Početna Blog Stranica 352

Može li blagdansko prejedanje ugroziti naše zdravlje?

Božić i praznično vrijeme za mnoge znači i najljepše doba godine koje vežemo uz vrijeme provedeno u krugu obitelji i prijatelja, okruženi glazbom, smijehom, radošću i naravno obiljem ukusne hrane. Dok je uživanje u hrani i čaši vina sigurno dio te tradicije, ne može se poreći da je blagdansko prejedanje postalo važan dio iste tradicije za mnoge, piše She.hr.

Svi znaju kako se osjećaju nakon blagdana i višednevnih pretjerivanju u jelu i piću koje se smiješi iza ugla i kako ono može uzrokovati i neželjene posljedice za zdravlje (dovoljno se prisjetiti nadutosti, mučnine i moguće glavobolje…), ali prim. dr. sc. Vedran Tomašić, dr. med., spec. interne medicine, subspecijalist gastroenterologije iz KBC Sestre Milosrdnice, smatra da za prejedanje nije samo kriv “blagdanski stol” već i činjenica da se dio ljudi nosi sa stresom i anksioznošću upravo pretjeranim uživanjem u hrani.

“Dio ljudi i inače pati od poremećaja prehrane pa im prejedanje može dodatno škoditi, a osim stolova prepunih hrane i pića, u ovo smo doba godine skloniji sjedilačkom provođenju vremena i izostanku tjelesne aktivnosti, što se nikako ne slaže s pretjeranim unosom hrane”, ističe prim. Tomašić.

Kako si pomoći ako ste previše pojeli?

Upravo konzumacija veće količine vode, redukcija pretjeranog unosa alkoholnih pića, konzumiranje manje količine blagdanske hrane (uz i dalje uživanje u istoj), povećano kretanje te sporije jedenje mogu biti jednostavni načini smanjivanja stresa oko negativnih učinaka blagdanskog prejedanja, savjetuje prim. Tomašić, a otkriva nam i zanimljive rezultate nekih istraživanja koji kažu da prosječna osoba i očekuje kako će tijekom tog razdoblja pretjerano konzumirati hranu i alkoholna pića te smatra kako je uobičajeno dobiti par kilograma na tjelesnoj masi.

“Prema rezultatima nekih istraživanja prosječna osoba tijekom prosinca dobije od 0.5 do 6 kg na tjelesnu masu posljedično pretjeranom unosu hrane”, pojasnio je Tomašić i dodao kako će se većina ljudi dobro nositi s tom činjenicom i spremni su ubrzo po završetku blagdanskog razdoblja povesti računa o prehrani i normalizaciji tjelesne mase, zaključio je Tomašić.

Tjedna ponuda poslova

Posjetite posao.hr., i otkrijte 10 pažljivo odabranih radnih pozicija koje vam ovog tjedna mogu ubrzati potragu za poslom!

Tvrtka Retro futurizam d.o.o. zapošljava više kandidata za novootvorene pozicije za rad u Zagrebu. Nude se stalni radni odnos, iznadprosječna primanja, plaćeni prekovremeni sati, te godišnji odmor iznad zakonskog minimuma. Prijavite se putem linka do 25.01.2025.

Vertiv Croatia d.o.o. iz Rugvice traži više kandidata (m/ž) za novootvorene pozicije za rad. Poslodavac nudi ugovor na neodređeno, edukacije, mjesečne bonuse i druge pogodnosti. Prijavite se putem linka do 12.01.2025.

Boso d.o.o. traži Poslovođu trgovine i Trgovca (m/ž) za rad u novootvorenim trgovinama na području Zagreba i Zagrebačke županije. Tražimo kandidata s SSS te osnovnom računalnom pismenošću. Poslodavac nudi plaću od 1.690 € neto s mogućnošću bonusa te brojne pogodnosti. Prijavite se putem linka do 15.1.2025.

Tvrtka Žagar Promet d.o.o. traži Administrativnog djelatnika (m/ž) za rad u Zaprešiću. Nude službeni telefon i kolektivni godišnji odmor u dva razdoblja i plaću od 1200 € do 1500 € neto. Kandidati trebaju imati SSS, vozačku dozvolu B kategorije, dobro poznavanje rada na računalu i 6-10 godina radnog iskustva. Prijavite se putem linka do 13.01.2025.

Darvitalis d.o.o. zapošljava Radnika u prehrani (m/ž) za rad u proizvodnji i skladištu na zapadu Zagreba. U obzir dolaze radnici s iskustvom i pripravnici, a vozačka dozvola B kategorije i poznavanje stranog jezika su poželjni, ali nisu uvjet. Nude ugovor na određeno vrijeme s neto plaćom od 950-1.000 €. Prijavite se putem linka do 31.01.2025.

Oranjegroep Employment d.o.o. traži Automehaničara (m/ž) za rad u Zagrebu. Kandidat mora imati minimalno 7 godina radnog iskustva, poznavanje rada na dijagnostikama i vozačku dozvolu B kategorije. Poslodavac nudi sigurna primanja, naknadu za prijevoz i osiguran smještaj. Prijavite se putem linka do 5.01.2025.

Bubanj-Niskogradnja d.o.o. traži Diplomiranog inženjera građevine (m/ž) za rad u Zagrebu.  Potrebno je najmanje pet godina iskustva, napredno poznavanje rada na računalu i vozačka dozvola B kategorije. Poslodavac nudi mogućnost plaćanja smještaja za kandidate koji nisu iz Zagreba te stalni radni odnos s plaćom od 2.000 do 2.500 € neto. Prijavite se putem linka do 8.1.2025.

Aquapark Adamovec zapošljava Konobara (m/ž) za rad u restoranu u Adamovcu. Poslodavac nudi radno vrijeme 6 radnih dana tjedno s jednim slobodnim danom, u smjenama (jutarnja i popodnevna) te plaću do 1300 € neto. Prijavite se putem linka do 10.01.2025.

Jobs Europe d.o.o. traži Djelatnika za održavanje strojeva za preradu plastičnih masa (m/ž) u Lučkom. Poslodavac nudi plaću od 1.500 € neto, osiguran obrok i prijevoz te mogućnost rada na određeno ili neodređeno vrijeme. Poželjno je radno iskustvo. Prijavite se putem linka do 9.01.2025.

Fintić Promet d.o.o. traži Noćnog čuvara (m/ž) za nadzor skladišta u Zagrebu (Dubrava) izvan redovnog radnog vremena, uključujući noćne smjene. Očekuje se spremnost na rad noću. Prijavite se putem linka do 26.12.2025.

Proučite ostale oglase za posao na službenoj stranici posao.hr. Sretno u potrazi!

Iskoristimo potencijale optimizma

Kakvi su optimistični ljudi? Postoji li osoba za koju možemo reći da je optimist? Osoba koja uvijek gleda na svijet s pozitivne i vedre strane, koja je nasmiješena, ima dobru riječ za svakoga u svakoj prilici, istinski se raduje životu i ne zabrinjava se svakodnevnim teškoćama.

Je li optimizam utopija u današnje vrijeme kriza, globalnog zatopljenja, požara i ekoloških katastrofa? Ili je moguće da nas upravo optimizam i pozitivan pogled na svijet izvedu na neki novi put?

Optimizam može biti opasan

Isto tako pretjerani optimizam može katkad biti i opasan. Ako vjerujemo da će sve biti dobro i da možemo raditi što god želimo, da nismo uopće ranjivi, vjerojatno je da ćemo se dovesti u različite opasne situacije. Primjerice, možemo postati toliko hrabri da smatramo kako nam pušenje sigurno neće štetiti, kako nije potrebno zaključavati vrata jer nama nitko nikada ne bi mogao provaliti, vjerujemo da se loše stvari događaju drugim ljudima, a ne nama. Takav stav, da nam se ništa loše ne može dogoditi, može nas navesti na niz rizičnih ponašanja koja mogu imati za posljedicu različite ozljede i štete za zdravlje.

Blagotvoran za zdravlje

Zbog toga je neophodno sačuvati, uz optimizam, i dozu realizma. Važno je zadržati zdrav razum i pokušati što realnije sagledati situaciju. Katkad je, iako volimo konzumirati velike količine slatkog, bolje slušati razum i oduprijeti se porivu za slatkišima te tako sačuvati zdravlje nego konzumirati neograničene količine uz vjerovanje „Bolest se ne može dogoditi meni“.

Ako se sada pitate je li optimizam uopće dobar, odgovor je – naravno da jest. Uz iznimke pretjeranog optimizma koji nas može činiti ranjivima i nepromišljenima, pozitivan pogled na svijet i očekivanje najboljeg u većini slučajeva može imati blagotvorne posljedice na zdravlje. Pitanje je samo koje situacije procjenjujemo s optimističnim pogledom i ružičastim naočalama.

Neka su istraživanja pokazala da optimističan stav prema životu povećava vjerojatnost preživljavanja nakon operacije te da ljudi koji gledaju pozitivno na život imaju veću vjerojatnost da dožive veliku starosnu dob. Pozitivno gledanje i očekivanje najboljih ishoda dovodi do promjena u funkcioniranju endokrinog sustava, koji je zadužen za lučenje hormona. Prema nekim istraživačima, pozitivno gledanje na život može povećati proizvodnju hormona serotonina, koji je poznat i kao hormon sreće. S druge strane, optimistični stavovi mogu smanjiti produkciju hormona stresa te tako kod nekih ljudi smanjiti vjerojatnost od srčanog udara. 

Lakše nošenje sa svakodnevicom

Optimističan stav može nam pomoći u lakšem nošenju sa svakodnevicom. U teškim situacijama možemo gledati izazove i prilike za učenje, u svakodnevnim problemima poticaj za promjenu, a u starenju sreću i radost mudrosti i nakupljenog iskustva.

Optimizam tako može postati naša vodilja kroz život i pomagač u teškim situacijama. On je snaga koja nam pruža poticaj da idemo dalje i da znamo da iako sada situacija možda nije najbolja, to ne znači da će tako ostati u budućnosti.

Svaku nepovoljnu situaciju možemo sami preokrenuti na bolje, snagom vlastita djelovanja i pozitivnih misli. Dovoljno je upotrijebiti vlastitu moć zamišljanja i vizualizacije. Ako vidimo kako želimo izgledati ovdje i sada, kakva osoba želimo biti i što želimo pružiti sebi i svojim bližnjima kao i svijetu, tada nam preostaje samo djelovati u skladu s tom vizijom. Ako je ta vizija prožeta pozitivnim mislima i optimizmom, tada možemo zajednički stvarati bolji i sretniji svijet.

Kako postati i ostati optimističan?
  • Usmjerite se na pozitivne stvari koje vam se događaju u životu. Kada vam se dogodi neka pozitivna situacija, uočite kako ste svojim djelovanjem njoj pridonijeli i čestitajte si na svakom uspjehu.
  • Vizualizirajte budućnost i sami kreirajte svoj život. Uz povjerenje u vlastite mogućnosti i pozitivan stav prema životu, možete ostvariti snove.
  • Teškoće s kojima se svakodnevno suočavate gledajte kao prilike za učenje i razvoj.
  • Gledajte na sebe kao aktivnog pokretača događaja, a ne kao na bespomoćnog promatrača.
  • Budite racionalni optimist, osoba koja shvaća da se događaju i pozitivne i negativne stvari. Prihvatite sve što vam život pruža, učite i ne zaboravite se svakodnevno smijati.

Tekst napisala Dubravka Nikšić, prof. psihologije

‘Junk journaling’ je wellness aktivnost koju biste trebali poduzeti u Novoj godini

Ako su vaše novogodišnje odluke za 2025. usmjerene na odmak i slavljenje malih stvari u životu, TikTok najnoviji trend može biti upravo ono što vam treba.

Bilo da pohranjujete uspomene iz prošlosti u prašnjavu staru kutiju za cipele u svom ormaru ili digitalno organizirate svaku fotografiju koju ste ikada snimili, želja za čuvanjem uspomena je univerzalna.

Prisjećanje na smiješne ili tužne trenutke koji slamaju srce i koji su nam pomogli u izgradnji karaktera važan je dio samorazvoja, pomažući nam da rastemo i steknemo perspektivu dok prolazimo kroz mnoge faze života.

Međutim, iako je sjećanje na svaki aspekt vjenčanja, rođendana ili bebine prve godine na vrhu popisa prioriteta većine ljudi, rijetko se trudimo proslaviti svakodnevne životne trenutke – do sada.

Što je junk journaling?

TikTokov najnoviji trend, vođenje dnevnika bezvrijednosti, je trend u kojem kreatori na ovoj platformi prihvaćaju svoje unutarnje talente za izradu i kreativnost. Suvremeni pogled na albume sa spomenarima, vođenje dnevnika o malim stvarima svodi se na isticanje uspomena i uspomena koje bi većina smatrala dosadnima ili jednokratnima – mnogima poznatima i kao “smeće”.

Po cijelom TikToku, kreatori dijele svoje detaljne dnevnike, sa stranicama i stranicama ispunjenim bilo čim, od omota i pakiranja do naljepnica, poštanskih markica, jelovnika i posjetnica. Neki ljudi također odluče ispuniti svoje dnevnike bezvrijednosti riječima i crtežima, ali kao što će vam TikTok zajednica reći, ljepota vođenja dnevnika bezvrijednosti je u tome što nema pravila kada je u pitanju kako to učiniti.

Kako osoba želi ispuniti svaku stranicu ovisi o njoj; kombinirajte dane, radite tematske stranice ili potpuno preskočite cijelu muku na dane kada kreativnost ne dolazi u obzir.

Iako su dobrobiti vođenja dnevnika, bilo za vježbanje zahvalnosti ili jednostavno za brisanje događaja tog dana, već odavno shvaćene, pronalaženje vremena za kontinuirano pisanje svojih najskrovitijih misli svaki dan nije uvijek lako održati se.

Svi smo uložili u prekrasnu bilježnicu i ispunili prvih nekoliko stranica urednim rečenicama bez škrabanja da bismo u roku od tjedan dana potpuno napustili tu aktivnost.

Ali za razliku od spomenara ili vođenja dnevnika, gdje je potrebna dosljednost od početka do kraja, vođenje dnevnika bezvrijednosti zahtijeva malo predanosti ili kreativnog usmjerenja. Stranice su tu da se s njima možete igrati, dodajući sve i svašta kako vam odgovara.

Ne propustite posljednju priliku za šetnju Mjesečevim vrtom u parku Ribnjak

Mjesečev vrt ponovno je, u sklopu ovogodišnjeg Adventa Zagreb, pretvorio park Ribnjak u posebno mjesto za poželjeti posebnu želju, u čijem intimnom i romantičnom ugođaju možete uživati sve do 7. siječnja. Stoga ne propustite posljednju priliku za istraživanje jedne od najljepših adventskih priča, nastale u suradnji Turističke zajednice grada Zagreba i udruge Umjetnost za grad, zahvaljujući kojoj je park Ribnjak i ovog Adventa postao pravo malo umjetničko djelo.

Šećući Mjesečevim vrtom tako možete razgledati svijet Mjesečevog cvijeća vizualne umjetnice Jelene Petric, sjesti na Mjesec kipara Tomislava Hršaka i Mateja Vukovića te zaviriti u Ledene krošnje, koje zajedno s Jelenom Petric supotpisuje umjetnica Jelena Kovačev. Zvuk je oblikovao Hrvoje Nikšić, a iza osmišljavanja koncepta i razvoja projekta stoji Ana Mikin.

Više informacija dostupno je na web stranici adventzagreb.hr i IG @mjesecevvrt.

Kojoti u Tvornici obilježavaju 30 godina kultnog debi albuma

Grupa Kojoti u zagrebačkoj će Tvornici kulture 28. ožujka 2025. odsvirati koncert posvećen obilježavanju 30 godina od objave njihovog debitantskog istoimenog albuma, jednog od najznačanijih domaćih rock izdanja proteklih desetljeća.

Kojoti – „Razuzdan i lud“

Vinkovačko – zagrebački bend osnovan je 1993. i nakon par početnih promjena ustalio se u postavi Davor Viduka, Alen Marin, Vanja Marin i Mario Anušić, koja je dvije godine kasnije eksplodirala na ovdašnjoj rock sceni. Ogroman hit „Razuzdan i lud“, zatim „Sto milja daleko od nje“, kao i ostalih devet pjesama na debiju „Kojoti“ bend je snimio u legendarnom studiju kod Janka Mlinarića Troolog na zagrebačkom Medveščaku, a album u izdanju Dancing Beara odmah ih je lansirao među najtraženije i najuzbudljivije bendove svoje generacije.

Albumom „Kojoti“ bend je zapravo započeo moćnu trilogiju albuma 90-tih u kojima su se našla još dva njihova velika izdanja – „Halucinacija“ (1996) i „Sex, Disco, Kung Fu“ (1998.) na kojima su isporučili veliku većinu svojih najboljih pjesama.

Kojoti – „Sto milja daleko od nje“

S radom su privremeno prestali 2000. godine, a dugoiščekivani povratak na scenu se dogodio 2017. godine. Nakon sedamnaestogodišnje pauze bend je, na opće oduševljenje i publike i kritike, ponovno počeo svirati nastupom na festivalu Brijačnica. Nakon toga objavljuju CD box set ”Dragocjeno, raskošno, blistavo” na kojemu su okupljeni remasteri dotadašnjih izdanja, nakon čega je 2019. usljedio hvaljeni album „Sve je pod kontrolom?“.

Aktualna i daleko najdugovječnija postava Davor Viduka (gitara), Alen Marin (vokal), Vanja Marin (bas) te Bobo Grujičić (bubnjevi) i u 2025. pripremaju novu muziku koja će se možda i čuti na koncertu u Tvornici.

Naravno, svirka 28. ožujka, uz naklon velikom debiju, sadržavat će apsolutno sve najveće hitove benda – od nastupnog „Razuzdan i lud“, preko „Sto milja daleko od nje“, „Hodala je pola metra iznad zemlje“, „Halucinacija“, „Trese, lupa, udara“, „Zajaši zmaja“, pa sve do recentnih radova kao što su „Evolucija ide u pogrešnom smjeru“ i „Nismo djeca“:

Ulaznice po cijeni od 15 eura dostupne su na blagajni Tvornice kulture, na svim prodajnim mjestima CoreEventa ili online na platformi CoreEvent.