Danas je u koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u organizaciji Hrvatske diskografske udruge dodijeljena prestižna nagrada Nova ploča, onima koji su svojim radom i predanošću uvelike doprinijeli razvoju i promociji hrvatske glazbene industrije. Ovogodišnji laureati su Siniša Škarica, glazbeni urednik i producent, legendarni rock sastav Psihomodo pop, diskografska kuća Dallas Records i Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije. Svečanu dodjelu uveličali su nastupi Doris Karmataić na harfi i Nine Ćorić, te gudački kvartet HRT-a (sastavljen od članica Simfonijskog orkestra HRT-a: Ivana Čuljak, violina, Ema Kalšan, violina, Tajana Valentić, viola, Ana Gjud, violončelo).
Siniša Škarica, neraskidivo vezan uz Jugoton/Croatia Records, ponajprije je zaslužan za afirmaciju izvođača novog vala, razdoblja koje je obilježilo vrhunac diskografske produkcije u regiji. Svojim književnim radovima dodatno je dokumentirao povijest glazbe na prostoru bivše Jugoslavije, ostavljajući neizbrisiv trag u povijesti domaće diskografije.
Grupa Psihomodo pop, koja obilježava čak 40 godina neprekidne glazbene djelatnosti, unijela je u domaću rock scenu jedinstven, energičan izričaj. Njihov hit “Ja volim samo sebe” postigao je međunarodni uspjeh, a engleska verzija spota našla se na MTV-u, čime su postali prvi izvođači s ovih prostora na toj globalnoj glazbenoj platformi.
Dallas Records, diskografska kuća koja obilježava 30 godina uspješnog djelovanja, kroz godine je objavila preko 1000 albuma, uključujući radove brojnih renomiranih izvođača poput Severine, Leta 3, TBF-a i mnogih drugih. Njihova predanost promociji glazbenih talenata i širenju kulturnog bogatstva uvelike je pridonijela bogatstvu hrvatske glazbene scene.
Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije, osnovan davne 1929. godine, kroz desetljeća se profilirao kao jedno od najvažnijih glazbenih tijela u Hrvatskoj. Svojim programima neprekidno podržava hrvatske skladatelje i doprinosi obogaćivanju domaće i europske klasične scene.
Ova priznanja svjedoče o važnosti hrvatske diskografske industrije i doprinosu pojedinaca i institucija očuvanju i promociji naše glazbene baštine. Nagrada Nova ploča, ustanovljena 2020. godine povodom 25 godina postojanja Hrvatske diskografske udruge, dodjeljuje se u čast onima koji svojom strašću i radom unaprjeđuju kulturno naslijeđe naše zemlje.
Gošća ovotjedne 39. epizode podcasta „Mame kod Lane“ je Lucija Lugomer, poznata hrvatska plus-size manekenka i influencerica. Svojim promicanjem body-positivity pokreta, inspiracija je mnogim ženama diljem Hrvatske, a osim uspjeha u modnoj industriji, ostvarila se u još jednoj važnoj ulozi, ulozi majke. Lucija sa suprugom ima dva sina – trogodišnjeg Leona i malog Noela koji se rodio na prošli Božić. Lucija je u otvorenom i inspirativnom razgovoru s voditeljicom Lanom Gojak Bajt popričala o svim važnijim temama majčinstva – kako se nosila s gubitkom majke, koje rituale s djecom vikendom ne propušta, kad je znala da je spremna za majčinstvo, o trudnoćama i strahovima.
Lana i Lucija razgovor su počele uspomenama na djetinjstvo i odmah pri početku otvorile podosta tešku temu. Gubitak mame traumatičan je životni događaj kada god da se dogodi. Ipak, izgubiti majku u djetinjstvu posebno je teško iskustvo koje zasigurno ostavlja posljedice na djetetu. Ta se trauma može reflektirati i kasnije, kad i sama djevojčica postane majka. Bez vlastitog uzora majčinstva, kod mlade mame se može se pojaviti strah od neuspjeha, nesigurnost u vlastite roditeljske vještine i osjećaj da ne zna kako biti “dobra” majka. Nedostatak majčine ljubavi, njezinih savjeta i podrške u ključnim trenucima može potaknuti osjećaj usamljenosti, ali istovremeno taj gubitak kod mlade mame često stvara i snažnu želju da svojoj djeci pruži ljubav i sigurnost koju sama nije imala. Sve je to na svojoj koži iskusila Lucija koja je majku izgubila kad je imala samo 11 godina. Lucija je otvoreno progovorila o odnosu s ocem te kako se izborila s osjećajima u tako ranoj dobi te pojasnila način koji je pronašla kako bi i dalje ostala jaka. Lucija je pojasnila i koliko je bilo teško u ranoj tinejdžerskoj dobi ostati bez majke – oslonca te kako se otac od tog trenutka snašao u dvostrukoj ulozi za Luciju i njenog brata. Također, na pitanje o vlastitoj viziji udaje i djece, vrlo je rano osjećala i znala da bi voljela biti mlada mama te joj se to i ostvarilo.
Razgovor se nastavio i na temu nakupljanja kilograma tijekom trudnoće. Trudnoća je čarobno putovanje koje donosi mnogo promjena, a jedna od njih je i promjena u kilogramima. Velika većina žena u trudnoći dobije kilograme, ali ti kilogrami nisu samo „višak“ već na njih možemo gledati kao na znak života koji nosimo. Ipak, nakon poroda postoji pritisak da se što prije „vratimo u formu“ što novopečenim mamama može teško pasti. A postoje naravno i “sretnice” koje u trudnoći nisu dobile ni kilograma. Jedna od njih je i Lucija. Na pitanje kako je tekla trudnoća i je li imala problema s dodatnim kilogramima, Lucija je priznala da joj je to bio jedan od strahova, posebice tokom prve trudnoće, no baš suprotno, Lucija tijekom prve trudnoće dobila je četiri kilograma, a upravo toliko je težilo prvo dijete, a tijekom druge trudnoće je čak i izgubila kilograme. Djevojke su zaključile da vježbanje nakon poroda ne mora biti samo stvar izgleda; ono može biti trenutak za sebe, za vraćanje snage, energije i samopouzdanja.
U emotivnom, iskrenom i zabavnom razgovoru Lucija i Lana prošle su teme o kojima razmišlja svaka mama te ostale životne borbe i radosti koje ostaju na vama da otkrijete u novoj epizodi koja je dostupna
već danas na YouTubeu te audio podcast platformama poput Spotifya i Applea.
Hrvatski paraolimpijski odbor, u suradnji s Allianz Hrvatska, u studenom i prosincu ove te siječnju iduće godine, organizira tri dvodnevna parasportska kampa za djecu s teškoćama u razvoju. Kampovi se održavaju u Splitu, Rijeci i Zagrebu, a dio su globalnog programa MoveNow, koji ima za cilj potaknuti tjelesnu aktivnost i društveno uključivanje djece s teškoćama u razvoju kroz sport i kreativne aktivnosti.
Datumi i lokacije parasportskih MOVE NOW kampova:
Split: 16. i 17.11.2024.
Rijeka: 7. i 8.12.2024.
Zagreb: 25. i 26.01.2025.
Pod stručnim vodstvom vrhunskih trenera i poznatih paraolimpijaca i paraolimpijki, sudionici će imati priliku isprobati razne parasportske discipline, uključujući paraplivanje, para stolni tenis, paraatletiku, boćanje i parataekwondo. Uz sportske izazove, kamp nudi i bogat program društvenih aktivnosti koje promiču timski rad i prijateljstvo među djecom iz cijele Hrvatske. Osim sportskih aktivnosti, kamp će uključivati i radionice financijske pismenosti. Djeca i njihovi roditelji će kroz interaktivne radionice s ekspertima iz Allianza steći korisna znanja o upravljanju financijama.
Evo kako se prijaviti za sudjelovanje u kampu
Sve što je potrebno je kreativno pojasniti zašto želite sudjelovati na kampu, u kojoj god formi i na koji god način želite – pjesma, esej, video ili crtež. Važno je samo da je u izradu uz roditelja, uključeno i dijete. Prijave je potrebno, s imenom i prezimenom, adresom, OIB-om te kontakt brojem, poslati na mail[email protected] s naznakom “Prijava na parasportski kamp move now’’.
Za sudjelovanje na kampu u Splitu prijave je potrebno poslati najkasnije do nedjelje 10. studenog, za onaj u Rijeci do 29.11., dok za prijave za parasportski kamp u Zagrebu imate vremena do 17.1.2025.
Ovaj je kamp prilika djeci za novo, inspirativno iskustvo, prilika da se pridruže sportskom svijetu, upoznaju vrhunske paraolimpijce i budu dio zajednice koja slavi različitost i uključivost. Svako prijavljeno dijete treba doći u pratnji jednog roditelja ili skrbnika, a Allianzovi volonteri osigurat će podršku tijekom trajanja kampa, uključujući organizaciju prijevoza, obroka i društvenih aktivnosti.
Vidimo se na ‘move now’ parasportskom kampu u Splitu, Rijeci i Zagrebu!
Jedan od utemeljitelja šansone u Hrvatskoj, autor stotina pjesama, pobjednik mnogih festivala, umjetnik pravog sjaja. Sve to je glazbeni bard Arsen Dedić čija će djela u srijedu, 13. studenog u Petom Kupeu izvesti Homage Collective. U prvoj interpretaciji glazbe jednog domaćeg autora ovaj kolektiv pojačat će posebni gosti – Matija Dedić, Lu Dedić te Ivana Husar Mlinac i Kristijana Beluhan.
Arsen Dedić napisao je i izveo brojne dojmljive ljubavne i misaone pjesme te je svojim izvornim stilom stekao mnogobrojne poklonike. Prevodio je i obrađivao poznate strane šansonijere i autore te uglazbio stihove domaćih pisaca poput Krleže, Cesarića i Ujevića. Njegove su pjesme prevodili i obrađivali mnogi izvođači, a sâm je pisao za mnoge poznate hrvatske estradne umjetnike poput Gabi Novak i Ibrice Jusića.
Iako ga je obilježio kantautorski govor, Arsen se javlja i kao skladatelj, pjevač, pjesnik, producent, dirigent i svirač. Slovi za najkompletnijeg i najvažnijeg kantautora u povijesti hrvatske popularne glazbe čiju pjesničku profinjenost na glazbenoj sceni nije dosegao nitko.
Homage Collective imat će težak zadatak odabira između mnogobrojnih kultnih Arsenovih pjesama. Zvjezdani sastav ovog puta čine: Žarko Hajdarhodžić – flauta, Oliver Ereš – tenor saksofon, Zvonimir Bajević – truba, Matija Dedić, Nikola Šantek – piano/klavijature, Robert Vrbančić – bas, Mirsad Dalipi – bubnjevi, Borna Šercar – udaraljke, Davor Doležal – gitara/aranžmani, Martina Drakulić, Lara Silvestri – violina, Petar Haluza – viola, Lovro Kovačević- violončelo, Ivana Husar Mlinac, Lu Dedić, Kristijan Beluhan – vokali
Nastupe Homage Collectivea podržava Jack Daniel’s na šankovima, stageu i backstageu kluba.
Iva, koja još od djetinjstva osvaja srca publike, singlom “Slagat ću” ulazi u novo poglavlje svoje glazbene karijere. Singl, na kojem su joj se pridružili dugogodišnji prijatelji Marko Vojvodić, Igor Ivanović i Borko Morić Milivanović, nosi poseban emotivni naboj i svježinu, a stvoren je iz duboke prijateljske povezanosti i međusobnog razumijevanja. Marko i Igor su autori glazbe, radili su aranžman i produkciju, a u stvaranju teksta im se pridružio i Borko.
“Ova pjesma je rezultat godine suradnje i dugog prijateljstva. Marko, Igor i Borko su iznimno talentirani, strpljivi i puni razumijevanja za sve moje ideje. Mislim da smo uspjeli napraviti pjesmu koja je pamtljiva i kvalitetna, nešto posebno” otkriva nam Iva.
Glazba je Ivin životni poziv još od malih nogu. Sa samo sedam godina nastupila je na festivalu “Mikrofon je vaš” u rodnom Sinju, kojim je osvojila publiku i pokazala svoj talent. Od tada niže uspjehe, od dječjih festivala do profesionalnih nastupa, covera i objavljenih singlova. S četrnaest godina započinje satove pjevanja kod profesorice Sanje Erceg, a sa šesnaest se seli u Zagreb, gdje počinje suradnju s Kazalištem Komedija u mjuziklu “Kosa”.
U Zagrebu Iva gradi svoju karijeru – snima reklame, nastupa kao prateći vokal i kreće u vlastiti glazbeni projekt s nizom singlova. Ključan trenutak bio je susret s Antom Gelom, koji joj nudi mjesto glavnog vokala u svom bendu. Danas, kao dugogodišnja članica Gelinog benda, Iva nastupa na najvećim događanjima u Hrvatskoj, ali i u emisijama poput “Volim Hrvatsku”, gdje je oduševila kroz devet sezona.
Nakon dugih razgovora o mogućoj suradnji, Iva i Marko Vojvodić konačno su dobili priliku stvoriti pjesmu koja će obilježiti novo razdoblje u njezinu životu i karijeri za koju Iva kaže: “Vrijeme je za novi početak, novi zvuk i novu priču.”
Zakoračite zajedno s Ivom u novo poglavlje i poslušajte “Slagat ću” – novi singl, rezultat godina prijateljstva, razumijevanja i ljubavi prema glazbi. S ovom pjesmom, kao i stihovima “Slagat ću da ti sve opraštam / Slagat ću sve da te otjeram / Al’ ne mogu ne, reći da ne volim te,” Iva uvjerljivo prenosi emociju koja osvaja na prvo slušanje.
U noći 9. studenog 1938., prije točno 86 godina, širom Njemačke gorile su sinagoge, židovske trgovine i kuće. Židovi su brutalno zlostavljani, ubijani, odvedeni u logore i to otvoreno, javno, pred očima ostalih građana. Taj događaj poznat je kao Kristalna noć i smatra se simboličkim početkom holokausta, najvećeg zločina u povijesti čovječanstva. Tijekom prošlog desetljeća iskrivljavanje holokausta je poraslo. Negiranje zločina prisutno je svakodnevno, kako na društvenim mrežama, tako i u medijskom prostoru. Zlouporaba holokausta i njegovog nasljeđa potkopava povjerenje u povijesnu znanost te prijeti društvenom, političkom i kulturnom suživotu, umanjuje razumijevanje povijesti, potiče teorije zavjere, opasne oblike nacionalizma, poricanje holokausta i antisemitizam.
Povodom sjećanja na Kristalnu noć, u zagrebačkoj će se Kinoteci (Kordunska 1), 11. studenog s početkom u 14 sati održati javno događanje u organizaciji Centra tolerancije Zagreb, posvećeno temi povijesnog revizionizma, poricanja i iskrivljavanja holokausta. Događanje pod nazivom „Povijesni revizionizam, poricanje i iskrivljavanje holokausta“ započeti će panelom „Prošlost u sadašnjosti – razgovor s preživjelima i povijesnim svjedocima“ koji će okupiti preživjele i pružiti im mogućnost ne samo da još jednom svjedoče o stradanjima čitavih obitelji, već i da, nakon desetljeća posvećenih promicanju istine o zločinima pruže svoj osvrt na tendencije poricanja i iskrivljavanja. Kako poricanje i iskrivljavanje istine o holokaustu doživljavaju posljednji preživjeli, misle li da postoje alati da se te pojave spriječe ili barem umanje njihov utjecaj, tko bi to učinio i na koji način – neka su od pitanja na koja će odgovor pokušati dati sudionici panela – preživjeli holokausta i svjedoci povijesti: povjesničarka umjetnosti Vesna Domany Hardy koja je nedugo nakon rođenja, u holokaustu ostala bez gotovo cijele obitelji, Nevenka Končar koja je kao četverogodišnja djevojčica prošla strahote dječjeg logora u Sisku, Darko Fischer čija je obitelj uslijed ustaških progona ratne godine provela skrivajući se na različitim lokacijama u Bosni i Mađarskoj i Oleg Mandić koji je kao dječak s majkom zatočen u logoru Auschwitz-Birkenau, te ga kao jedan od posljednjih oslobođenika napušta kao jedanaestogodišnjak. Moderira glavni urednik u izdavačkoj kući Fraktura, Seid Serdarević.
Uslijedit će okrugli stol uz pitanja iz publike „Revizionizam u povijesnim narativima o drugom svjetskom ratu“ na kojem će biti riječi o nizu pokušaja poricanja i umanjivanja odgovornosti ustaškog režima za zločine počinjene u NDH, negiranju i umanjivanju broja žrtava te značaja događanja u koncentracijskim logorima. Govornici su istaknuti hrvatski i europski stručnjaci koji će pružiti kontekst za razumijevanje fenomena povijesnog revizionizma i središnjeg motiva revizionista – rehabilitacije ideologije i režima poraženih snaga. Prof. dr. Ivo Goldstein na okruglom će stolu između ostalog govoriti o ključnim tezama iz svoje knjige Povijesni revizionizam i neoustaštvo – Hrvatska 1989. – 2022. Sudjeluju i Prof. dr. Alexander Martin Korb, njemački povjesničar specijaliziran za holokaust, genocid, antisemitizam i srodne masovne zločine u srednjoj i istočnoj Europi, Doc. dr. Goran Hutinec, povjesničar i autor knjige „Ustaški teror u Velikoj župi Zagorje 1941.-1945.“ i rumunjski povjesničar Emanuel Marius Grec, doktorski istraživač na Sveučilištu Heidelberg u Njemačkoj. Moderira novinar i urednik Dario Špelić.
Nakon okruglog stola u 18 sati nas očekuje projekcija filma „Poricanje“ redatelja Micka Jacksona, premijerno prikazanog na Toronto International Film Festivalu 2016. godine. Film se temelji na istinitoj priči opisanoj u knjizi Deborah Lipstadt „Moj dan na sudu s poricateljem holokausta“. Nakon što je objavio knjigu o poricanju holokausta, engleski pisac David Irving tužio je Lipstadt za klevetu i uništavanje njegove karijere povjesničara jer ga je optužila za namjerno iskrivljavanje povijesnih činjenica. U sudskom postupku njezin je pravni tim morao dokazati da se holokaust stvarno dogodio.
Program je dio serije interdisciplinarnih edukativnih seminara koje pod nadnaslovom „Antisemitizam, holokaust i stradanja: prošlost u sadašnjosti“ Centar za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust organizira od 2020. godine. Program istražuje i nadopunjuje suvremene prakse poučavanja o holokaustu. Od 2020. do 2023. godine održano je 6 seminara i webinara na kojima je sudjelovalo više od 2200 medijskih djelatnika, učitelja i nastavnika i studenata iz Hrvatske, susjednih i ostalih zemalja (webinari). Tijekom godina uspostavljena je suradnja s Agencijom za odgoj i obrazovanje te dio publike seminara koju čine nastavnici dobivaju potvrdu za stručno usavršavanje za poučavanje o holokaustu.
Program se provodi uz podršku Grada Zagreba, Veleposlanstva Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske i Veleposlanstva Savezne Republike Njemačke.
