Zaklada Nora Šitum, u subotu 25. svibnja, od 17 do 20 sati u Parku Maksimir organizira treću po redu dječju utrku pod geslom „Zdrav kao lav“. Bez obzira bodrite li svoje mališane dok samostalno trče, gurate kolica ili nosite dijete u naručju, cilj ove rekreativne utrke je samo jedan – sudjelovati i podržati djecu oboljelu od malignih bolesti kojima se donira sav prihod od startnih paketa.
Cilj utrke i druženja u prirodi je poticati zdrave životne navikne u svrhu očuvanja zdravlja već od malih nogu jer su loša prehrana i nedostatak tjelesne aktivnosti uzroci brojnih bolesti pa i malignih. Zakladu će u ovoj misiji podržati i Hrvatski zavod za javno zdravstvo koji će u okviru Nacionalnog programa Živjeti zdravo dijeliti edukativne materijale te provoditi aktivnosti i igre za djecu i obitelj.
Dječji paketi za sudjelovanje uključuju majicu, koju je posebno za ovu prigodu oslikao naš poznati grafiter i umjetnik Slaven Lunar Kosanović, sok i poklon sponzora. Cijena startnog paketa je 10 eura, a svako dijete nakon utrke dobiva medalju!
Preuzimanje startnih paketa je od 17 sati ispred Male pozornice Parka Maksimir, dok utrka počinje u 18 sati. Osim same utrke, očekuje vas bogat i zanimljiv program poput sportskog poligona, likovnih radionica te predstave „Magični trenuci“ mađioničara Jape stoga je ova subota idealan dan za dolazak u Maksimir gdje će sve mališane, ali i odrasle čekati igra i veselje!
Dođite, sudjelujte i podržite ovu plemenitu akciju za one kojima je to najpotrebnije te provedite nezaboravan dan s obitelji u prirodi!
Omiljeni putujući ljetni projekt Art park ovog svibnja slijeće brzo i sigurno na šarene tepihe umjetničkog dvorišta u centru Zagreba. Trenutno najuzbudljivija umjetnička lokacija u gradu, studio i galerija Klet u Ilici 73, postat će dom Art parku u sklopu trodnevne manifestacije 24., 25. i 26. svibnja 2024.
Tri slatka umjetnička dana započet će velikim otvorenjem izložbe Zvonimira Haramije Hansa u petak, 24. svibnja 2024. Koprivnički umjetnik samostalno izlaže od 2004. godine, a do danas je imao 18 samostalnih i desetak skupnih izložbi te je sudjelovao na desetak street art festivala. Kao animator radio je na različitim projektima Croatia i Zagreb filma i animiranim video spotovima različitih glazbenika, a autor je kratkog animiranog filma, „Monster Master“. Bavi se slikarstvom, ilustracijom i izradom animiranih video spotova te slikanjem murala. Otvorenje izložbe upotpunit će još jedan poznati umjetnik, Lunar, koji će tu večer selektirati glazbu dok će se za hranu i piće pobrinuti Langosh banda i Smuc kamion. Subota 25. svibnja 2024. bit će prilika za razgled izložbe u miru i još jedno druženje uz glazbu kada će je mudro odabirati Michel Kubaček i Boris Bare. Nedjeljno Art park druženje uz kraljevski gulaš završava 26. svibnja 2024. što će ujedno biti i posljednja prilika za izložbu te večernji film uz kokice. Program će svakodnevno trajati od 16h do ponoći.
Ovogodišnja trodnevna manifestacija Art park Zagreb u skrivenom dvorištu preko puta zagrebačkog Britanskog trga bit će tranzitna lokacija za dugo toplo ljeto Art parka u Puli.
Projekt se održava uz podršku Grada Zagreba te podršku prijatelja i sponzora Festivala kao što su Pivovara Medvedgrad i Cockta
Detaljne informacije pratite putem službenih FB / IG profila.
Pjesma Nitko osim nas(Vatra, Dallas Records) ostala je na broju dva, dok se na treću poziciju popela snimka Sve da ima neki način(Silente, LAA). Balada Ne mogu ti reći(Oliver Dragojević, Aquarius Records) boravi na četvrtom mjestu, a krug pet najemitiranijih zaključuje singl Tebi sve dugujem(Tony Cetinski, Hit Records).
HR Top 40 donosi službene i sveobuhvatne rezultate mjerenja radijskog emitiranja na preko 130 radijskih stanica u Hrvatskoj prema podacima servisa 1Played. Podaci se odnose na tjedan od 6. do 12. svibnja 2024. godine, od ponedjeljka ujutro do nedjelje navečer.
Ovim rezultatom, pjesma Rim tim tagi dim postala je druga snimka sa sedam ili više tjedana na broju jedan HR Top 40 ove godine. Osim Babyja Lasagne, isti rezultat je ranije postigla Vatra sa singlom Slatke suze gorka ljubav(Dallas Records, sedam tjedana).
Osim toga, snimka Rim tim tagi dim je postala treća hrvatska eurovizijska pjesma sa sedam tjedana na vodećem mjestu. Uz singl Rim tim tagi dim, isti rezultat su postigle snimke Tick-Tock(Albina, Univeral Music Hrvatska, 2021.) i Mama ŠČ!(Let 3, Dallas Records, 2023.).
Istodobno, pjesma Rim tim tagi dim je u proteklom tjednu streamana preko devet milijuna puta na platformi Spotify, gdje trenutno bilježi gotovo 21 milijun stream. Time je postala najstreamanija hrvatska eurovizijska uzdanica, nadmašivši snimku Mama ŠČ! s 9,4 milijuna streamova.
U prvom danu mjerenja poslije finala Eurosonga 2024., u kojem je ostvario najbolji hrvatski rezultat na natjecanju (drugo mjesto), singl Rim tim tagi dim je ušao na 45. poziciju dnevne globalne liste (Daily Global 50), a našao se i na više glazbenih listi diljem Europe. Tako je debitirao na broju 36 službene britanske liste singlova (Official Charts), čime je Baby Lasagna postao prvi hrvatski izvođač na toj listi poslije 65 godina (Ivo Robić – Morgen). Osim u Ujedinjenom Kraljevstvu, Rim tim tagi dim bilježi ulaz na liste u Švedskoj (broj 6), Finskoj (broj 4), Njemačkoj (broj 50), Litvi (broj 4), Flandriji (broj 46), Grčkoj (broj 45), Islandu (broj 15), Nizozemskoj (broj 41), Norveškoj (broj 33), Švicarskoj (broj 11) i Irskoj (broj 26).
Ovoga tjedna lista bilježi pet promjena, od čega je jedan novitet. Ovo je prvi puta od 15. siječnja da je među najemitiranija tek jedna nova snimka (Cecilija – Lažu te, Croatia Records).
Jedini ovotjedni novi ulaz ostvario je eugen s pjesmom dišem(Menart, broj 24).
U pitanju je njegov ukupno drugi ulaz među najemitiranije i prvi od balade tišine(Menart, devet tjedana), s kojom se predstavio na ovogodišnjem izdanju hrvatskog izbora za Eurosong Dora. S ulazom među 40, singl dišem je postao 95. naslov koji se našao na HR Top 40 u 2024. godini.
“Jako sam sretan i zahvalan sto ‘dišem dobro prolazi. Mislim da smo glazbeno i produkcijski napravili kvalitetnu pjesmu, koja ima drugačiji prizvuk. Hvala još jednom svima koji su to prepoznali, a posebno radijskim urednicima“, poručio je eugen.
Suradnja Nine Badrić i Petra GrašeNemoj(Tonika/Aquarius Records, broj 36) bilježi svoj 46. tjedan mjerenja emitiranja, čime drži titulu najizdržljivijeg singla 13. neuzastopni tjedan. Duet Nemoj je jedina snimka među 40 najemitiranijih naslova s kontinuitetom od 40 i više tjedana na listi, na kojoj je trenutni prosjek boravka 9,8 tjedana.
Najveći skok ostvarila je Ivana Kindl s pjesmom Nemoj stat’ (Universal Music Hrvatska, 24 mjesta – s broja 37 na broj 13). Ovime je Ivana Kindl postala prva izvođačica od grupe Silente (Sve da ima neki način) s pomakom od 20 i više mjesta (15. travnja).
Prema podacima slušanosti po regijama, singl Rim tim tagi dim (Baby Lasagna, Universal Music Hrvatska) predvodi svih šest regija – Dalmacija, Grad Zagreb, Istra i Primorje, Slavonija, Središnja Hrvatska i Zagorje.
Pjesme s liste možete poslušati putem poveznica s portala top-lista.hr i pronaći u obliku playliste HRtop 40 na profilima Hrvatske diskografske udruge na servisima Apple Music, Deezer i Spotify.
Miris spaljenih guma, raskoš popularnih primjeraka Harley-Davidson motora udruge HOG Pleter Chapter Croatia, zvuci hrvatskog metal benda, Old Lock Up Escape Room, samo su dio nesvakidašnje atmosfere koja se širila zapadnim dijelom grada, točnije centralnim parkingom Arena Centra. Nesvakidašnje druženje u organizaciji Blitza, CineStar kina te Top radija kao medijskog partnera okupilo je brojne zaljubljenike Mad Max franšize, a povod je upravo najava dugoočekivane premijere filma „Furiosa: Pobješnjeli Max Saga“.
Kultni redatelj George Miller ovim filmskim i uzbudljivim nastavkom vraća nas u svijet ludila na kotačima, obogaćen nevjerojatnim kaskaderskim scenama i postapokaliptičnom dramom, a upravo spektakularno druženje brojne je posjetitelje raznim tematskim iznanađenjima, prateći temu i radnju filma, pripremilo za nadolazeću neustrašljivu avanturu. Okupljeni posjetitelji tako su osim u koncertu hrvatskog metal benda naziva UNDERCODE, uživali i uz DJ-a i hitove Top radija, a oni najsretniji dobili su mogućnost među prvima u svijetu pogledati premijeru filma, ali i mogućnost osvajanja mnogih drugih vrijednih filmskih nagrada.
Impresivna vizualna atrakcija bio je ogromni šleper oslikan scenama iz filma „Furiosa: Pobješnjeli Max Saga“ koji je prije dolaska na sam parking Arena Centra obišao cijeli Zagreb te time savršeno najavio najpoznatiju filmsku franšizu Mad Max.
Ovo remek djelo, pretpremijerno možete pogledati od 22. svibnja u svim kinima u distribuciji Blitz filma, kada se ujedno u CineStaru održavaju CinePremiere projekcije, a prema redovnom rasporedu film možete pogledati od 23. svibnja, među ostalim, i u premium CineStar formatima IMAX, 4DX i ScreenX te u svim kinima. Ulaznice su u prodaji na https://cinestarcinemas.hr/
Pripremite se za večer ispunjenu humorom i smijehom jer u Zagreb stiže “sprŽene” stand up comedy show! Ovaj jedinstveni događaj okupit će četiri istaknute komičarke iz regije: Marinu Orsag iz Hrvatske, Martinu Ipšu iz Slovenije, Mirandu Lončar iz Bosne i Hercegovine te Jelenu Mandarić iz Srbije. Događaj će se održati 22. svibnja u Kulturno-umjetničkom centru Travno (KUC Travno), s početkom u 20 sati.
Studio Smijeha, vodeći brand stand up komedije u regiji, ponosno predstavlja ove talentirane dame koje su već osvojile publiku diljem Hrvatske i šire svojim originalnim i humorističnim pristupom temama iz svakodnevnog života. Nakon uspjeha sa “Ladies night” showom, one dolaze s novim materijalom u showu “sprŽene”, koji obiluje oštrim i crnohumornim šalama.
Ulaznice su dostupne po pretprodajnoj cijeni od 10 eura na portalu ulaznice.hr i na svim prodajnim mjestima ulaznice.hr. Na dan događaja, cijena ulaznica iznosit će 13 eura. S obzirom na prethodne rasprodane nastupe, preporučujemo da osigurate svoje mjesto na vrijeme i ne propustite ovu izvrsnu priliku za smijeh i zabavu.
Dodatne informacije i rezervacije ulaznica mogu se obaviti na web stranici ulaznice.hr ili na blagajni KUC Travno.
Vidimo se na “sprŽene” showu – gdje ćemo zajedno spržiti tugu i nasmijati se do suza!
Veliko natjecanje dugometražnog filma Animafesta 2024 prikazuje šest žanrovski, stilski i tehnički raznolikih djela od kojih su neka već primila najprestižnije animacijske nagrade. Iako se nominalno otvaraju publici različita ukusa, radovi dijele cjelovit senzorni doživljaj, kinematografsku raskoš koju je nužno iskusiti u mraku kinodvorane.
SF anime majstora Tezuke
Punokrvni, spektakularni znanstvenofantastični anime Feniks: Sjećanje na cvijet adaptacija je priče iz nedovršenog ciklusa mangi Hi no Tori legendarnog Osamua Tezuke koji ga je smatrao svojim životnim djelom. Redatelju Shojiru Nishimiju, koji je rana iskustva stjecao na klasiku Akira, a stil formirao oko atraktivnih akcijskih prizora i iznimno fluidne animacije, ovo je drugi dugometražni film. Kao i predložak, film istražuje teme života, smrti, sjećanja i međuljudskih odnosa u kontekstu humanog i kozmičkog vremena. Na dalekom planetu Edenu Zemljani George i Romi pronalaze novi dom, ali nakon njegove smrti pri pronalasku vode ona ostaje sama sa sinom Cainom i robotom Shivom. Romi odluči stupiti u kriogenički san kako ne bi umrla od bolesti, a sina ostavlja robotu na brigu, no greškom umjesto 13 prespava 1300 godina. Ono što će ugledati kada se probudi produkt je rafinirane znanstvenofantastične mašte – njezina Odiseja tek počinje. Kao i svako djelo koje govori o ljubavi i čežnji što nadilaze ontološke granice pa sadrži kozmičku tugu i nostalgiju za iskonom, Feniks: Sjećanje na cvijet emocionalno je zahtjevna SF pripovijest koja u drugom dijelu prelazi u fantastično putovanje s ekološkom opomenom, kritikom suvremene civilizacije, bajkovitim arhetipovima i raskošnim prikazima uistinu alternativnih svjetova.
Mađarska nostalgija za 1990-ima
Pelikan plava, film Lászla Csákija o grupi mladih krivotvoritelja željezničkih karata tematizira otvaranje granica i čežnju za putovanjem nakon pada komunizma u Mađarskoj. Riječ je o dugometražnom animiranom dokumentarcu (prvom u mađarskoj povijesti) temeljenom na audiozapisima trojice protagonista i drugih svjedoka, no iako se koristi i principima igranog filma (često je poigravanje žanrovskim konvencijama, a pojedini kadrovi snimljeni su Super 8-icom kako bi se postigla estetika 90-ih), prije svega koristi evokativnu 2D animaciju u nostalgičnoj, obzirnoj i detaljnoj rekonstrukciji prošloga vremena u koje nas prenosi i adekvatni soundtrack. Ritmičan, dinamično montiran i kadriran, Pelikan plava film je sjećanja na slobodu, zajedništvo i vrijeme tranzicije – oda mladosti u europskim 1990-ima. Kako shema krivotvorenja (koju omogućuju činjenice da se karte pišu ručno uz pomoć naslovnog indigo papira i da zagrijani Domestos briše tintu) prerasta iz privatne „kombinacije“ u posao, film poprima i konture klasičnog caper filma u istočnoeuropskom improvizacijskom ruhu, ali zadržava temeljno humoran ton i ispovjednu strukturu. Film prema ideji oskarovca Gábora Siposa (producenta Šaulovog sina) nastajao je više od desetljeća, a započeo je kao tabla stripa.
Feniks- Sjećanje na cvijet_PHOENIX Reminiscence of Flower
Indijska feministička utopija
Sultanin san Isabel Herguere naslonjen je na istoimenu dulju pripovijetku bengalske spisateljice i aktivistice Begum Rokeye Hossain koja je 1905. zamislila feminističku, tehnološki naprednu utopiju Ladyland inverzne rodne segregacije u kojoj su muškarci zatvoreni u kuće, a žene vladaju svijetom na temeljima znanosti, obrazovanja i zdravog razuma. Simbolički pregnantni film meditativna ritma i snolike atmosfere najvećim dijelom prati međutim španjolsku animatoricu Ines koja se u Indiji oduševi pričom pa putem umjetnosti i različitih susreta kreće u identitetsku, rodnu i filozofsku potragu za autoricom i aktualizacijom njezina teksta. Moguće dijelom autobiografsko, to je ujedno i terapijsko traganje djevojčice koja je s jedanaest godina iskusila male gaze. Između zamišljaja i jave, indijskog kulturnog imaginarija, Španjolske i Italije, eklektičan Sultanin san sadrži i ispjevanu biografiju Rokeye Hossain i druge pjevne umetke, njezine citate iz usta ansambla likova te cameo uloge slavnih znanstvenika Mary Beard i Paula B. Preciada. Film kombinira tamnije, rukom slikane vodene boje, kolaž, siluete i estetiku mehndi tetovaža s digitalnim likovima, postižući stanovitu transparentnost i mizanscenski raspored koji je istovremeno plošan i višeplanski, s mnoštvom detalja u ornamentalnom prikazu fantastičnog svijeta. Isabel Herguera (r. 1961) afirmirana je baskijska autorica s međunarodnom karijerom redateljice, profesorice i kritičarke kojoj je Sultanin san dugometražni debi.
Bajka i slapstick za cijelu obitelj
Široko i Kraljevstvo vjetrova, francusko-belgijski film Benoîta Chieuxa, raskošna je obiteljska bajkovita fantazija koja je svojim maštovitim svjetotvorstvom i likovima zaslužila Nagradu publike Annecyja. Nadrealistička logika i onirizam te povremena psihodelična estetika neke su kritičare podsjetili na klasike Žuta podmornica Georgea Dunninga i Fantastični planet Renéa Lalouxa, ali za razliku od njih ovaj je film u potpunosti prilagođen i mlađim uzrastima jer je mašta, uz sestrinsku ljubav i iscjeliteljsku moć pripovijedanja, tema djela. Galeriju protagonista čine sestre Juliette i Carmen (pretvorene u mačke prelaskom u fantastični svijet kroz igru školice), dječja spisateljica Agnes, usamljeni čarobnjak – gospodar oluja Široko i pticolika pjevačka diva Selma, ali i čitav niz drugih neobičnih bića (poput čangrizave igračke čije izražavanje nakon kvara otkliže u apsurd) koja ponekad prizivaju Avanture male Chihiro i Mojeg susjeda Totora, a ponekad Alisu u Zemlji čudesa i Čarobnjaka iz Oza. U kinu iznimno imerzivan i često duhovit, film je ipak daškom melankolije nošenja s gubitkom bliske osobe i snažnim emocijama adresiran i na odrasle gledatelje koji će zajedno s djecom uživati u animiranom letu iznad prekrasnih prizora, pamtljivoj simfonijskoj partituri i besprijekornom pripovijedanju. Ako ove godine stižu pogledati samo jedan animafestovski film, obiteljima bi Široko i Kraljevstvo vjetrova trebao biti prvi izbor jer podsjeća na lijepa vremena klasičnih, visoko produciranih animiranih bajki.
Linda želi pile! Sebastiena Laudenbacha i Chiare Malte, pobjednik Annecyja, također je prilagođen mlađim uzrastima. U središtu komične fabule jurnjava je za kokoši od koje samohrana majka želi kćeri napraviti omiljeno jelo koje je sjeća na oca. Bogat ansambl likova (bedasti policajac, zaljubljeni kamiondžija pjesničke duše i zločesta trenerica joge) francuskog grada u kojem se upravo zbiva štrajk doprinosi realističkoj ambijentaciji, ali i najboljem francuskom humoru situacije. Blago ekscentričan odnos majke i kćeri snažnih karaktera, dječje nepodopštine i usmjerenost na vlastite ciljeve, ali i općenita anarhičnost događanja (duh pobune) prispodobiva slapsticku daju dopadljiv, energičan i nerijetko urnebesan film, iako se ustvari radi o razgradnji žalovanja usmjerenjem na život, dječje želje i sretne uspomene. Metaforički potencijal djela ne mora dakle biti u prvom planu za mlađeg gledatelja, iako je doista riječ o gladi prije svega za emocijama, odnosno o prikazu nekonvencionalnog nošenja s tugom i krivnjom. Lindina piletina, naime, njezin je kolačić madlen u kojemu se krije otac, Talijan izvanrednih kulinarskih sposobnosti, kojega se jedva sjeća. Film nimalo površno nudi uvid i u izazove samohranog majčinstva, ali zahvaljujući i elementima mjuzikla, brzom tempu i fluidnom pokretu zadržava vedar ton i lepršavost. Zaigrano šarenilo ekspresivnih boja (nijanse žute i narančaste, ljubičaste i ružičaste te crvene) naneseno je unutar snažnih crnih crta ponešto skicoznih likova čiji rubovi po potrebi nestaju (ili se boja preko njih prelije u eksterijerima pa sjaje poput krijesnica) kako bi se posredovala emocionalna stanja, a posebno kreativno riješeni su noćni prizori. Stil je to koji donekle podsjeća na Laudenbachov prošli animafestovski film Djevojka bez ruku, a pomalo i na ambicioznije slikovnice i stripove franko-belgijske škole.
Dirljiva karikatura odrastanja
Adam se polako mijenja, kanadski coming of age film s kojim je Joël Vaudreuil slavio na A festivalu u Ottawi temelji se na karikaturalno-grotesknom, relativno minimalističkom stilu pomalo nalik Beavisu i Buttheadu i crnom humoru postvarenih metafora priče o tinejdžeru čije se tijelo mijenja u skladu sa zlonamjernim bakinim komentarima i vršnjačkim nasiljem. Uz niz tipičnih motiva filmova o odrastanju (prijateljstvo, ljubav, ljetni poslovi, bande, nespretnost i nesigurnost, samopouzdanje, obitelj, pitanja identiteta, klasne razlike), Adam se polako mijenja suprotno mogućim očekivanjima nameće se kao djelo snažnih emocija koje unutar prizora neugode (bizarne situacije razigravaju sporogoreći prikaz svakodnevice) kriju autentični potencijal empatije. Smješten u malom kvebečkom gradiću 1990-ih, film uspijeva veristički zahvatiti mnoge aspekte teme dok očuđenje postiže i zvukom (moguće nadahnutim midi glazbom onodobnih videoigara) i pomaknutim zamišljajima/snovima. Stil filma i Vaudreuilovo ime bit će poznati pravim Animafestovim šmekerima koji će se sjetiti Niskog riječnog toka prikazanog 2014. godine u Velikom natjecanju kratkometražnog filma.
Svjetski festival animiranog filma – Animafest Zagreb održat će se u Zagrebu od 3. do 8. lipnja 2024.
