Početna Blog Stranica 665

Iz Vrbovca nitko neće otići gladan

Kako opisati mirise koji se šire gradom svakog zadnjeg vikenda u mjesecu kolovozu? Najbolje je da se uvjerite sami jer jela koja su jeli naši stari svakako neće nedostajati.
Ove godine očekuje nas 8 punktova sa starinskim tradicionalnim jelima vrbovečkog kraja, spremljenima s ljubavlju naših udruga žena i ugostitelja.

Svečano otvorenje

     42. Festivala tradicionalne hrane „Kaj su jeli naši stari“

     25.8.2023. (petak) u 19h

      Ljetna pozornica, Vrbovec

          HKUD „Petar Zrinski“

Voditelji programa: Zlata Mück Sušec i Luka Bulić

Turistička zajednica Grada Vrbovca objavila je program ovogodišnje 42. manifestacije “Kaj su jeli naši stari” koja će se održati od 25. do 27. kolovoza. I ove je godine pripremljen bogat gastro, kulturni, zabavni i sportski program koji kreće već u petak na svim važnijim lokacijama u našem gradu – od gradskog trga, parka, dvorca Patačić, Ljetne pozornice.

Provjerite što vas očekuje na ovogodišnjoj manifestaciji Program KSJNS 2023

Od mini gableca do neodoljivih muffina – sve to i još više od petka čeka klince i klinceze na ZGodionici u danima prepunih aktivnosti

U petak 25. kolovoza na zagrebačkom jezeru Bundeku počinje najbolji dječji festival ZGodionica. Na ovom festivalu će tijekom više od dva tjedna klinci moći u potpunosti besplatno sudjelovati u nizu kreativnih, zabavnih i edukativnih radionica, sportskih aktivnosti, igara i animacija, a neće nedostajati niti ugostiteljske ponude sa snackovima i pićima po svačijem guštu.

U četiri ugostiteljske kućice i jednom slatkom kamiončiću pripremat će se sve što mali i veliki vole. Bit će tu tako pizza bruschetta, tartova, pilećih medaljona, hot dogova, svima dragih krumpirića, medaljona sa sirom ili mesom, tost-sendviča, toplih panini sendviča, mozzarella sticksa vafla, muffina, fritula, šećerne vune, domaćih limunada, svježe cijeđenih sokova, svježih frapeova, voćnih ledenih čajeva i kava, dječjih koktela… I više nego dovoljno da mališane napuni energijom za boravak na zraku, a onim velikima da riješi problem ručka ili brzinskog snacka.

Sportska livada za najaktivnije, znanstvene, STEM, likovne, eko i dramske radionice, kazališne predstave, promocije knjiga, ples na svili, hip hop,  samo su dio programa koji slijedi u narednim danima. Naravno, to ne bi bilo to bez diva koji hrče, dječjeg diska,  najljepših priča za laku noć o kojima se brinu tete pričalice iz udruge Smiješak za sve te – naravno  – dvije linije ziplinea, jedinog u gradu.

Cijeli program i informacije o festivalu moći će se pronaći na službenoj Facebook i Instagram stranici ZGodionice. Radno vrijeme festivala bit će radnim danom od 16 do 23 sata te od 10 do 23 sata subotom i nedjeljom, a trajat će do nedjelje 10. rujna. Ulaz na festival, kazališne predstave te sudjelovanje u radionicama i sportskim aktivnostima se, kao i uvijek, ne naplaćuju.

 

Kinoteka u šumi: Gosti iz galaksije

U četvrtak, 24. kolovoza u tuškanačkoj šumi prikazuju se Gosti iz galaksije, dugometražni igrani film Oscarom nagrađenog autora animiranih filmova Dušana Vukotića (Surogat, 1961). Riječ je o borgesovski razigranoj kombinaciji humora, fantastike i SF-a o piscu znanstvenofantastičnih romana koji saznaje da može materijalizirati vlastite misli. Film je nastao u čehoslovačko-jugoslavenskoj koprodukciji, a uz Žarka Potočnjaka i Kseniju Prohasku u glavnim ulogama, svoju prvu filmsku ulogu ostvario je 9-godišnji Rene Bitorajac.

Gosti iz galaksije na Ljetnu pozornicu Tuškanac stižu u novoj, digitalno restauriranoj inačici, a projekcijom se obilježava 70. godišnjica produkcijske kuće Zagreb film.

Film u šumi: Najsretniji čovjek na svijetu

Četrdesetogodišnja Asja odlazi na speed dating u potrazi za partnerom, no umjesto romanse naći će se licem u lice s duhom iz vlastite prošlosti – priča je to Najsretnijeg čovjeka na svijetu, novog filma nagrađivane Makedonske redateljice Teone Strugar Mitevske. Radi se o vrlo originalnoj i dinamično režiranoj kombinaciji crne komedije i psihološke drame, koja se zbog načina na koji kompetitivne društvene igre koristi da bi se pozabavila socijalnim tenzijama može prozvati i balkanskom verzijom Squid Gamea.

Najsretniji čovjek na svijetu nastao je u koprodukciji hrvatske kuće Terminal 3, a svjetsku premijeru imao je prošle godine u programu Orizzonti filmskog festivala u Veneciji. Vrijedi spomenuti i da je film inspiriran istinitom pričom scenaristice Elme Tataragić.

Beskrajna ljubav
Beskrajna ljubav

Film u šumi: Beskrajna ljubav

Autobiografskim motivima inspirirana je i Beskrajna ljubav, obiteljska drama talijanskog redatelja Emanuelea Crialesea u kojoj je progovorio o vlastitom iskustvu rodne disforije. Smještena u Rim 1970-ih godina, priča je to o Clari – ženi u braku bez ljubavi, u kojem je za muža vežu samo djeca. Najstarija među njima, Adriana, djevojčica je koja se osjeća kao dječak i koja će jednoga ljeta saznati mnogo toga o sebi i svojoj obitelji.

Okupana suncem i duboko uronjena u modu i glazbu talijanskih 1970-ih, Beskrajna ljubav dojmljiva je priča o odrastanju, identitetu i mijenama tradicionalnih vrijednosti, s uvijek izvrsnom Penélope Cruz na čelu sjajne glumačke ekipe. Film je prikazan na Berlinaleu i Sundanceu, gdje je dobio izvrsne ocjene kritike.

Među ostalim naslovima iz distribucije i dalje možete pogledati dvije maštovite i raskošno režirane komedije koje su obilježile ovo ljeto: začudni Asteroid City Wesa Andersona te satiričnu Barbie Grete Gerwig.

Film u šumi program je koji nastaje u organizaciji Centra za kulturu i film Augusta Cesarca, a održava se na Ljetnoj pozornici Tuškanac do početka rujna.

Napominjemo da projekcije počinju od 20:30 sati te da za projekcije u sklopu programa Kinoteka u šumi možete iskoristiti važeći Filmski pokaz.

Zaštitio ga je UNESCO, a ima i svoj muzej

Više od 400 bećaraca i 200 autentičnih predmeta, autorske ilustracije i fotografije, dokumentarni i animirani filmovi, multimedijalni sadržaji, atraktivna scenografija, suptilna kombinacija modernog dizajna i tradicionalnih vrijednosti… – u Muzeju bećarca u srcu Pleternice jednostavno ćete uživati bez obzira jeste li strastveni obožavatelj ili ovaj dio slavonske tradicijske baštine tek trebate upoznati.

Tu možete i sami zapjevati bećarac, zaigrati kviz, razgovarati s robotom bećaruše, poslušati pjevački duel bećara Pave i repera Kandžije, najmlađi neće propustiti ringišpil, a samo stariji od 16 godina čut će lascivne stihove ovog jedinstvenog rimovanog deseteračkog dvostiha koji je još od 2011. uvršten na UNESCO listu svjetske nematerijalne kulturne baštine.

Dio inovativnog projekta Svijeta graševine

U atraktivnom Muzeju bećarac je medij koji na emotivan način istražuje univerzalne teme poput prvih ljubavi, odrastanja, seksualnosti, starenja, ali i narodnih običaja…

Muzej bećarca interpretacijski je centar otvoren početkom godine, dio je inspirativne priče Svijet graševine koja povezuje vinski turizam s prirodnom, kulturnom i tradicijskom baštinom.

Inovativan projekt Požeško-slavonske županije Svijet graševine ukupno je vrijedan 8.729.448,52 eura, a prepoznala ga je i Europska unija te ga je sufinancirala sa 7.364.375,34 eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.

Istraživao ga je Krauss, o njemu se priča na studijima književnosti

Iako se čini da je među Slavoncima oduvijek, bećarac je nastao ukidanjem Vojne krajine, nekad se pjevao uz gajde i samicu, a danas najčešće uz tamburicu. Proučavao ga je i Friedrich Salomon Krauss, etnolog folklorist, filolog i seksolog, sljedbenik i prijatelj Sigmunda Freuda, rođen 1859. u Požegi u kojoj je završio gimnaziju, a nakon toga je otišao na studij u Beč. Krauss, najmlađe od četvero djece židovskog trgovca Vilima Kraussa i Eve Ernestine Hertzog rođene Pleterničanke, prikupio je oko dvije tisuće bećaraca satiričnog, ljubavnog ili erotskog sadržaja.

U to vrijeme bećarac je bio poprilično šokantan napjev, ne samo zbog svog sadržaja nego i zbog činjenice da su ga potpuno ravnopravno s muškarcima pjevale i žene, stoga se i danas proučava i na studijima književnosti kao jedinstven primjer narodne poezije 19. stoljeća.

Veliki broj bećaraca sačuvan je zahvaljujući Kraussovom istraživačkom radu pa je u znak zahvalnosti najpoznatijem slavonskom etnologu, seksologu i folkloristu na Trgu bećarca u Pleternici, na kojem je smješten i Muzej, postavljena njegova brončana skulptura, rad akademske kiparice, Požežanke Tatjane Kostanjević.

Vlado Tuđa, slikar velikih formata

Slikar Vlado Tuđa, suvremeni je hrvatski likovni umjetnik, autor opsežnog i slojevitog opusa, izlagač na brojnim samostalnim izložbama, nadahnuto i predano radi i danas, kreirajući nova slikarska i skulptorska djela.

Gdin Tuđa, nedavno ste ostvarili vrlo zanimljivu suradnju. Četrdeset Vaših slika, većeg i velikog  formata ukrasilo je stanove u zagrebačkoj novogradnji.

-Već dugo oko mene obilaze investitori jer ih zanima moj rad, moje slike s apstraktnim motivima. Riječ je o nizu akrila na platnu. Jedna cijela zgrada opremljena je s mojim slikama.Pozvan sam da vidim kako to izgleda i moram reći da sam vrlo zadovoljan.

To je gotovo, jedna cijela izložba?

-Praktično, da, cijela izložba.

U planu je i nova suradnja?

-Dogovorili smo se da će svaku novu zgradu ovoga investitora ukrašavati moje slike.

To je veliko priznanje Vašem cjelokupnom radu?

-Iskreno, jest.

Istodobno, moramo istaknuti i Vaše pripreme za snažan iskorak na svjetsku scenu.

-Da, to je stvarnost ovoga trenutka. Neću navoditi niti jedno ime. Samo ću reći da su me zamijetili svjetski kolekcionari, iz Japana, Hong Konga i Kine. Preko jednoga znanca, slikara sam došao do njih. Njemu je svojedobno pomogao Glibota i omogućio mu takav prodor.

Strane kolekcionare najprije zanima autorska osebujnost, kvaliteta, njima novac nije u pitanju.

-Tako je, njima novac ne predstavlja mnogo, ali kvaliteta je iznad svega, posebnost, originalnost autora.

Strani kolekcionare je očito privukao Vaš eksplozivni, žestoki kolor?

-Svakako, kolor prije svega. Taj me kolor i otkriva.

Nije lako doći na ta tržišta?

-Prije su ta tržišta bila dosta zatvorena. Danas su ona otvorenija, posebno za europske autore.

Vi vrijedno radite i kiparskom opusu?

-Nastavljam koliko mogu. Kiparstvo uvijek ide uz moje slikarstvo. Znate ja sam uvijek slikao kiparski a kipario slikarski.

Osobito volite velike formate. Znam da uživate slikajući na velikim formatima.

-Strašno volim veliki format, tu slobodu, nelimitiranost pokreta, geste. Pucam od energije, zato velim veliki format.Najteže mi je naslikati mali format.

Rado slikate florealne motive ali i ljudske figure, likove.

-Da, ovisi o inspiraciji. Likovi su , uvijek me pitaju, jesu li oni stvarni ili nestvarni. Oni su stvarni, izviru iz mojih sjećanja.

Miroslav Pelikan

Kilometar staza kroz kukuruz skriva jedinstvenu atrakciju

Posavski kraj poznat je po uzgoju kukuruza od davnina i uvijek je imao važnost za zajednicu. Kako bi se spojila tradicija, običaji i turizam, od prošle godine u blizini Ivanić-Grada krajem ljeta nastaje jedinstvena atrakcija – kukuruzni labirint. Uz obalu rijeke Save, u prekrasnom ambijentu brojnih polja prošle godine je privukao velik broj posjetitelja, te je ove godine tri puta veći i zanimljiviji. “Podržavamo ovakve projekte koji spajaju poljoprivredu, turizam i tradiciju. Bogat smo kraj koji ima što ponuditi tijekom cijele godine . Iako smo bliži glavnog grada, sve više privlačilo goste iz cijele zemlje koji na kontinentu traže jedinstveno iskustvo i sadržaj. Nastaviti ćemo s ulaganjima i podrškom u cilju razvijanja održive destinacije”, naglasio je gradonačelnik Grada Ivanić-Grada Javor Bojan Leš.

Projekt je inicirala Turistička zajednica Ivanić-Grada u partnerstvu s Gradom Ivanić-Gradom, Poljoprivrednim institutom Osijek, Muzejom Ivanić-Grada, Prijateljima baštine, KUD-om “Posavac” Dubrovčak Lijevi – Topolje i DVD-om Dubrovčak Lijevi. Projekt je sufinanciran sredstvima Turističke zajednice Zagrebačke županije i Hrvatske turističke zajednice iz Fonda za nedovoljno razvijena područja i kontinent i sredstvima Zagrebačke županije. Projektu je dodijeljena nagrada Ruža Zagrebačke županije u 2023. godini u kategoriji „Održivi turizam“, u organizaciji Turističke zajednice Zagrebačke županije.

Ideja za labirint potekla je iz cilja  da se ruralnom prostoru ponudi inovativno posjetiteljsko iskustvo. “Motiv smo pronašli u lokalnoj narodnoj nošnji čime smo se povezali s kulturnom baštinom Posavskog kraja. Ovaj projekt jedinstven je po tome što je prirodan, sezonski, iziskuje male troškove pripreme, a iskustvo posjetitelja je inovativno, edukativno i interaktivno. U ponudi je obilazak labirinta iz rješavanje igre, a tijekom dva vikenda u rujnu posebno ćemo istaknuti autohtonu vrstu posavskih konja uz vožnju kočijom, Posavsko pivo, ponudu OPG-ova i sadržaje za djecu”, najavila je Ana Gašparović, direktorica TZ Ivanić-Grada.

Ovogodišnji labirint je 3 puta veći od prošlogodišnjeg! Inspiracija je tražena u ornamentima narodnih nošnji iz bogate zbirke KUD-a Posavac. „Kroz povijest na našem su području većinom tkao cvjetni motiv. No, prve nošnje u 18. stoljeću imale su geometrijske motive jer je njih bilo lakše izraditi tkanjem na tkalačkom stanu. Početkom 20. stoljeća pojavljuje se motiv izrađen industrijskim tkanjem kao dio jednog s područja Brezovice. Prepoznala ga je i Marija Jurić Zagorka koja ga je stavila na naslovnicu svog časopisa Hrvatica, pa su ga naše bake prozvale tim imenom, a on je danas i tema ovog labirinta“, istaknuo je predsjednik KUD-a Posavac Marko Klak.

Labirint je, kao i prošle godine, projektirala Kristina Komšo,  krajobrazna arhitektica i potpredsjednica udruge „Prijatelji baštine“. „Nakon prošlogodišnjeg pilot projekta, koji je odlično prošao, ove godine krenuli smo u veći. Labirint nije klasičan koji ima jedan ulaz i izlaz sa puno slijepih ulica, već smo htjeli preuzeti i naglasiti lokalni entitet i našu baštinu. Vezovi s narodnih nošnji imaju zanimljive elemente, a sama Hrvatica ima geometrijske oblike koji su odlična podloga za uzorak labirinta“, rekla je Komšo.

Prošle godine labirint je posjetilo oko tisuću posjetitelja, a ove se godine očekuje veći broj. Prosječno vrijeme obilaska labirinta je 45 min. Veličina labirinta je 18.000 m2 i ima jedan kilometar staza za istraživanje. Unutar labirinta se nalaze interpretacijske ploče sa zanimljivostima o posavskom kraju koje se otkrivaju tijekom rješavanja slučaja pljačke u labirintu. Potraga kroz kukuruzni labirint ima dvije kategorije – za djecu i za mlade i odrasle, te će posjetitelji saznati kako je npr. zašto su se meli tavani u Dubrovčaku ili kako je vlastelin Dubrovčaka završio u volovskoj koži. Igra je detektivska misterija rješavanja slučaja pljačke sumještana s početka 20.-og stoljeća, koja je istinit događaj. Kako bi odgonetnuli što je nestalo, morate proći kroz cijeli labirint i istražiti zanimljivosti kako biste došli do rješenja.

Ovaj projekt produžuje turističku sezonu ivanićgradskog kraja. Najviše dolazaka i noćenja bilježe od svibnja do listopada. Ovom ponudom u drugom dijelu godine produžuju boravak gostiju u destinaciji te se nadovezuju na druge sadržaje ili manifestacije, poput Bučijade. “Kukuruzni labirint izvrsna je inovacija u turističkoj ponudi Dubrovčaka koja je ove godine otvorena po drugi put u mjestu neposredne blizine Ivanić-Grada. Informacija da je ove godine gotovo tri puta veći, govori već dovoljno o uspješnosti ovog projekta. Atrakcija je to koja zapravo i objedinjuje vrijednosti turizma za koji se zalažemo u Turističkoj zajednici Zagrebačke županije – onog održivog, ali i onog koji uspješno spaja tradiciju i potrebe suvremenog turizma. Pozdravljam inicijativu u potpunosti, a moram priznati da se i sama veselim se prolasku kroz labirint”, rekla je direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović.

Labirint će biti otvoren za posjetu svaki dan tijekom cijelog dana. Lokacija – parking kod pješčane plaže na Savi u Dubrovčaku Lijevom, zatim par minuta pješice do same lokacije. Smješten je i pored državne biciklističke rute broj 2, jer se želi poticati dolazak na lokaciju biciklima, a u naselju je i servisna stanica za bicikle.

Kukuruz je biljka koja se oduvijek iskorištava cijela i u razne svrhe. Stabljike su mu štitile zidove gospodarskih objekata, klipovi služili za potpalu a opna za izradu lutaka, cekera i madraca za krevete. Zrno se koristilo za prehranu ljudi, peradi i stoke, a osnova je za brojna tradicionalna jela poput zlevanke, žganaca i kruha. „Poljoprivredni institut Osijek s izuzetnim zadovoljstvom i ove je godine podržao projekt Posavskog kukuruznog labirinta „Hrvatica“. To je manifestacija koja promovira i spaja turizam, povijesnu baštinu i poljoprivredu te pokazuje ponekad skriven potencijal kontinentalne Hrvatske. Ponosni smo što su baš naši, domaći hibridi kukuruza dio labirinta. Prošle godine posjetitelji su se gubili u našem najtraženijem hibridu kukuruza Kulak, a ove godine izlaz će tražiti iz novog hibrida, Filigrana. Čestitamo cijelom timu na trudu i još jednoj izvrsnoj organizaciji, a posjetiteljima želimo dobar provod i uspješan izlaz iz labirinta“, istaknula je Gordana Demirović iz Poljoprivrednog instituta Osijek.

Kako bi se posjetitelji zadržali u Ivanić-Gradu i produžili svoj posjet i boravak nude im se brojni sadržaji u okolici, od posjeta samom gradu do seoskih turizama, restorana, bazena i sportskih sadržaja. Cilj projekta je podrška održivom razvoju turizma u ruralnom području koji uključuje lokalnu zajednicu, pruža posjetiteljima inovativno iskustvo i direktan kontakt s prirodom.

Labirint će ostati otvoren i za vrijeme trajanja najveće turističke manifestacije u Ivanić-Gradu, 19. Bučijade (6. – 8.10.), kada će biti posebno ukrašen bučama.