Početna Blog Stranica 615

17. PSSST! Festival nijemog filma

17. PSSST! Festival nijemog filma će se održati od 2. do 4. studenog 2023. u Centru za kulturu Trešnjevka, a projekcije filmova će se prikazivati dnevno u 17, 19 i 21 sat.

I ove godine PSSST! pristupa nijemom filmu iz dvije perspektive. S jedne strane vraćamo se daleko u prošlost i publici prikazujemo blaga nastala u nijemom razdoblju filmske umjetnosti prve polovice 20. stoljeća. Inspirirani činjenicom da se festival održava samo nekoliko dana nakon Noći vještica, pripremili smo vam program nijemofilmskih klasika posvećenih magijskom, vještičjem i ostalom što koketira s nadnaravnim.

Dva filma bave se progonima vještica. Prvi od njih, najskuplji skandinavski nijemi film Vještice (1922) fantastična je priča, dok je Dreyerov klasik i redovni član top-lista najboljih filmova svih vremena Stradanje Ivane Orleanske (1928) faktografska priča o montiranom suđenju francuskoj heroini Ivani Orleanskoj.

Vještica je jedna od zvijezda bajke o Snjeguljici, a prikazat ćemo njenu američku ekranizaciju iz 1916. koja je navodno inspirirala Disneya za njegov dugometražni animirani debi. Da se ne bi bavili samo vješticama, pobrinut će se Carl Theodor Dreyer sa svojim klasikom Vampiri (1932). O magijskom nećemo samo na platnu, već i uživo, za što će se na otvaranju festivala pobrinuti Gornjogradske coprnice, koje građanima Zagreba i turistima otkrivaju mističnu stranu Zagreba kroz vođene ture. Dan nakon toga stručnjak za magijsko dr. sc.Tomislav Pletenac održat će predavanje.

Naš tradicionalni hrvatski program ove godine posvećen je nijemim filmovima koje su strani snimatelji snimali u Hrvatskoj, a među njima prvi put ćemo vidjeti i najranije snimke Pule, Šibenika, Zadra, Rijeke i Zagorja! O ovim filmovima nakon projekcije govorit će istraživači hrvatske nijemofilmske baštine, snimatelj Enes Midžić i filmski arhivist Vjeran Pavlinić.

S druge strane, nijemom filmu prilazimo iz suvremene i eksperimentalne perspektive. Za vas smo odabrali osamnaest recentnih filmova natjecateljskog programa kojima će originalni zvuk zamijeniti pratnja naših glazbenika.

Najbolji film programa, dobitnika nagrade Veliki Brcko, odabrat će žiri u sastavu: filmska kritičarka Vanja Kulaš, filmski kritičar Dragan Jurak, filmska kritičarka i kustosica Ejla Kovačević i filmska kritičarka i kustosica Dina Pokrajac. Svoj najbolji film odabrat će i publika.

Svi filmovi imat će pratnju vrsnih glazbenika koji već godinama sudjeluju na našem festivalu, pijanista Vitomira Ivanjeka, Šimuna Matišića, Ivana Kapeca, Hrvoja Gallera i dua Kaplowitzi.

Dobro došli na 17. PSSST! festival nijemog filma!

Ulaz je na sve projekcije besplatan!

PROGRAM:

Četvrtak, 2.11.2023., glazbena pratnja: Vitomir Ivanjek, klavir

19:00 Otvorenje festivala uz Gornjogradske coprnice
Snjeguljica (Snow White), r. James Searle Dawley, 1916

21:00 NATJECATELJSKI FILMOVI  – animirani film

Svaki tren štogod (Any Instant Whatever, r. Michelle Brand, 2020., UK, 5’13”)
Biti ili ne biti ptica (To Bird or Not to Bird, r. Martín Romero, 2023. Španjolska, 9’13”)
Deja-vu (r. Ines Valencia Lam, Jaime Romero, 2022., Španjolska, 4’45”)
Snagator u epizodi: Metalno ludilo (Muscle Masqué dans: ferraille pagaille, r. Nicolas Gemoets, 2022., Belgija, 8’20”)
Strašilo i vještica (The Boogey & The Witch, r. Jorge Turell, 2023., Španjolska, 5’26”)
Zov sirene 2 (Sirenhead 2, r. Dale Zhou, 2023., SAD, 4’02”)
Vodena uspavanka (Lullaby Aquarium, r. Ana María Mendicote Brañas, Queralt de Miguel Rosique, 2022., Španjolska, 3’40”)
Muuuzart (Mooozart, r. Piero Tonin, 2021., Italija, 11’18”)
Zmajeve suze (Lágrimas de dragón, r. Íñigo Álvarez Aguado, Antonio García Tardón, 2021., Španjolska, 4’49”)
Dennis (r. Carlos Beceiro, Guillermo Garzón, 2021., Španjolska, 3’27”)

Petak, 3.11.2023., glazbena pratnja: Lela & Joe Kaplowitz

17:00 Vampir (Vampyr), r. Carl Th. Dreyer, 1932

19:00 dr.sc.Tomislav Pletenac: predavanje

21:00 NATJECATELJSKI FILMOVI – igrani film

Veliko (Big, r. Olga Dymskaya, 2023., Rusija, 17’35”)
In Corpus (r. Ignacio Rodó, 2023., Španjolska, 3’00”)
Dan čitanja (Reading Day, r. Marko Kalc, 2020., Slovenija, 4’28”)
Tvoj heroj (r. Jakov Benčić, 2023., Hrvatska, 5’51”)
Tulum na bazenu (Pool Party, r. Masha Mollenhauer, 2023., Njemačka, 5’52”)
Gušenje (Chokehold, r. Reza Mosadegh, 2023., Njemačka, 6’45”)
Skejt park (Hardflip, r. Katharina Sporrer, 2023., Njemačka, 6’23”)
Konobarica u akciji, epizoda 1: Restoran u opasnosti, mlada damo! (Servírka v akci, díl 1.: Restaurace v ohrožení, mladá paní!, r. Palo Hronček, 2021., Češka, 12’36”)

Subota, 4.11.2023., glazbena pratnja: Šimun Matišić, Ivan Kapec, Hrvoje Galler

17:00 Vještice (Häxan), r. Benjamin Christensen, 1922

19:00 Filmovi stranih snimatelja u Hrvatskoj
Manevri austro-ugarske mornarice u Puli i Šibeniku – 7 kratkih filmova (Francuska, Alexandre Promio, 1898, 6 min)
Krunidba kralja Petra I. i putovanje kroz Srbiju, Novi Pazar, Crnu Goru i Dalmaciju – isječak o Zadru i Šibeniku (Velika Britanija, Frank S. Mothershaw, 1904., 4 min)
Rijeka i okolica (Njemačka, 1912-1913, 2 min)
Split i Salona (Francuska, 1926, kolorirano, 2 min)
Seoske scene iz Hrvatske (Francuska, 1926, kolorirano, 1min)
Proslava sv. Vlaha u Dubrovniku (Njemačka, 1930, 7 min)
Naš put po Dalmaciji (Slovenija, Ivan Bolle, 1936, 8 min)
Carstvo duždeva (Velika Britanija, 1930-e,17 min)
Nakon projekcije slijedi tribina Potraga za izgubljenim prostorom
Gosti tribine su istraživači hrvatske filmske baštine: snimatelj Enes Midžić i filmski arhivist Vjeran Pavlinić

20:45   Proglašenje pobjednika festivala

Stradanje Ivane Orleanske (La passion de Jeanne d’Arc), r. Carl Th. Dreyer, 1928

 

Filmovi u programu ZFF-a nastali po istinitim događajima

Da je stvarnost nekad maštovitija od fikcije, dokaz su i filmovi iz nekoliko različitih programa ovogodišnjeg ZFF-a čiji su autori inspiraciju za njihovo nastajanje pronašli u stvarnim događajima, bilo povijesnim, bilo nešto recentnijim.

21. Zagreb Film Festival
6. – 12. 11. 2023.

Velikan talijanske kinematografije i jedan od najpoznatijih predstavnika političkog filma Marco Bellocchio u svom najnovijem ostvarenju Otet bavi se poznatim slučajem antisemitizma iz 19. stoljeća, kada je Katolička crkva otela židovskog dječaka. Film koji su neki kritičari već nazvali klasikom u nastajanju (Guardian), premijerno je prikazan u Cannesu, potom i u Torontu, a na ZFF-u ga gledamo u programu Velikih 5. Talijanski maestro povijest dokumentira s kazališnom ekstravagancijom, otkrivajući slojeve nevjerojatne zloćudnosti, a zapravo pričajući krvavu priču o utemeljenju talijanske sekularne države.

Otet, Marco Bellocchio

Važno mjesto u selekciji programa Mreža festivala Jadranske regije ima mračni politički triler Moć redatelja Mátyása Priklera, premijerno prikazan u Rotterdamu i nadahnut stvarnim događajem koji je potresao Slovačku 2009. godine. Kada zalutali metak na neslužbenom druženju prominentnih političkih aktera ubije mladog istjerivača divljači, obavještajna služba angažira agenta Marusa Steinera da im pomogne zataškati skandal. U filmu koji estetski neodoljivo podsjeća na najbolja izdanja skandinavskih noir-krimića, Moć postavlja ultimativna moralna pitanja – postoji li osoba koja u određenim okolnostima nije podložna korupciji? Odgovor koji daje slovački redatelj mađarskih korijena sumoran je jer bez straha zuri u zloćudnu prirodu moći koja, i kad je u rukama savjesnih pojedinaca, za svoj jedini cilj ima samoodržavanje, a istina joj je obično prva žrtva.

Novi film slavnog srpskog glumca, scenarista, redatelja i producenta Dragana Bjelogrlića Čuvari formule, prestižni filmski časopis Variety proglasio je vrhunski izgrađenim povijesnim trilerom. Uspoređujući ga s Oppenheimerom Christophera Nolana, Variety Čuvare formule karakterizira kao „daleko klasičniji, ali ništa manje zadivljujuć pogled na malo poznatu epizodu koja je obilježila povijesno spajanje medicinske i nuklearne znanosti“. Utemeljen na istinitoj priči o nesreći koju mnogi nazivaju i jugoslavenskim Černobilom, film prati tajnu skupinu znanstvenika, slijedom nepredviđenih okolnosti izloženu smrtonosnim dozama zračenja, koju vlast šalje na liječenje u Pariz. Premijerno je prikazan u Locarnu, gdje je osvojio čak dva priznanja, nagradu Variety Piazza Grande i Zeleni leopard, a jedan od scenarista je i Vuk Ršumović, redatelj filma Ničije dijete, ovjenčanog nagradom publike na ZFF-u 2014. Film prikazujemo u glavnom programu, izvan konkurencije.

Čuvari formule, Dragan Bjelogrlić

S nagradom publike ovogodišnjeg festivala Sundance na ZFF stiže Radikalno, ostvarenje zaraznog optimizma meksičkog redatelja Christophera Zalle s Eugeniom Derbezom (CODA) u glavnoj ulozi. Utemeljen na istinitoj priči o frustriranom učitelju koji pokušava učiniti razliku u životima osnovnoškolaca u zabačenom dijelu Meksika, Radikalno je dirljiva, zarazno optimistična priča u kojoj lokalni učitelj Kao i Robin Williams u kultnom Društvu mrtvih pjesnika koristi se radikalnim metodama kako bi zainteresirao učenike i pomogao im osloboditi svoj potencijal. No može li nastava koja se temelji na znatiželji i slobodi uistinu pomoći učenicima da nadiđu okolnosti siromašnog i nasiljem opustošenog kraja u kojem odrastaju?

Novi film Sofije CoppolePriscilla, vodi nas u pravi svijet snova, onaj mitskog Gracelanda. Međutim, ovo nije još jedna biografija o Elvisu. Inspiriran memoarima Priscille Presley, film prati njezinu vezu s kraljem rock and rolla od najranijih dana, još otkada ga je upoznala kao 14-godišnja tinejdžerica. Nekoliko godina kasnije preselila se na njegovo raskošno imanje, ali kako nakon sna uvijek slijedi buđenje, tako se i Priscilla prošavši kroz vrata Elvisova dvorca našla s unutarnje strane zlatne krletke. Film premijerno prikazan u Veneciji, gdje je glumica Cailee Spaeny za ulogu Priscille osvojila nagradu Coppa Volpi za najbolju glumicu, gledamo u programu Ponovno s nama.

Sofia Coppola, Priscilla

Antenat u Vintage Industrial Baru

U četvrtak 2. studenog ne propusti najpoznatiji nepoznati bend zagrebačkog undergrounda – Antenat!!

Njihovu živahnu glazbenu fuziju nemoguće je ignorirati na plesnom podiju. Kombiniraju afrički poliritmični groove, reggae skank, afrobeat, puhačke dionice, ska energiju, pustinjski blues i zvučnu estetiku duba.

Uz tekstove koji slave prirodu i slobodu, njihov stil kojeg su prozvali “sub reggae” poziva publiku na pjevanje uglas.

Antenat je prvenstveno priča o prijateljstvu. Osnovnih pet članova benda okupili su se još u osnovnoj školi 1997. te je od onda njihov izričaj evoluirao zajedno s njihovim dugogodišnjim prijateljstvom. 2006. izdali su svoj prvi album “Subing” i 2008. album “Karavana”, oba s čvrstim temeljima u reggae, ska i dub glazbi. Njihov posljednji album “Izlet” iz 2013. proširio je horizonte benda snažnim utjecajima glazbe s afričkog kontinenta.

Jezgru benda i dalje čini pet originalnih članova: vokalist i perkusionist Nenad Kovačić, jedan od najaktivnijih glazbenika i vodećih perkusionista lokalne scene; bubnjar Bojan Horvat, važna figura punk rock scene, basist Davor Barišić i gitaristi Boris Vidošević i Marko Fiket. Njima se pridružuju klavijaturist Frederic Lanz, Francuz s hrvatskom adresom; trubač Jura Borić i saksofonist Mak Murtić, jedan od predvodnika nove hrvatske jazz scene.

Bili su na turnejama u Francuskoj, Italiji, Grčkoj i Njemačkoj te svirali širom područja bivše Jugoslavije, uz nastupe na brojnim domaćim festivalima poput InMusic Festivala, Terranea i Ferragosto Jama. U posljednjih nekoliko godina Antenat su izbacili nekolicinu novih singleova kojima najavljuju dugo očekivani novi album.

Naučite kako se zaštititi od sve češćih vremenskih nepogoda

U današnjem svijetu, gdje su vremenske nepogode i prirodne katastrofe sve češća i sve intenzivnija pojava, zaštita materijalne imovine postaje glavna briga svakog pojedinca. I sami smo svjedoci kako klimatske promjene u posljednje vrijeme donose sve ekstremnije vremenske uvjete.

Tijekom protekloga desetljeća, Hrvatska se suočila s nizom razornih prirodnih katastrofa koje su prouzročile ogromne financijske gubitke. Počevši od poplava u Slavoniji 2014. godine, koje su nanijele štetu od preko 170 milijuna eura, pa sve do katastrofalnih požara u Dalmaciji 2017. godine, čija je šteta iznosila 25 milijuna eura preko serije potresa koji su pogodili Zagreb, Sisak i Petrinju 2020. godine, s ukupnom procijenjenom štetom od čak 17,2 milijarde eura. Konačna visina štete za nezapamćeno olujno nevrijeme koje je 19. srpnja 2023. poharalo čak 14 županija u kontinentalnom dijelu Hrvatske još uvijek se zbraja.

Kako bismo se što bolje pripremili i zaštitili od ovih nepredvidivih vremenskih nepogoda, važno je znati da nismo bespomoćni i da možemo poduzeti određene korake i mjere opreza te djelovati preventivno kako bismo smanjili rizik od sve učestalijih vremenskih oscilacija sa sve težim posljedicama.

Posljednje o čemu želimo razmišljati kada nas snađe nevolja ovoga tipa jest kako ćemo podnijeti financijski teret štete koja je nastala. Upravo police osiguranja imovine, u ovakvim situacijama, postaju ključni alat u očuvanju financijske stabilnosti pojedinaca, ali i zajednice u cjelini budući da je osnovna namjena osiguranja imovine zaštita nekretnine od opasnosti, odnosno, zaštita vlasnika nekretnine od nenadanih i često vrlo visokih troškova prouzročenih neželjenim događajem koji za posljedicu najčešće imaju veliku i skupu materijalnu štetu. Cilj osiguranja je upravo u tome da se zaštitimo od takvih rizika budući da nas ti rizici potencijalno mogu dovesti do ozbiljnih životnih, ali i poslovnih ugroza.

91% ljudi u Republici Hrvatskoj posjeduje vlastitu nekretninu

Našu pokretnu i nepokretnu materijalnu imovinu ne čine samo zidovi i stvari već prvenstveno trud i vrijeme koje smo uložili kako bismo ostvarili određena materijalna dobra. Svaki kutak našeg doma, svaki komad namještaja, svaki predmet sa sentimentalnom vrijednošću nosi sa sobom priču o našem radu, odricanju i prednosti. Nažalost, ponekad je dovoljan samo jedan trenutak nepažnje ili neki nepredvidiv događaj, poput više sile, da ono za što smo se žrtvovali  godinama nestane za tren ili se trajno ošteti. Upravo zato važno je znati kako vlastita materijalna dobra možemo zaštiti odabirom adekvatne police osiguranja imovine – one koja najbolje odgovara našim stvarnim potrebama ali i osobnim preferencijama.

Prema podacima centralnog udruženja osiguratelja i reosiguratelja Insurance Europe, Hrvatska je pri dnu ljestvice odnosno 24. na ljestvici po osiguranju imovine prema prosječnoj premiji po stanovniku. U prošloj godini, prosječna premija za osiguranje imovine iznosila je svega 67 eura, dok je u Europskoj uniji taj iznos bio značajno veći čak – 193 eura unatoč činjenici da čak 91% ljudi u Republici Hrvatskoj posjeduje vlastitu nekretninu u kojoj živi, čime smo u samom vrhu u Europi po broju stanovnika koji posjeduju vlastitu nekretninu, istovremeno smo pri samom dnu po osiguranju istih.

Posljedice bilo koje nepogode, osobito one uzrokovane utjecajem prirode, značajno se mogu ublažiti ako postoji svijest o preventivnim mogućnostima koje nude društva za osiguranje upravo kroz zaštitne i sigurnosne komponente osiguranja imovine, a jedna od njih svakako je i mogućnost ugovaranja police od prirodnih katastrofa. Primjerice, za stan veličine 60 m2 u gradu Zagrebu godišnja premija za osnovno osiguranje imovine (uključujući i potres) kreće se između 150 i 180 eura.

Kako bi približili preventivne mogućnosti koje nude, društva za osiguranje u suradnji s Hrvatskim uredom za osiguranje pripremila su i edukativno-informativni VIDEO u kojem možete doznati više detalja o osiguranju imovine koje otkriva stručnjak za imovinska osiguranja, Goran Guteša.

Osiguranje od prirodnih katastrofa

Svjedoci smo kako klimatske promjene postaju sve vidljivije, a ekstremni vremenski uvjeti sve učestaliji zbog čega se danas, možda više nego ikad prije, suočavamo s hitnom potrebom da prepoznamo ozbiljnost klimatskih promjena. Zato, osiguranje od prirodnih katastrofa postaje jedan od najznačajnijih i najvažnijih alata u zaštiti naših materijalnih dobara i financijske stabilnosti.

Osiguranje od prirodnih katastrofa, poznato i kao osiguranje od elementarnih nepogoda ili osiguranje od prirodnih rizika, je vrsta osiguranja koja nas štiti od financijskih gubitaka nastalih uslijed štete koju prirodne katastrofe mogu nanijeti našoj imovini. To uključuje potrese, poplave, oluje s jakim vjetrom, tornada, požare, erupcije vulkana, klizišta i mnoge druge slične prirodne katastrofe.

Ova polica osiguranja omogućuje vlasnicima imovine da budu adekvatno i pravovremeno financijski zaštićeni i zbrinuti u slučaju da njihova imovina pretrpi štetu ili bude potpuno uništena uslijed nepredvidivih prirodnih fenomena i događaja.  Ovisno o vrsti katastrofe i geografskom položaju osiguranika, ova polica osiguranja može pokrivati troškove obnove, popravaka ili zamjene oštećene imovine.

Važno je pritom istaknuti da osiguranje od prirodnih katastrofa uglavnom nije uključeno u standardne police osiguranja imovine. Umjesto toga, ova vrsta osiguranja obično se zasebno ugovara kako bi pružila potrebnu zaštitu.

Zajednički projekt financijske pismenosti pod nazivom SIGURNIJE SUTRA društva za osiguranje i Hrvatski ured za osiguranje provode već treću godinu s ciljem  podizanja svijesti građana o važnosti financijske pismenosti na području osiguranja i predstavlja krunu dugogodišnjeg kontinuiranog rada na educiranju građana o uslugama i proizvodima osiguratelja.

Više informacija doznati možete na WEB stranici: https://sigurnijesutra.huo.hr/  ili putem društvenih mreža Facebook: http://www.facebook.com/sigurnijesutra/ i Instagram: www.instagram.com/sigurnije_sutra

Projekt SIGURNIJE SUTRA provodi se u okviru Nacionalnog strateškog okvira financijske pismenosti potrošača za razdoblje od 2021. do 2026. godine kojim se želi, jačanjem financijskog obrazovanja, postići bolje financijsko upravljanje hrvatskih građana

HR Top 40: Damir Kedžo na vrhu, tri nove pjesme ušle na listu

Damir Kedžo s pjesmom Sreća to je kada te imam (Croatia Records) je preuzeo vrh liste HR Top 40. Time je novi singl Damira Kedže postao 10. izdanje na vodećem mjestu liste najemitiranijih u ovoj godini.

Vanna (NavikaCroatia Records) se vratila na drugu poziciju, dok na broju tri nalazimo grupu Vatra s pjesmom Meni treba tako malo (Dallas Records). Preostale dvije pozicije među pet najemitiranijih zauzimaju dva ovotjedna noviteta – Ono nešto (Marko Škugor i Danijela Martinović, Zvuci Mediterana, broj 4) i Bejbe (Mia Dimšić, Croatia Records, broj 5).

HR Top 40 donosi službene i sveobuhvatne rezultate mjerenja radijskog emitiranja na preko 130 radijskih stanica u Hrvatskoj prema podacima servisa 1Played. Podaci se odnose na tjedan od 16. do 22. listopada 2023. godine, od ponedjeljka ujutro do nedjelje navečer.

 
Damir Kedžo je došao na vrh HR Top 40 nakon tri godine i sedam mjeseci. Godine 2020., Damir Kedžo je predvodio listu najemitiranijih tri tjedna s dvije snimke – Poljubi me sad (Croatia Records, 13. siječnja) i Divlji vjetre (Croatia Records, 16. ožujka i 6. travnja).

Ukupno gledajući, singl Sreća to je kada te imam je peta pjesma Damira Kedže na prvom mjestu od uspostavljanja liste HR Top 40. Osim tri navedena naslova, na vrhu HR Top 40 još su boravile snimke Sve u meni se budi (feat. Zsa ZsaHit Records, šest tjedana, 2017.) i Vidi se izdaleka (Croatia Records, dva tjedna, 2019.).

Istodobno, Damir Kedžo je treći samostalni izvođač na prvoj poziciji rezultata mjerenja emitiranja u 2023. godini, nakon Massima (ZamisliAquarius Records) i Igora Delača (Šta da radimCroatia Records).

Ovoga tjedna lista bilježi četiri promjene. Među najemitiranijima prvi puta su se našle tri snimke, od čega su dvije ostvarile ulaz u Top 5.

Najviši novi ulaz ostvarila je suradnja Marka Škugora i Danijele Martinović Ono nešto (Zvuci Mediterana, broj 4). Ovim rezultatom, Marko Škugor se našao u rezultatima mjerenja emitiranja prvi puta nakon četiri mjeseca (Kad Bog nas u jedno spajaZvuci Mediterana), dok Danijela Martinović bilježi prvi ulaz među najemitiranije od pjesme Vjerujem ljudima (Hit Records).

Osim u radijskom eteru, duet Ono nešto bilježi veliki interes i na YouTubeu. Otkako je objavljena prije gotovo dva tjedna, singl Ono nešto nije izašla iz kruga pet najgledanijih glazbenih videa u Hrvatskoj te trenutno bilježi preko 626 tisuća pregleda.

Velika hvala svima koji su prepoznali ovu pjesmu i kojima je već “ušla u život”. Neki su, naime, već otplesali svoj prvi ples uz ‘Ono nešto’“, izjavio je Marko Škugor, “hvala radijskim urednicima što su je odmah počeli emitirati i stavili ju na svoje top liste. Drago mi je da su ljudi osjetili ljubav i pozitivnu energiju s kojom smo uključeni pristupili u izradi i oblikovanju ove pjesme.

Svoje mjesto među najemitiranijima našla je i nova pjesma Mije Dimšić Bejbe (Croatia Records, broj 5). Ovo je ukupno četvrti ulaz na HR Top 40 za Miju Dimšić u 2023. godini. Osim singla Bejbe, u rezultatima mjerenja emitiranja našle su se i snimke Stranac kojeg znam (Croatia Records), Ništa ili sve (Croatia Records) i Ajmo u đir (s Nenom Belanom, Croatia Records/Dallas Records, broj 29).

Kako se suradnja s Nenom Belanom još uvijek nalazi među 40 najemitiranijih, Mia Dimšić je među šest izvođača s dvije snimke na HR Top 40 (uz Prljavo kazalište, Parni valjak i Igora Drvenkara, Marka Kutlića, Nenu Belana i Jacquesa Houdeka).

Veliko hvala svim radijskim urednicima koji su uvrstili ‘Bejbe’ na svoje playliste i slušateljima na lijepim komentarima. Pri kraju je i cijeli album pa me pozitivni komentari dodatno raduju i motiviraju, a uz album na hrvatskom pred sam izlazak je i moj prvi album na engleskom – ‘Monologue’. Sve u svemu, puno toga spremam i uzbuđena sam“, riječi su Mije Dimšić povodom novog ulaza među najemitiranije.

Posljednji novitet ovotjednog HR Top 40 je izdanje Šta mi je? (Tonika) u izvedbi Tončija Huljića i Madre Badessa na 17. mjestu. Time su se Tonči Huljić i Madre Badessa našli na listi šest mjeseci nakon singla Žvaka (Tonika).

U pitanju je pjesma kojom Tonči Huljić i Madre Badessa kombiniraju svoj uobičajeni glazbeni žanr s r’n’b zvukom. U videospotu za singl Šta mi je? našli su se likovi iz ranijih spotova poput unuke (Baci oko na mene), Tonija (Guštam), mame (Inamorana) i Mare lude (Mare lude).

Natali Dizdar peti uzastopni tjedan ima najizdržljiviji singl u Hrvatskoj. U pitanju je izdanje Ocean (Aquarius Records, broj 35), koje bilježi svoj 33. tjedan mjerenja emitiranja. Najveći ovotjedni pomak (11 mjesta – s broja 33 na broj 22) ostvarili su Boris Štok i Tereza Kesovija s pjesmom Kao nekada (Aquarius Records).

Prema podacima slušanosti po regijama, singl Sreća to je kada te imam u izvedbi Damira Kedže predvodi četiri regije – Dalmacija, Istra i Primorje, Središnja Hrvatska i Slavonija. U regiji Grad Zagreb najemitiranija snimka je Navika u izvedbi Vanne, dok radijske postaje u regiji Zagorje najviše emitiraju pjesmu Ono nešto u izvedbi Marka Škugora i Danijele Martinović.

Pjesme s liste možete poslušati putem poveznica s portala top-lista.hr i pronaći u obliku playliste HRtop 40 na profilima Hrvatske diskografske udruge na servisima Apple MusicDeezer i Spotify.

Violinistička ikona u Lisinskom

Joshua Bell

Legendarni američki violinist i čudo od djeteta Joshua Bell već je s četrnaest godina koncertirao s orkestrom iz Philadelphije pod ravnanjem Riccarda Mutija, sa sedamnaest je prvi put nastupio u Carnegie Hallu, a s dvadesetpet je osvojio svoj prvi Grammy.

Teško da postoji ijedan orkestar svjetske klase s kojim nije nastupio ili koji ne žudi za suradnjom s ovim „pjesnikom violine“, kako ga se često naziva. Redovito nastupa i s recitalima, kao komorni glazbenik, dirigent, a djeluje i kao umjetnički voditelj kultnog komornog gudačkog orkestra Academy of St Martin in the Fields.

NDR Elbphilharmonie Orchester, uz jedan od najpoznatijih ‘domova’ na svijetu – futurističku zgradu Filharmonije na Labi u Hamburgu, može se pohvaliti i nevjerojatnim glazbenim nasljeđem, vrhunskim glazbenicima-interpretima i dirigentima koji su stajali na čelu toga glazbenog kolektiva „najboljih od najboljih“! Dobri poznavatelji klasične glazbe znaju o kakvim kolosima dirigentske interpretacije govorimo pri spomenu imena Hansa Schmidt-Isserstedta, Güntera Wanda, Christopha Eschenbacha ili Thomasa Hengelbrocka! Posljednji u tom nizu, koji će ravnati zagrebačkim koncertom, Alan Gilbert, rođeni Njujorčanin i dugogodišnji šef dirigent Njujorške filharmonije (trenutačno i glazbeni ravnatelj Švedske kraljevske opere), veliko je ime svjetske glazbene i operne scene današnjice!

Kao i svu publiku cijeloga svijeta, virtuoznost, jedinstvenost i svestranost Joshue Bella ostavit će bez daha i publiku Lisinskog, koja će ga imati čast slušati u jednom od najslavnijih violinskih koncerata na svijetu – Koncertu za violinu i orkestar u D-duru P. I. Čajkovskoga.

Drugo sjajno djelo na repertoaru koncerta ciklusa Lisinski subotom bit će grandiozna Peta simfonije u cis-molu Gustava Mahlera.

Nakon koncerta očekuje nas još jedno uzbudljivo putovanje s Joshuom Bellom: s njim će razgovarati poznati novinar i glazbeni kritičar Branimir Pofuk.

Ulaznica za koncert ostalo je još malo, a dostupne su na blagajni Lisinskog i online na www.lisinski.hr po cijenama od 30, 35 i 40 eura.