Novi uzbudljivi ciklus Ante Barišića
Slikar iz Dubrovnika, Ante Barišić, nesvakidašnja je i još više izazovna pojava u suvremenom likovnom životu. Kontinuirano realizira najmodernijim metodama nove poticajne cikluse umjetnina.
Pred nama je Vaš novi ciklus slika. O čemu se radi?
-Ovo je umjetnost sanjarenja, meni veoma drag način likovnog izražavanja. Imaginarni prizori muzeja Louvre (Imaginary scenes of the Louvre Museum) kako sam dao ime ovoj kolekciji se sastoji od 40 slika. Kako i sam naslov govori radi se o izmišljenim scenama oko prostora poznatog muzeja Louvre. Ovaj muzej me nadahnjuje i potiče u meni nove ideje, kreativnost i inovativnost. Posebno me inspirira raspoloženje posjetitelja prilikom razgledavanja muzejskih eksponata. Mnogi žele uživati jednostavno u umjetnosti i kulturi te učiti kako su živjeli naši preci. Ja ne govorim o tome kako su svi veliki majstori kista radili reprodukcije njihovih prethodnika. Više me interesira očaranost običnog posjetitelja, ljubitelja umjetnosti.
Koja je tehnika u pitanju?
-Radi se o digitalnom ulju na platnu (tinte koje su izrađene na bazi uljanih veziva na isti način kao što su izrađene uljane boje iz tube ). Ono što daje dubinu, sjaj i trodimenzionalnost je završni epoksidni premaz koji ima moć kao 50 premaza najsjajnije slikarske verniže. Ovo su naravno inovativni načini koji će se tek u budućnosti dokazati kao normala. Ali netko mora započeti. Moram priznati da je ovo veoma zahtjevna tehnika koja ne trpi proizvoljnost i nered.
U središtu Vaše pozornosti u ovom ciklusu jesu velike svjetske galerije i poznate umjetnine.
-Moglo bi se i tako reći. Ja ipak ne prikazujem poznate umjetnine, ja ih zamišljam kako bi prikazao emocije posjetitelja. To je moja umjetnost a ne umjetnost drugih majstora. Ja pokušavam dočarati povezanost običnih ljudi s muzejima, centrima kulture, svjedočanstvu ustrajnosti čovječanstva. Obični ljudi, posjetitelji su dio muzeja, jer što bi bio muzej bez posjetitelja. Jedno veliko NIŠTA.
Kako glasi Vaše razmišljanje o suvremenim likovnim zbivanjima?
-Suvremeni umjetnici koristite boju namjernije i ekspresivnije kako bi izazvali energične emocije kod gledatelja i dodali prekrasan štih živosti u prostoru. Kolekcionari kupuju sve više slike živih boja manjih dimenzija. Davanje prioriteta ovim djelima nije samo odgovor na prostorna ograničenja, već je i strateški način da se kolekcionari pozovu da urone u vode sakupljanja umjetnina. Mješoviti mediji (kombinirana tehnika) su jedan od najpopularnijih umjetničkih stilova u usponu.
Očekujem da će suvremena umjetnost igrati ulogu katalizatora u pokretanju društvenih promjena. Tako će umjetnost s političkom tematikom postati još važnija jer će objavljivati umjetnička djela koja doista govore o problemima do kojih je ljudima stalo, bilo da se radi o nejednakosti, klimatskim promjenama, slobodi izražavanja, pitanjima vezanim uz zdravlje ili okoliš. Digitalnoj umjetnosti predviđam sve važniju ulogu u suvremenoj umjetnosti. Nove tehnologije i uspon umjetne inteligencije kao kreativnog suputnika otvorili su vrata za napredak digitalne umjetnosti i možemo očekivati nove oblike digitalnih kreativnih izričaja i nove prilike za digitalne umjetnike da dijele svoj rad i diversificiraju svoj prihod.
Je li i ovaj ciklus najava nestanka klasičnog slikarstva?
-Pitanje što podrazumijevamo pod klasično slikarstvo. Prije petnaestak godina kad sam ja krenuo u avanturu slikanja, tada je digitalna umjetnost bila proglašena za najveće zlo. Zašto? Zato što je unosila nove alate za likovno izražavanje što je digitalno nepismenim bila velika prijetnja. A danas, nakon pojave umjetne inteligencije, digitalna umjetnost je proglašena klasičnom. Eto trebalo je samo 15 godina da nešto novo postane klasično. Umjetnost je vječna. Sve dok je ljudi bit će i umjetnosti. Morate shvatiti da su umjetnici osim talenta i vrlo pametni i dobronamjerni ljudi. Ali razvoj je neizbježan. Novi alati donose i nove mogućnosti a i ukusi publike se mijenjaju. Novi umjetnici kao i akademije moraju kooperirati s novim tehnologijama i razvijati nove načine izražavanja (što oni već i rade) a neki stari zanati će ostati u povijesti i biti cijenjeni još i više kao rukotvorine. To vam je kao u poljodjelstvu, morate kupiti nove strojeve ako želite biti konkurentni na tržištu. U jedno sam siguran umjetnost će postati demokratičnija a u tome će veliku ulogu odigrati tehnološki divovi poput Googlea i Microsofta koji će biti pokrovitelji umjetnosti novih medija. Klasično slikarstvo će biti uvijek na cijeni ali će se morati prilagoditi novonastaloj situaciji.
Kako bi opisali budućnost umjetnosti?
-Ako naša civilizacija preživi i uspije vratiti kontrolu tehnološkog razvoja i postavi neka pravila, tada nas očekuje najblistavije razdoblje u umjetnosti koje današnji ljudi ne mogu ni zamisliti. Tehnološki napredak, zabrinutost za stanje okoliša i rast globalne civilizacije pokreću transformaciju umjetnosti. Možemo očekivati početak inovativnih trendova, pojavu potpuno novih kreativnih izričaja ali i nastavak nekih kretanja koja se događaju u sadašnjem vremenu.
Što je još novo u atelijeru?
-Ja uporno radim na sređivanju mojih radova nastalih u 15 godina upornog rada. A posebno sam zainteresiran da s vama objavim i najopsežniji ciklus vezan za Dubrovačke motive, ali i jedan ciklus koji sam posvetio umjetnicima u akciji.
Miroslav Pelikan
