„Školski sat s Ladom – jutarnje izvedbe za djecu“ popularni je projekt Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO, koji se izvodi od početka 2023. godine. Radi se o projektu u sklopu kojeg se prezentira vrhunska tradicijska umjetnost, kroz pjesmu i ples umjetnika Ansambla LADO, u trajanju od jednog školskog sata, odnosno 45 minuta. Projekt se izvodi u kontinuitetu u velikoj plesnoj dvorani Ansambla LADO, a na temelju velikog interesa doživio je i svoje posebno izdanje s Orkestrom Ansambla LADO pod nazivom „Glazbena baština“. Radi se o programu u kojem Orkestar Lada prezentira tradicijska glazbala i njihove dosege uz popratnu izvedbu nekih od najpopularnijih glazbenih brojeva.
Sve navedeno dovoljni su razlozi da se „Školski sat s Ladom“ premjesti na veliku scenu, točnije KD Vatroslav Lisinski i to u nedjelju, 26. svibnja 2024. s početkom u 17 sati. Od 17 do 18 sati tako će u predvorju Velike dvorane biti održana prezentacija tradicijskih glazbala i narodnih nošnji, dok će u 18:15 sati krenuti izvedba „Školskog sata s Ladom“ u Velikoj dvorani. „Školski sat s Ladom“ u Lisinskom održava se u sklopu manifestacije glazbeni piknik, a namijenjen je predškolskom, osnovnoškolskom i srednjoškolskom uzrastu. Ulaznice su dostupne putem sustava Ulaznice.hr. Posebnost ovog projekta je što jedini profesionalni nacionalni ansambl najmlađoj publici prezentira sve bogatstvo hrvatske tradicijske umjetnosti, ukazujući na posebnost i njenih regija, ali i umjetničku jedinstvenost Ansambla kojeg čine izvanredni plesači pjevači i glazbenici – multiinstrumentalisti.
Prostor rodne i medijske kulture ‘K-zona’ i Hrvatski školski muzej pozivaju vas na izložbu „Od vlastite učionice do vlastite sobe“ posvećenu počecima ženskog gimnazijskog obrazovanja u Zagrebu. Izložba se otvara u utorak, 16. travnja 2024. u 19 h u galeriji „Školica za 5“u Hebrangovoj 5.
Izložba se naslovom referira na slavni esej “Vlastita soba” (1929.) književnice Virginije Woolf, a tematizira povijest borbe za žensko obrazovanje u Hrvatskoj kroz priču o tri učiteljice: Mariji Jambrišak, Ivani Hirschmann i Nataliji Wickerhauser. Da bi žene mogle imati vlastiti prostor za rad i vlastiti prihod – drugim riječima, biti neovisne – najprije su se morale izboriti za pristup obrazovanju: za vlastitu učionicu.
Otvaranje Privremenog ženskog liceja u Zagrebu 1892. označilo je važan pomak u sustavu obrazovanja djevojaka. Jambrišak, Hirschmann i Wickerhauser radile su u liceju, a upravo su učiteljice liceja zaslužne za to što je ženama 1901. omogućeno redovno studiranje na Mudroslovnom fakultetu.
Životne puteve i pustolovine ovih triju prosvjetarki ilustrirale (i animirale) su Petra Balekić, Klasja Habjan, Anamarija Kvas iAgata Lučić.
Izložba je dio projekta K-zone i HŠM-a koji aktivira arhivsku građu, otvarajući prostor za nove perspektive i umjetničke interpretacije. Namjera je upoznati građanstvo s baštinom koju čuvaju muzeji te doprinijeti edukaciji šire javnosti, promičući pritom rodnu ravnopravnost.
Izložbu financiraju Grad Zagreb i Zaklada Kultura nova.
Radno vrijeme galerije:pon-pet: 10:00 – 18:00, sub: 10:00 – 14:00
Ako tražite nove poslovne izazove, posjetite posao.hr. Proučite 10 pozicija koje su odabrane za vas tijekom ovog tjedna!
Makpharm d.o.o. traži 2 Medicinska suradnika (m/ž) za promociju lijekova i održavanje odnosa s klijentima. Potrebna je fakultetska naobrazba, vozačka dozvola B kategorije i prethodno iskustvo u promociji farmaceutskih proizvoda. Nudi se rad u dinamičnom timu, stimulativna primanja te službeno vozilo, mobitel i računalo. Prijavite se putem linka do 23.4.2024.
Bauhaus-Zagreb, k.d. traži Djelatnika (m/ž) na poslovima pakiranja, pripreme i otpreme robe za internet prodaju – webshop za radno mjesto u BAUHAUS-Žitnjak. Potrebna je minimalno srednja stručna sprema, sklonost timskom radu i komunikativnost. Nude se razni beneficiji poput popusta za zaposlenike, dodataka na plaću za rad nedjeljom, blagdanom ili prekovremenim radom, obuke, stručno uhodavanje te ugodna radna okolina. Prijavite se putem linka do 19.4.2024.
Tvrtka KONE d.o.o. traži Servisnog tehničara (m/ž) za dizala u Zagrebu. Posao uključuje redovite servisne preglede i popravke dizala prema nalozima ugovornih partnera. Nude se motivirajući sustav kompenzacije, osposobljavanje te dugoročne karijerne prilike, uz profesionalne alate i opremu. Prijavite se putem linka do 21.4.2024.
Tvrtka FACC Solutions Croatia d.o.o. traži Proizvodne radnike (m/ž) za različite pozicije u Jakovlju. Poslovi uključuju operacije poput pripreme površine, montaže, lakiranja, CNC obrade, skladišnih operacija i kontrole kvalitete. Kandidati će obavljati različite zadatke vezane uz proizvodnju komponenti za avioindustriju. Poželjno je iskustvo u sličnim industrijama i sposobnost timskog rada. Prijavite se putem linka do 27.4.2024.
Oglasnik d.o.o. traži Full-Stack Next.js Developera (m/ž) za rad u Zagrebu. Posao uključuje rad na zanimljivim projektima s korištenjem najnovijih tehnologija. Ponuđene pogodnosti uključuju full remote rad, službeni laptop, fleksibilno radno vrijeme, subvencije za prijevoz i prehranu te plaćene edukacije. Plaća je od 3000 do 5000 eura bruto. Prijavite se putem linka do 19.4.2024.
Eko Taxi d.o.o. traži Agenta u pozivnom centru (m/ž) za rad u Zagrebu. Posao uključuje komunikaciju s naručiteljima i korisnicima prijevoza, dispečiranje vožnji te ostale zadatke. Idealni kandidat treba biti komunikativan, spreman na rad u smjenama, poznavati Microsoft Office paket i engleski jezik. Nudi se radni odnos na neodređeno vrijeme i dodatne edukacije. Prijavite se putem linka do 1.6.2024.
Tehmont-Gradnja d.o.o. zapošljava na nekoliko pozicija (m/ž). Mjesto rada je diljem Hrvatske. Poslodavac nudi poticajna primanja koja odgovaraju značaju radnog mjesta, ugodnu radnu atmosferu, podršku kolega te mogućnost profesionalnog napredovanja. Prijavite se putem linka do 30.4.2024.
Pepco Croatia d.o.o. traži Blagajnika/Prodavača (m/ž) za rad u Velikoj Gorici. Tvrtka je europski diskontni lanac s više od 2600 trgovina diljem Europe. Posao uključuje usluživanje kupaca na blagajni, poštivanje procedura kod zaprimanja robe te brigu za urednost prodajnog prostora. Kandidati trebaju imati najmanje završenu srednju školu, a iskustvo u trgovini je prednost. Prijavite se putem linka do 15.4.2024.
Manpower traži Mehatroničara (m/ž) za rad u Zagrebu (istok). Posao uključuje podešavanje mehanike uređaja, upravljačkog i regulacijskog sustava opreme i linija, dijagnostiku i otklanjanje kvarova te izradu specifikacija nabave materijala. Kandidati trebaju imati SSS/VŠS u mehatronici, minimalno 1 godinu radnog iskustva te biti skloni timskom radu. Prijavite se putem linka do 16.4.2024.
Influks d.o.o. traži Knjigovođu (m/ž) za rad u Zagrebu. Potrebno je raditi u programu Synesis, knjižiti ulazne i izlazne račune te obavljati druge knjigovodstvene zadatke. Poželjno je poznavanje izrade završnih računa. Traži se samostalnost u radu i završena VSS/VŠS. Nudi se fleksibilnost, plaćene edukacije i seminari, te odlična radna atmosfera. Prijavite se putem linka do 20.4.2024.
Proučite ostale oglase za posao na službenoj stranici posao.hr. Sretno u potrazi!
Ovaj tjedan voditeljica Lana Gojak Bajt u podcastu „Mame kod Lane“ ugostila je hrvatsku pjevačicu, voditeljicu i ponosnu majku dvoje sinova Idu Prester. U ovoj epizodi saznajte sve o Idi – počevši od njenog odrastanja pa sve do ostvarenja u ulozi majke i supruge.
Kako bolje započeti razgovor nego povratkom u djetinjstvo? Ida je otkrila kako za nju razdoblje tinejdžerstva baš i nije najomiljeniji pojam. „Napravila sam ogromnu grešku, nakrcala si puno previše aktivnosti“ – rekla je Ida te je potom objasnila kako upravo zbog tih obaveza nije imala vremena za igru, pa ju sada mora nadoknađivati prostorom za sebe. S obzirom na takvo iskustvo, Ida je odlučila kako nikada neće svojoj djeci napraviti pritisak da u nečemu moraju biti najbolji.
„Nisam puno razmišljala o majčinstvu, od mojih najbližih nitko nema djecu pa zbog toga nisam imala pritisak vršnjaka“ – ispričala je Ida kada su se dotaknule teme majčinstva. Objasnila je kako ju je u trudnoći zadesio osjećaj u kojem prvo možeš sve, a onda ništa. „Iscrpljena, ne znaš je li dan ili noć, to je ”after” koji ne prolazi, svi imaju život osim tebe“ – prisjetila se emocija koje su ju tada prolazile uz koje je istovremeno dobivala mnoštvo savjeta što je bilo vrlo intenzivno za nju. Također je dodala kako često čita i trudi se, a uz to se i zapitkuje – „kako je moguće da svijet nije izmislio barem neki tečaj od 3 mjeseca, intenzivno“? I sama je rekla kako bi se odmah prijavila na takav tečaj.
Lana i Ida dotaknule su se i teme nasilja, točnije opstetricijskog nasilja kojem su obje imale priliku svjedočiti. „Vikalo se na mene jer sam dobila trudove za vrijeme utakmice Novaka Đokovića“ ispričala je Ida te je nadodala kako nije jedina koja je nažalost proživjela takvo iskustvo, kao ni jedina koja je priložila žalbu na spomenutog doktora.
Ida je već nakon mjesec dana od poroda odlučila zasukati rukave i vratiti se poslu, što joj, kako je naglasila, nije bilo nimalo lako, dapače vrlo teško. Ipak, i sama je shvatila „kada prođeš takve stvari u životu, očvrsneš malo pa ti je sve u životu lakše“. Odgajanjem sinova, Ida je shvatila koliko je u roditeljstvu važno biti uključen u život djece – „ti kao roditelj se moraš uvući u tu priču, sjetiš se kako je tebi bilo“. Uz to je objasnila i spoznaju da roditeljstvo otključava dobre ali i loše emocije kojih nismo ni svjesni. „Zanimljivo je ali ga ne bi preporučila svima, za nekoga je, za nekoga nije“ – istaknula je i nadodala – „challenging ali rewarding“.
U podcastu s Lanom i Idom još je mnogo zanimljivih tema, no ostaje na vama da ih otkrijete. Epizoda je dostupna već danas na YouTubeu, te audio podcast platformama poput Spotifya, Applea i Googlea.
Unatoč činjenici da nas mogu navesti na žustre rasprave, kontroverzne teme svakako su jedan od najboljih načina za istraživanje različitih pogleda na svijet oko nas bilo da se radi o politici, kulturi, etici ili tradicionalnim vjerovanjima. Šest filmova u kategoriji Kontroverzni Dox bez sumnje će izazvati snažna mišljenja pa i neslaganja među gledateljima različitih uvjerenja. To im je i poanta: potaknuti komuniciranje, promišljanje i preispitivanje.
Kontroverzni Dox
Čopor zvan Ernesto, meksičkog redatelja Everarda Gonzáleza vodi nas u zastrašujući svijet Ernesta, grupe tinejdžera, koji su istodobno nasilnici i žrtve. Povlačeći paralelu s proizvodnjom oružja, Čopor zvan Ernesto odvija se u dvostrukoj spirali nasilja koja svakih 40ak minuta stvara novu žrtvu nastradalu od vatrenog oružja. Ernesto je prikazan na nizu festivala od kojih se ističe kanadski Hot Docs. Malo južnije, na Tribeci, sljedeći je film dobio nagradu za najbolju montažu. Dvije pobožne sestre kupuju stan nakon što su svjedočile „božanskom znaku“, da bi shvatile da prodavačica stana izgleda identično kao njihova sestra, koja je počinila samoubojstvo prije tridesetak godina. Prepun komično neugodnih situacija i uzbudljivih otkrića, film Čudo u Gullspångu švedske redateljice Marie Fredriksson vješto istražuje identitet i posljedice tvrdokornih uvjerenja te pruža podsjetnik na čudnovatost života i čaroliju postojanja.
Europske je festivale (IDFA, Varšava, DocPoint) pohodio film koji se bavi najkontroverznijom temom od svih, tzv. ratnim turizmom. Destinacija – rat! film koji je režirala poljska redateljica Vita Maria Drygas istražuje svijet ratnog turizma, koji zainteresiranima omogućuje da dožive krajnje ekstremna iskustva. Rat je postao luksuzan proizvod, roba koja se može kupiti i prodati, a putničke agencije očajnički žele svoj dio kolača. Od ratnog se turizma Kontroverzni Dox okreće onom medicinskom! Iako medicinski turizam teško možemo kvalificirati kao kontroverznu temu, mnogi pomoću njega putuju uslijed nemogućnosti da u zemlji u kojoj žive ostvare pravo na medicinske postupke kao što su abortus, eutanazija ili umjetna oplodnja. Zalutala tijela Eline Psykou nude refleksiju o tjelesnoj autonomiji na kontinentu gdje su kršćansko naslijeđe i konzervativizam prepreka slobodi izbora. Film iz 2024. je prije Zagreba prikazan samo u Solunu i Copenhagenu. Baš kao i sljedeći kontroverzni film!
Ponekad se ne treba otići u drugu zemlju ne bi li se ostvarilo nemoguće. Sljedeći su protagonisti Japanci: poznati su kao Johatsu ili “isparili”. U Japanu ljudi nestaju bez traga uz pomoć takozvanih tvrtki za “noćne selidbe” koje im pomažu da pobjegnu iz svojih života. Film Nestali bez traga koji su režirali Andreas Hartmann i Arata Mori prikazuje pojedinačne priče tih osoba koje namjerno ostavljaju sve za sobom kako bi započeli nov život negdje drugdje.
Seksualno je zlostavljanje uvijek teška tema, a posebice kada je u pitanju zlostavljanje maloljetnika i to unutar obitelji. Autobiografski dokumentarac Obitelj redateljski je prvijenac nagrađivane francuske spisateljice Christine Angot i nevjerojatno filmsko putovanje koje dovodi u pitanje društvene norme i obiteljske perspektive u suočavanju s incestom. Iznimno potresan, snažan film, nedavno nagrađen na Berlinaleu.
Stanje stvari
Program Stanje stvari 20. ZagrebDoxa kao i uvijek donosi filmove koji postavljaju pitanja o našoj svakodnevici. Bilo da propituje što danas znači rad, pitanje etičke pozadine dokumentarizma, toksičnost društvenih mreža, utjecaj ratnih razaranja na krajolik, razloge koji pokreću ljude da dođu ratovati u tuđu zemlju.. ukratko, sve ono s čime se suočavamo kada promišljamo o tome gdje je svijet danas.
Odmah nakon američkog povlačenja iz Afganistana, talibanske snage okupirale su kompleks Hollywood Gate, za koji se tvrdi da je bivša baza CIA-e u Kabulu. Bez presedana i odvažan, Hollywoodgate je dokumentarac Ibrahima Nash’ata koji provodi godinu dana u Afganistanu prateći talibane dok preuzimaju američko oružje – i pretvaraju se iz fundamentalističke milicije u teško naoružani vojni režim. Film je nagrađen u Zurichu, a brojnu je publiku privukao i na najprestižnijim festivalima poput Mostre, IDFA-e, Stockholma i Tallinna. Mojtaba, Hamzeh, Zar kao i brojni drugi podvrgnuti su mučnom ispitivanju u iranskom zatvoru.
U dokumentarcu Moj najgori neprijatelj, redatelj Mehran Tamadon želi da ga upravo oni „ispitaju“ kao što njih ispitivali agenti Islamske Republike. Naredni se film bavi univerzalnom temom. S likovima i narativima koji se protežu na četiri kontinenta film Nakon posla Erika Gandinija (CPH:DOX, Visions du Réel) traži egzistencijalni odgovor na pitanje što rad znači danas, kako bi stvari mogle izgledati u budućnosti i što će biti s nama kada ne budemo radili.
Mnogi će umjesto rada izabrati putovanja… Baš u formi putovanja kroz istočnu Armeniju film Pejsaž Daniela Köttera isprepliće priče iz rata i iskapanje zlata kao dva aspekta istog nasilja nanesenog krajoliku. Nasije upravo stoluje u Ukrajini. Obavještajne službe presrele su tisuće telefonskih poziva ruskih vojnika s bojnog polja u Ukrajini obiteljima i prijateljima u Rusiji. Njihove riječi razotkrivaju cijeli opseg dehumanizirajuće moći rata i imperijalističke prirode ruske agresije.
Prikazujući dva paralelna svijeta, film Presretnuti Oksane Karpovych traži odgovor na pitanje što pokreće ljude koji dolaze ratovati u tuđu zemlju. Film je na Berlinalu osvojio dva priznanja, a broji i brojna druga festivalska gostovanja. Neki pak ratovi kao da traju oduvijek i zauvijek.
U dobi od 88 godina, Geizi Tsafrir, bivši agent Izraelske sigurnosne agencije propituje svoju ulogu u prvom ciljanom atentatu koji je Izrael izveo u Pojasu Gaze. Otkriva da kći mete, Nonie Darwish, živi u Los Angelesu i tako počinje težak put prema međusobnom razumijevanju i oprostu koji nam donosi film Priznanje, redateljice Paz Schwartz.
IDFA, SXSW, Gijón, Ji.hlava, Hot Docs i Raindance su bile samo neke od postaja prije ZagrebDoxa za film To nisam ja! Redateljski dvojac Sophie Compton i Reuben Hamlyn prati potragu američke studentice Taylor za odgovorima i pravdom nakon što na internetu otkrije krivotvorenu pornografiju čija je protagonistica ona sama. S druge strane Tri obećanja Yousefa Sroujija donosi potresan portret ratne svakodnevice, a između redaka se nalazi dirljiva priča o ljepoti majčine ljubavi. Stapajući glas sadašnjosti s dojmljivim obiteljskim snimkama, Yousef dovršava priču koju je još u vrijeme Druge Intifade započela njegova majka, spašavajući je time od zaborava, kako osobnog, tako i kolektivnog.
Biografski Dox
Dugogodišnji Trumpov savjetnik, jedan od najvećih modnih dizajnera današnjice, poznata hrvatska fotografkinja, ali i „bezimeno tijelo“ glavni su protagonisti četiri dokumentarca koja čine ovogodišnji program Biografskog Doxa.
Žene iz obitelji Vladimire Spindler, autorice filma, Geni moje djece već se četiri generacije bave umjetnošću. Osim umjetničkog talenta, povezuje ih još nešto: ponavljanje sličnih obrazaca u odnosima s muškarcima. Geni moje djece priča je o ženama koje su ostavile trag u kulturi te o težini emancipacije u prošlosti i danas.
Uspon i pad Johna Galliana, film oskarovca Kevina Macdonalda vodi nas u svijet živopisnog i ikonoklastičnog Johna Galliana, jednog od najvažnijih modnih dizajnera u povijesti. Nakon što se u veljači 2011. pojavila snimka na kojoj Galliano prosipa antisemitske pogrde u pariškom baru dobio je otkaz u Dioru, a zajednica ga je osudila i izopćila iz svijeta mode. Izgubio je sve – a onda se pokušao iskupiti. Osim samog palog anđela mode u filmu se pojavljuju i Sidney Toledano, Kate Moss, Borisa Cyrulnika, Penelope Cruz i Charlize Theron.
Danski dokumentarac Predskazana oluja redatelja Christoffera Guldbrandsena zadivljujući je portret Trumpova dugogodišnjeg savjetnika Rogera Stonea. Važan, izvanredan i na trenutke zastrašujući film bilježi kombinaciju toksičnosti, dvoličnosti i otvorenosti koja Stonea čini tako utjecajnom i opasnom figurom američke politike.
Beživotna, bezimena tijela lako bi mogla ostati neriješeni misteriji kada se na svom putu od mrtvačnice do anonimna groba ne bi susrela s forenzičarkom Cristinom koja ih naziva “čistim nepoznanicama”. U posljednje je vrijeme uglavnom riječ o migrantima koje je Sredozemno more izbacilo na talijansku obalu, a dok radi obdukcije i genetske testove, koji atmosferu ovog filma približavaju krimi-žanru, Cristina ne odustaje ni od jedne “nepoznanice”, jer zna da vratiti tijelo onima koji su ga voljeli znači pobrinuti se za žive, za one koji ostaju. Može li se Europa spasiti od svoje ravnodušnosti pitanje je koje postavljaju Valentina Cicogna i Mattia Colombo u svom filmu N.N. Film je nagrađen u Torinu, a prikazan između ostalog i u Karlovym Varyma, Hot Docsu i Visions du Réelu.
Ulaznice u pretprodaji i tijekom Festivala mogu se nabaviti na blagajnama kina Kaptol Boutique Cinema (Centar Kaptol, Nova Ves 17), na tiketomatima u predvorju kina i online na www.kaptolcinema.hr
Centar za kulturu Trešnjevka sedamnaestu godinu zaredom organizira Festival dječje knjige u trajanju od 11. travnja do 19. lipnja 2024. Festival počinje u četvrtak, 11. travnja 2024. u 10 sati s popularnom manifestacijom “Uberi priču” u Parku Stara Trešnjevka. Na manifestaciji će sudjelovati Sanja Lovrenčić i Nikolina Manojlović Vračar. Slikovnice koje će djeca moći “ubrati” i ponijeti doma su “Kiša” i “Sretan put“.
Manifestacija “Uberi priču!” autorski je projekt književnice Sanje Lovrenčić, održava se u kontinuitetu od 2005. u Zagrebu i još nekoliko hrvatskih gradova. Organizator manifestacije je Udruga za promicanje kulture čitanja Uberi priču. 17. Festival dječje knjige je financiran od strane Ministarstva kulture i medija RH te Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo.
UBERI PRIČU! 2024. – PUTOVANJE U PET SLIKOVNICA
Putovati se može vlakom, avionom, autobusom… no može i pomoću slikovnica! U prostoru i u vremenu. Oko svijeta s kišom, po malenom jezeru u brodiću od papira. Stvarnim svijetom ili onim čudnim koji nastaje kad imamo visoku temperaturu. U prostore sjećanja i u prostore tuđih putovanja. „Sretan put!“ kažemo kad netko odlazi – a postoji i jedna posebna slikovnica koja nam može reći po čemu znamo da je neki put sretan. Na slikovničko putovanje vode vas Sanja Lovrenčić i Nikolina Manojlović Vračar.
*** U slučaju kiše manifestacija “Uberi priču” će se održati u dvorani Centra za kulturu Trešnjevka.
Najavljujemo:
22.4.2024. Livada kod DV Srednjaci – Eko vrtić, Loparska ulica 11 / Povodom DANA PLANETA ZEMLJE predstavit će nam se ilustratorica Ana Salopek s tihom knjigom “Čuvarica stabla”
„Čuvarica stabla“ autorice i ilustratorice Ane Salopek je silent book/tiha knjiga, namijenjena publici svih uzrasta, koja pred nas stavlja probleme današnjeg društva naglašavajući onaj najveći problem – raskid veze s prirodom. Vodeći nas kroz tri vremenska razdoblja, odnosno prošlost, sadašnjost i budućnost, autorica nas suočava s pohlepom, željom za moći i vladanjem nad drugim živim bićima, uništavanjem biljnog i životinjskog svijeta i samim time i uništavanjem čovječanstva. „Čuvarica stabla“ je poziv na promišljanje i ponovno povezivanje s prirodom, davanje glasa onima koji ga nemaju, proslava kreativnosti čovjeka. Uostalom što je svijet bez boja i plesa? Pozvani na stvaranje, a ne uništavanje – poruka je ove knjige. Osim toga, ovakve knjige bez riječi omogućuju „čitatelji/ca/ma“ da istu priču prepričaju na različite načine. Ilustracije su nastale primjenom pravila tradicionalnog crteža u digitalnom obliku korištenjem Apple olovke i iPadPRO kao medija izražavanja.
11.5.2024. od 10:30 satu u sklopu manifestacije “Proljeće na Knežiji” / park kod MO Knežija, Albaharijeva 2 / Dijana Zorić, storyteller
Dijana će nas uvući u predivne bajke Ivane Brlić Mažuranić.
18.5.2024. od 15 sati u sklopu Dana Mjesnog odbora Gajevo Parku kod MO Gajevo, Koprivnička ulica 47 / Danijela Pavlek
Interaktivni susret s djecom na temu osjećaja u obliku recepata iz zbirke „Knjiga recepata za pilotiranje kroz djetinjstvo“. Radi se o pjesmama u rimi na temu različitih emocija napisanim u obliku kuhinjskih recepata.
25.5. 2024. u sklopu manifestacije “Dan susjeda u Prečkom”, Park Emil Cossetto / Srebrenka Peregrin, storyteller, Priča iz davnina
8.6.2024. u sklopu manifestacije Dan MO Rudeš / Maja Šimleša i jedna smiješna žirafa po imenu “Suli” / od 10 sati
O festivalu: Festival dječje knjige ima za cilj kroz niz književnih događanja visoke umjetničke i pedagoške razine u suradnji sa zagrebačkim školama i vrtićima, književnim sekcijama i umjetničkim udrugama, uputiti djecu u novija ostvarenja na hrvatskoj književnoj sceni za djecu i upoznati ih sa živućnim piscima i ilustratorima, kako bi doživjeli priču u interaktivnom slušanju i komunikaciji pisac-čitatelj i uz razgovore s piscem i ilustratorom stekli uvid u sam proces nastajanja knjige i slikovnice. Ovaj festival je manifestacija koja se s nestrpljenjem očekuje, a tijekom godina postala je mjesto susreta škola, književnih udruga i inicijativa, književnika, ilustratora, glumaca.
