“Nasilje u sjeni: Izložba o dizanju svijesti o starijim ženama žrtvama nasilja” – otvorena u utorak, 24. listopada, u zagrebačkom Oktogonu u organizaciji udruge B.a.B.e. s partnerima – Zakladom Zajednički put, Domom za djecu i odrasle žrtve obiteljskog nasilja „Duga-Zagreb“ i Gradom Zagrebom – početak je javne kampanje u okviru projekta puSHEd – Protect, Understand, Support, Help the Elderly, financiranog sredstvima EU.

Kampanja nosi poruku Prijavite one koji obezvrjeđuju zlatne godine, ciljevi su joj podići svijest javnosti o nasilju nad starijim ženama, potaknuti veći broj prijava nasilja, naglasiti predrasude prema starijim ženama i u realnim okvirima utjecati na promjenu društvenih stavova, podizanje kapaciteta relevantnih stručnjaka/inja iz sustava zaštite te potaknuti donositelje odluka na prepoznavanje važnosti unaprjeđenja sustava podrške. Dio je projekta puSHEd koji je podržan od strane Pučke pravobraniteljice, Udruge za podršku žrtvama i svjedocima i Europske socijalne mreže te financiran sredstvima Europske unije iz programa CERV (Građani, Jednakost, Prava i Vrijednosti) i sufinanciran sredstvima Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.

Kako kažu organizatori kampanje, prema podacima Eurostata za 2021. godinu, razina nasilja nad ženama starije životne dobi (65-74 godine) u većini država EU niža je u odnosu na ostale dobne skupine. U Hrvatskoj je to 17,8%, dok je, primjera radi, 32,9% broj prijavljenog nasilja nad ženama dobne skupine od 18 do 29 godina. Većina starijih žena žrtava nasilja, njih 23,9%,  doživjela je nasilje od intimnog partnera/supruga, 13,1% od ostalih članova obitelji, a tek 10,4% od drugih osoba. U odnosu na vrste nasilja, najviše je zastupljeno psihološko nasilje (¼)od svih oblika nasilja, koje Eurostat definira kao ponašanje koje ima karakteristike emocionalnog zlostavljanja i ponižavanja, a uzrokuje strah i nelagodu.

„Želja nam je postići da se žene starije životne dobi ohrabre, prepoznaju ako trpe neki oblik nasilja te nasilje prijave. Ali i ne samo one, već i njihova okolina koja mu možda svjedoči, a zbog raznih društvenih stavova to ne čini. Žene starije životne dobi rjeđe prijavljuju obiteljsko nasilje nadležnim institucijama zbog svoje ekonomske ovisnosti ili ovisnosti o članovima obitelji uvjetovane zdravstvenim stanjem, a koji su često počinitelji nasilja. Uz navedeno, valja reći i da žene starije životne dobi rjeđe prijavljuju nasilje radi fizičkih prepreka, života u ruralnoj sredini, nedostatka mreže podrške, funkcionalne ili fizički ograničene pokretljivosti, kao i nedostatka financijskih sredstava za pristup uslugama. Tu su svakako i međuljudski odnosi, odnosno ovisnost o partneru, skrbniku, nedostatak podrške obitelji i/ili okoline, kao i okrivljavanje žrtve. Neke ga ne prijavljuju jer ne prepoznaju da su žrtve nasilja, poriču da im se ono događa, ustrašene su što će se dogoditi ako nasilje prijave, ne prepoznaju nasilje jer se o ovoj temi zapravo malo govori u javnom prostoru. Zbog svih navedenih razloga pokrenuli smo ovu kampanju i nadamo se da će se stvari kroz vrijeme mijenjati“, poručuju iz udruge B.a.B.e te dodaju:

„Mnoge starije žene nisu upoznate s dostupnim servisima, posebno ako nemaju pristup ili iskustva s internetom, kontaktiranjem nadležnih službi i organizacijama civilnog društva koje pružaju podršku. Statistički gledano, starije žene koje su preživjele dugotrajno nasilje mogu biti motivirane prijaviti nasilje, no izostanak senzibilizirane pomoći i podrške može dovesti do odustajanja. Osim toga, često se fizičke i mentalne posljedice nasilja otpisuju kao dio procesa starenja. Zbog toga nasilje nad starijim ženama postaje nevidljivo i njihovi glasovi se utišavaju.“

Kako to nasilje ne bi bilo nevidljivo i njihovi glasovi utišani, organizatorice su prije pokretanja kampanje provele mapiranje potreba.

„Istražile smo dostupnu literaturu o temi, odradile deset polustrukturiranih intervjua sa starijim ženama žrtvama nasilja, održale tri fokus grupe sa stručnjacima/kinjama iz različitih razina pružanja podrške (institucije, domovi, javna uprava, skloništa, udruge i sl.) te provele anketno istraživanje o ispitivanju stavova opće javnosti o nasilju nad starijim osobama. Održan je i okrugli stol o pojavnosti nasilja nad starijim osobama u Zagrebu, izrađene su smjernice za stručnjake i stručnjakinje koji rade sa starijim osobama – jedne ciljano za domove za starije i jedne za skloništa te priručnik za senzibiliziran rad sa starijim žrtvama obiteljskog nasilja. Vodile smo otvoreni dijalog sa stručnjacima zaposlenim u skloništima za žrtve nasilja, dva otvorena dijaloga s organizacijama civilnog društva koje se bave podrškom žrtvama nasilja, organizirale četiri treninga za volonterstvo Nacionalnog pozivnog centra te četiri treninga za stručnjake/inje zaposlene u domovima za starije – geronto-domaćice, patronažne sestre te ostalo stručno osoblje. Na ovu temu organiziramo i konferenciju na razini EU 25. listopada“, objašnjavaju u udruzi B.a.b.e.

Preventivno djelovanje u području zaštite i podrške starijim žrtvama rodno uvjetovanog nasilja je važno, ali nedostatak podataka temeljenih na nacionalnim istraživanjima dovodi do nedostatka zaštitnih mehanizama i ograničenih usluga podrške žrtvama, kao i oskudnih preventivnih programa.

Cilj projekta je mijenjati praksu i unaprijediti osjetljivost odgovora sustava na nasilje nad starijim ženama. Shodno tome, organizatorice su pripremile brošure sa smjernicama kako senzibilizirati pristup radu sa starijim žrtvama u skloništima za žrtve obiteljskog nasilja i domovima za starije osobe. Materijali s informacijama kako prepoznati nasilje, što učiniti, kome se javiti dostupni su na internetskoj stranici  udruge B.a.B.e. – Knjige i priručnici – babe.hr.