža, kao i jedan zagrebački dječji vrtić koji nas je kontaktirao i pridružio se inicijativi. Nadamo se da će sve ono što smo prikupili biti od koristi, ali i razveseliti djecu SOS Dječjeg sela Hrvatska“, ističe Mincho Pachikov, generalni direktor Mövenpicka Zagreb.

Foto Borna Subota, EXE produkcija

Terezi Kesoviji, Dragi Dikliću, Stjepanu Jimmyju Staniću i Croatia Recordsu dodijeljena nagrada „Nova ploča“ za njihov izuzetan doprinos diskografiji i glazbenoj kulturi

Glazba u životu svakog pojedinca ima posebno mjesto i značaj, utječe na naše emocije, uz nju se veselimo i tugujemo, a isto tako posebne trenutke i osobe nerijetko vežemo baš uz pojedine pjesme ili izvođače. Glazbe ne bi bilo bez predanog rada pjevača, autora, glazbenika, diskografa i svih drugih pojedinaca koja nam omogućavaju uživanje u najljepšim notama. Kako bi se obilježio i nagradio njihov rad, 2020. godine Hrvatska diskografska udruga osnovala je godišnju nagradu „Nova ploča“ koja se dodjeljuje za posebna dostignuća na području domaće glazbene industrije, a svečana dodjela ovogodišnje „Nove ploče“ održana je u srijedu u dvorani Vatroslav Lisinski. Tom prilikom nagrade su dodijeljene Terezi Kesoviji, Dragi Dikliću, Stjepanu Jimmyju Staniću te diskografskoj kući Croatia Records.

Tereza Kesovija, dobitnica brojnih nagrada, vlasnica više od 50 albuma, glazbena umjetnica s impresivnom inozemnom karijerom te najtiražnija glazbenica na domaćem prostoru ne krije da je svako priznanje, pa tako i nagrada Nova ploča, neizmjerno veseli.

„Svaka nagrada predstavlja prepoznavanje i priznanje minulog rada pa me stoga jako veseli i ova nagrada i dodijeljeno priznanje diskografske industrije. Ne, nemojte me pitati koliko sam pjesama snimila u svojoj dugogodišnjoj karijeri, ali me izrazito veseli kada čujem da iste pjevaju sve generacije, od najmlađih do onih starijih. Iako je ova nagrada dodijeljena meni, pripada i svim mojim suradnicima, kako bivšim tako i sadašnjim, s kojima sam zajedno plovila oceanom glazbe i ljubavi. Ne smijem se zaboraviti zahvaliti i svojoj vjernoj publici koja mi je cijeli život bila inspiracija daljnjeg stvaranja i tjerala me naprijed“, istaknula je Tereza te zahvalila i Hrvatskoj diskografskoj udruzi koja je osnovala nagradu Nova ploča.

Drago Diklić ostavio je neizbrisiv trag u desetljećima dugoj glazbenoj karijeri, a naročito kroz svoju diskografsku kuću ALTA koju vodi još od 1970. godine.

„Svaka nagrada veseli, posebno kada je to nagrada za opus vašeg cjeloživotnog rada i rezultata kao što je Nova ploča. Ja sam jedan od začetnika privatne diskografije. Kada sam osnovao svoju ALTA-u, samo je još postojao Jugoton. Nakon toga su krenule druge male diskografske kuće poput Suzy i ostalih. Tada sam se dogovorio s Croatia Recordsom da nama malim diskografima to bude krovna kuća i produkcija kako se mi ne bi bavili distribucijom, već samo stvaranjem. Mladima u glazbenoj industriji poručujem da budu uporni, ne odustaju od svojih ideja sve dok ih ne provedu do kraja“, poručio je inspirativno Diklić.

Stjepanu Jimmyju Staniću primanje nagrade Nova ploča bila je prilika za prisjetiti se nekih od značajnih trenutaka kao i osoba iz svoje glazbene prošlosti.

„Neminovno me misli vode vremeplovom života, prisjećajući se, sentimentalno i sa zahvalnošću, brojnih uglednih glazbenika koji su mi pomagali i s kojima sam uspješno surađivao tijekom duge karijere. Neminovno se sjećam suradnje s Nikicom Kalogjerom i njegovim ansamblom, koji mi je 1954. godine omogućio snimanje prve ploče, s obradom švicarsko-njemačke pjesme Cowboy Jimmy, za ondašnji „Jugoton“ čiji je nasljednik Croatia Records, za koji me veže višedesetljetna suradnja. Pri tom spominjem i suradnju s njemačkim disko izdavačem Electrola-Columbia, ali i mogućnost razvitka karijere u inozemstvu. No, nisam ambiciozan, a i „Zagreboljub“ sam, emotivno vezan za rodni grad. Pošteno sam radio svoj posao. Nisam odbijao festivalske pozive, smatrajući svoje sudjelovanje ustupkom publici. Imam raznih nagrada, izloženih u stanu, na komodi, čak i jednog Oscara, statuicu koju su mi izradili prijatelji, iz zezancije. Veselim se i Novoj ploči koja zaokružuje moju estradnu karijeru čiji je moto: „Jazz je moj životni eliksir!“, kazao je Jimmy Stanić.

U ime diskografske kuće Croatia Records riječi zahvale za nagradu uputio je direktor Želimir Babogredac.

„Ovo je još jedno veliko priznanje diskografskoj kući Croatia Records koja ove godine obilježava sedamdeset i pet godina svog postojanja. Ono je ujedno i priznanje svim ljudima koji su tijekom svog radnog vijeka stvarali Jugoton kakav pamtimo i Croatiu Records kakva danas postoji. S potpunim pokrićem dobili smo epitet “diva iz Dubrave”, a i danas smo najrespektabilnija diskografska kuća u regiji. Tijekom godina pretvorbe i prilagodbe, uvođenja novog poslovanja i novih tehničkih uvjeta, Croatia Records odolijevala je svakom vremenu i pokazala da je lider i u prepoznavanju i praćenju svjetskih trendova u glazbi i diskografiji. Ponosan sam na činjenicu da sve naše planove uspješno realiziramo, što smo poslovanje uspostavili u cijeloj regiji i što imamo brojne suradnike koji s jednakim entuzijazmom prate i vole glazbu. Nagrade su uvijek znak da smo na dobrom putu i da sve što radimo je prepoznato kao vrijedno, no isto tako nagrade su obaveza i poticaj za daljnji rad, čemu se veselimo“, zaključio je Babogredac.

Na svečanoj dodjeli nagrade Nova ploča koju je vodila Ana Radišić svojim glazbenim nastupima okupljene su počastili sopranistica Marija Vidović u pratnji klavirista Bože Letunića te Zvonimir Radišić Trio.

Povjerenstvo za dodjelu ovogodišnjih nagrada činili su Mirjana Matić, Dubravka Tomeković Aralica, Zlatko Turkalj Turki, Hrvoje Markulj i Siniša Bizović. Odluku o dobitnicima nagrade Nova ploča za 2022. godinu jednoglasno je usvojio Upravni odbor Hrvatske diskografske udruge.

Foto: Bojan Zibar

Kino Kinoteka u mreži Europa Cinemas

Kino Kinoteka ima posebno mjesto na zagrebačkoj kulturnoj sceni, a primanje u članstvo mreže Europa Cinemas dokazuje da je program kina i međunarodno relevantan. Sretna sam da je naš rad prepoznat od krovne europske kinoprikazivačke udruge, ali i od naših vjernih posjetitelja, bez kojih ovaj uspjeh ne bi bio moguć. – izjavila je Maja Jurić Ivoš, ravnateljica Centra za kulturu i film Augusta Cesarca, koji od 2017. godine upravlja kinom Kinoteka.

Za članstvo u mreži Europa Cinemas razmatrano je prvih šest mjeseci 2022. godine pri čemu je bilo nužno ispuniti nekoliko brojčanih i programskih uvjeta. Programski kriteriji propisuju minimalno 37 % europskog filma na repertoaru od čega 70 % premijernih distribucijskih naslova. U navedenom periodu u kinu Kinoteka je prikazano 52 % projekcija europskog filma, od čega 81 % premijernih. Drugi kriteriji odnosio se na minimalnu posjećenost – za članstvo je potrebno ispuniti uvjet od 7.500 gledatelja, a filmske programe je u Kinoteci posjetilo oko 8.500 gledatelja.

Budući da je većim dijelom program organiziran u okolnostima pandemije i da su kapaciteti kina bili smanjeni za trećinu, veseli nas vidjeti da je u usporedbi s istim razdobljem prošle godine ukupan broj gledatelja za 40% veći. To potvrđuje da Kinoteka sve više privlači novu generaciju publike koja rado dolazi na naše projekcije. Trend posjećnosti se nastavio i od jeseni te vjerujem da nas očekuje izvrstan završetak ove i početak sljedeće sezone.  – dodala je Juriš Ivoš.

Program kina Kinoteka podijeljen je u dva segmenta. Kinotečna linija postavljena je kao niz tematskih ciklusa kroz koje se problemski promišljaju teme i fenomeni koji su oblikovali povijest filma. Repertoarna linija usmjerena je na suvremeni umjetnički, europski i nezavisni film, pri čemu se prednost daje naslovima iz kataloga manjih, nezavisnih distributera, koji svoje mjesto često neće naći na rasporedu multipleksa.

„Drago mi je da su gledatelji prepoznali posebnost našeg koncepta,“ izjavio je Mario Kozina, programski voditelj kina. „Uvjeren sam da smo time uspjeli smo pronaći način da na zagrebačkoj kinoprikazivačkoj sceni stvorimo stalan prostor za prikazivanje suvremenog nezavisnog i europskog filma, a da pritom ostanemo vjerni tradiciji Kinoteke.“

Europa Cinemas mreža je kinoprikazivača čiji su ciljevi pružiti logističku i financijsku pomoć kinima čiji je značajan dio programa posvećen distribuciji europskog filma. Članstvo uključuje više od 1200 kinoprikazivača u 42 zemlje, a financiraju je Europska komisija i francuski Nacionalni filmski centar (CNC). Kino Kinoteka član je Hrvatske mreže neovisnih kinoprikazvača, a program je sufinanciran sredstvima Grada Zagreba te Hrvatskog audiovizualnog

Marginalci imaju više od 20 000 gledatelja u kinima

Komedija je izrazito tražena ako pitate publiku i upravo njihov odgovor je glumcima najvažniji. U manje od dva tjedna komediju “Marginalci” u režiji Ljubomira Kerekeša u kinima diljem Hrvatske pogledalo je više od 20 000 gledatelja. Ekipa filma poručuje da ih ne zanima mišljenje samoprozvanih stručnjaka ili kritičara koji ne hodaju i ne žive među ljudima, već lebde pola metra iznad zemlje. Zanima ih mišljenje publike i do sad su dobili doslovno tisuće i tisuće predivnih komentara i reakcija.  Komedija je podcijenjena i marginalizirana, nije zastupljena na festivalima, ne dobiva nagrade toliko često pa kao takva očito scenaristima, redateljima, a i glumcima nije privlačna niti izazovna. Sva sreća da još ima nas koji samo želimo zabaviti publiku i sebe. Pa makar i u vlastitom trošku. To je istovremeno ludo i predivno, napominje filmska ekipa koja stoji iza ovog uspješnog hrvatskog filma.

Hvala svima koji su kupili ulaznice i koji će kupiti ulaznice i otići u CineStar i ostala kina diljem Hrvatske i pogledati svoju najdražu hrvatsku komediju “Marginalce”. Znate gdje je selo Črevo? Ni desno, ni levo. Samo Črevo. Tamo je Bog rekao laku noć i upravo tamo dolazi NNHTV (“Naša najnovija hrvatska televizija”) snimiti prilog o hrvatskom seljaku u Europi. Precednik, animator kulture, blagajnica i predstavnik nacionalne manjine spremaju se za najvažniji dan u godini – skupštinu sela Črevo. Nakon smrdljivih razgovora o odvodnim jarcima i uvijek aktualne akcije “Zbogom oružje”, na red dolazi priredba za Črevare uz lošu recitaciju, dobru narodnu glazbu, puno gemišti i kobasica sa senfom.

 

„Marginalce“ u distribuciji Duplicato medije pogledajte u najbližem kinu već danas, a ulaznice su u prodaji na blagajnama kina ili online na www.cinestarcinemas.hr

Nova plovidba Tomislava Ostrmana

Suvremeni hrvatski likovni umjetnik, istaknuti akademski slikar Tomislav Ostrman, pripadnik srednje generacije  umjetnika, intenzivno nastavlja ploviti s flotilom svojih brodova, na svim pučinama svijeta, udaljenih i dalekih, teško dohvatljivih, izvedenih nadahnuto u ulju na platnu većega formata.

Motivi najčešće prezentiraju samo jedno plovilo, osamljeni brod na debelom moru, koji posve polagano klizi, ploveći prema određenom cilju ili između tajanstvenih otoka, budeći u nama promatračima pustolovne osjećaje ili je riječ o gustom prometu, na maloj površini mora plove raznoliki brodovi u svim pravcima ili pak gusto jato jedrilica jedri između nevidljivih obala.

Brodovi, stari brodovi, parobrodi plove i dimom uz nakošenih dimnjaka ukazuju na svoje postojanja, još vrijede i još nisu za otpis, za staro željezo.

Sve na morima Tomislava Ostrmana živi, sve što može ploviti i održavati se na površini na nekom je putu, plovi i diše punim plućima svojih kotlova, najavljujući zvučnim signalima i svoj odlazak ali još više svoj dolazak, nakon uspješne i uvijek opasne plovidbe.

Ostrman slika život, njegove mnogobrojne i često nedokučive za shvatiti fragmente koji mijenjaju sve, poput iznenadnih oluja i silnih vjetrova na moru, na pučini prepunoj bijesa koja guta sve svojim razjapljenim ždrijelom i stoljećima slaže potopljeno na dnu, poput muzeja nemjerljive veličine i vrijednosti.

Brod kao motiv , brod u plovidbi, ponajprije je neskriveni simbol slobode, neograničavajućeg prostora i gesti, optimističan u svakom pogledu jer ploviti se mora.

Sve što plovi i živi, gonjeno vjetrom i željom za dosezanjem nevidljivih, u magli utopljenih obala, sa svim moguće zamislivim oblicima i bojama brodova, plovi i presijeca mora i oceane, kao što svatko plovi kroz svoj život.

Tomislav Ostrman kreirao je vrlo ekspresivan ciklus s temom koja je bliska čovjeku, kroz povijest, već tisućama godina.

Veliki formati i izraziti koloristički pristup sjajno su se sjedinili u motivima brodova i mora Tomislava Ostrmana.

Miroslav Pelikan

Glembajevi žive vječno

Nakon tri godine igranja u nekoliko varijanti (Gospoda Glembajevi, Glembajevi, Glembajevi – još jedna legenda) Eurokaz u suradnji s Narodnim teatrom Vojdan Černodrinski iz makedonskog Prilepa predstavlja najnoviju, iznenađujuću interpretaciju kanonskog djela hrvatske dramatike, Legendu Glembajevi, prema istoimenoj drami Miroslava Krleže, koja će premijerno biti izvedena na sceni Dvorane Gorgona u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti, i to dvije večeri zaredom – 14. i 15. studenog s početkom u 20 sati.

Legenda Glembajevi, s ansamblom vrhunskih međunarodnih glumaca, posljednja je u nizu varijacija redatelja Branka Brezovca započetih s Glembajevima dvanaest godina nakon senzacionalnog uspjeha njegove postave u riječkom HNK sa Severinom u ulozi Barunice Castelli.

Glembajevi nisu samo najcjelovitiji, pa time i ponajbolji Krležin dramski tekst; to je drama čija trajna aktualnost zapanjuje. Ona govori o propasti jedne velike kapitalističke obitelji, o načinu kako je veličina te obitelji nastala, kako se u lukavosti održavala i kako se perverzno rastočila. U doba današnje tajkunizacije čini nam se tema te drame ključnom za hrabar ulaz u vibriranje teatarske suvremenosti i neporecive aktualnosti.

S druge strane, Eurokazova produkcija pokušat će donijeti fikcionalnu, iznenađujuće fantazmagoričnu usmjerenost, utopijsku bolećivost koju Glembajevi prenose u neku lošu budućnost. Lošu, ali, ipak, budućnost. Leone će, naime, preživjeti, možda će i izbjeći rigoroznoj kazni (kastinski ugled je tu u pitanju), a temeljni, možda psihoanalitički, zov mutnog zatrpan je u očevu i maćehinu grobu. Predstava možda uspije razmijeniti i principe nade za principe beznađa, laž građanskog prenemaganja za šarm organskih kultura.

Ulogu starog Glembaya, Ignjata, preuzeo je jedan od vodećih domaćih kazališnih i TV-glumaca, suvereni Zlatko Burić Kićo, barunicu Castelli igra makedonska glumica Daniela Ivanoska, dok je Leona utjelovio također makedonski glumac Zoran Ivanoski. Suzana Brezovec glumi sestru Angeliku, lik Alozija Silberbrandta igra Siniša Miletić, a Pavle Vrkljan ‘uvukao se u ulogu’ Olivera Glembaya.  

Režiju i adaptaciju potpisuje Branko Brezovec, muziku je skladao Stanko Juzbašić, za scenografiju je zaslužna Ivana Knez, a za kostime Suzana Brezovec. Svjetlo je povjereno Tomislavu Maglečiću, projekcije je osmislio Ivan Marušić Klif, slikarske radove Marta Crnobrnja, dok je produkciju i ton odradio Marko Milovac.

Ulaznice za premijerne izvedbe predstave Legenda Glembajevi, po cijeni od 50 kuna, mogu se kupiti online putem ulaznice.hr ili na blagajni MSU-a. Sljedeće izvedbe slijede uskoro, tijekom predstojećih zimskih mjeseci.