Početna Blog Stranica 3407

Pomoćni grobar Tadija K.

Autor:
Katarina Butković
[email protected]

– Pitate me vjerujem li i dalje u raj i pakao ili da je život samo ovaj jedan, na zemlji? Ne znam što bih vam rekao. Nekada ne vjerujem ni u Boga, ni u vraga, već u ovih svojih deset prstiju. Njima sam djeci kuću napravio, da ne budu podstanari, njima ih hranim i školujem, ima ih petoro, nije malo. Vidim svaki dan da smo samo zemlja, prije ili kasnije, vidim to prilikom ekshumacija i prekopavanja, vidim i ono što nije za pisati, ali opet se nadam da nešto postoji, neka sila, kako većina kaže. Ja sam pomoćni grobar, radim najgore poslove, ali vjerujte ne bih se mijenjao za ništa i ni sa kim. Ja nemam nikakve ovlasti, ne mogu ništa ukrasti i pronevjeriti, ja mirno spavam, kao i sve moje kolege. U mome kraju gdje živim ima puno urbanih vila i gledam ja te “velike” ljude. Nisu baš sretni, ne smiju se često, ne druže se. Možda nešto i nekoga imaju na duši. Ja se sa svojim susjedima družim uz kotlovinu, našalimo se, pojadamo se jedan drugome, popijemo pokoju i na spavanje. Zaspimo ko anđeli.

Je li težak posao pomoćnog grobara?

-Teško je. Iskopam dvije-tri rake na dan, a stimulacija po raki je tek 12 kuna. Bole leđa, ruke… Najteže je kod ekshumacija, voda preko koljena, a čizme do koljena, rukavice kratke, iako do lakta, jer protiv vode se nitko nije izborio. Kupimo kosti u crne najlon vrećice i zakopavamo ih u rupu, da bi novi lijes mogao stati. Što smo na kraju? Osim toga u Gradskim grobljima su samo 23 grobara, a ljudi umiru… Lopate se troše i  kupujemo ih sami, jer dok lopata prođe kroz administrativnu proceduru mi nemamo čime raditi.

Tadiji K. najteže pada što je, otkako je postao grobar, izgubio nekoliko prijatelja. Nisu se htjeli više s njim družiti. Neki  pričaju da im se gadi s njime rukovati, neki kažu da druženje s njim donosi nesreću, a neki ne žele jesti iz njegovih ruku. Glupo zar ne? Lakše je valjda  jesti iz ruku kriminalaca, do jučer finih i poznatih, a sutra stanovnika Naletilićeve.

Pauza je gotova. On uzima u ruke kramp i lopatu. Koliko je sretan ili nesretan samo on zna. Ionako je rekao da nije sve za štampu.

(Puni identitet je poznat redakciji)

[poll id=”7″]

Nekretnine na aukcijama

Autor:
Dajana Kos Bučar
[email protected]

Po drugi put, otkad je od lani u Zagrebu moguće kupiti ili prodati nekretninu putem aukcije, začuo se udarac aukcijskog čekića. Ponuda se sastojala od ukupno 54 stambene i komercijalne nekretnine.

Ta nova usluga na tržištu, prilagođena našim uvjetima, trebala bi pokazati koliko zaista vrijedi pojedina nekretnina. U zasad jedinoj aukcijskoj kući kod nas, o kojoj se više može doznati na www.aukcijanekretnina.com, doznajemo da je najveći interes za najjeftinije i najskuplje nekretnine.

Što se sve može prodavati, kako, tko može ponuditi nekretninu, koja je uloga kupca, što prethodi javnoj aukciji, gdje se i koliko često održavaju, i sve što vas zanima možete doznati i na [email protected].

Etapna rješenja za Maksimirski stadion

Autor:
Hina/Online-Zagreb.hr

Gradonačelnik Milan Bandić (foto: Siniša Kosić)Recesija i nije vrijeme za gradnju velikih betonskih zdanja, ali se pitanje Maksimirskog stadiona mora riješiti ove godine, najavio je gradonačelnik Milan Bandić na na Aktualnom satu zagrebačke Gradske skupštine.

“Na Maksimirskom stadionu sad se ništa ne gradi, ali se ništa ne ruši”, rekao je Bandić, odgovarajući na pitanje HSS-ova zastupnika Darka Vuletića, ima li rješenja za taj stadion, simbol Zagreba, a i na medijske napise da se stadion urušava.

Bandić je naveo kako će se problem sa stadionom rješavati etapno, prvo gradnjom zamjenskoga stadiona na Kajzerici, a zatim konzerviranjem starog ili gradnjom novog stadiona u Maksimiru.

Na tvrdnju SDP-ove zastupnice Ivane Mlinar-Horvat da se NK Dinamu uplaćuje godišnje devet milijuna kuna, dok djeca u vrtiću nemaju plastičnih čaša niti papira, Bandić je odgovorio da su gradski zastupnici podržali u Skupštini kriterije za financiranje vrhunskog športa, pa se zato ako žele mogu građanima i za to ispričati.

“Možete se zato ispričati, ali za to ste digli ruku”, kazao je Bandić, te napomenuo kako bi se gradski zastupnici možda mogli odreći i 50 posto naknada od 1500 kuna, koliko dobivaju za rad po skupštinskim odborima.

Predsjednik Gradske skupštine Boris Šprem podsjetio je Bandića da su se gradski zastupnici lani već odrekli deset posto svojih naknada.

“Drago mi je da ste opet u sedlu”, poručio je gradonačelniku Bandiću zastupnik Tomislav Saucha (SDP) komentirajući njegove odgovore na zastupnička pitanja. Upozorio je kako Zagrebački športski savez nenamjenski i bahato troši novac suprotno odlukama Gradske skupštine te poručio gradonačelniku neka tome stane na kraj.

HSS-ov zastupnik Stjepan Horvat pitao je hoće li se u naselju Sopnica – Jelkovec doista smanjiti cijena stambenog “kvadrata” za 200 eura i iznositi 1095 eura, Bandić je odgovorio kako ne zna za tu informaciju.

“Smanjili smo najam stanova, pa se 75 metara četvornih može iznajmiti za manje od 500 eura”, a založit ću se i za smanjenje cijena za poslovne prostore”, kazao je Bandić. Možete me sada optužiti da sam socijaldemokrat, dodao je, ali ja socijaldemokraciju živim.

Na pitanje HDZ-ova zastupnika Jasena Mesića i tvrdnje da je Bandićev paket gospodarskih mjera doživio kolaps, da se proračun puni 10 do 15 posto manje od očekivanoga, da ništa ne radi po tom pitanju i da ga u tome podržava skupštinska većina SDP – HSU – Nezavisna lista Tatjane Holjevac, Bandić je odgovorio da ništa od toga nije točno, a osobito da ga podržava navedena većina.

“Stanje gradskih financija ozbiljna je tema i eventualna buduća zaduženja bit će dobro objašnjena zastupnicima”, kazao je Bandić odgovarajući na pitanje HSS-ova zastupnika Nenada Matića, koji je podržao zaduženja grada, ali isključivo za ulaganja u kapitalne projekte.

Na pitanje zastupnika, Milan Bandić je na sjednici Skupštine obećao da će grad financijski pomoći Radiju 101.

DOGAĐAJI: Etno modna revija

Modna revija etno kolekcija Tkanica i Licitarsko srce, Hrvatska matica iseljenika, 13 sati

Odjeću će nositi poznate osobe iz javnog života: Smilja Škugor, ravnateljica Hine, Sonja Šarunić novinarka i voditeljica, Alma Premerl Zoko, novinarka Nove TV i vlasnica modnog Almanaha, Jelena Badovinac, glavna urednica Extre, Ivana Lušić, direktorica marketinga Lado, Olinka Pavić Perović, direktorica marketinga Narodni radio, Rajna Raguž, manekenka i poduzetnica, Tamara Roglić, manekenka i poduzetnica, Sanja Ančić, tenisačica, Iris de Corbavia, spisateljica…

Revija je dio programa nazvanog Materina priča kojim se želi promicati hrvatska tradicijska kultura, stvaralaštvo, rukotvorstvo i baština. Tako je primjerice nastala i hrvatska poslovna torba Tkanica – rukotvorina  žena tkalja iz Knina…

Hrvatska matica iseljenika projekt predstavlja kao dio svoga nastojanja u povezivanju iseljene Hrvatske s domovinom te kao doprinos  jačanju  ugleda Hrvatske u svijetu.

Hrvatska matica iseljenika, Trg Stjepana Radića 3, www.matis.hr

DOGAĐAJI: Predstavljanje monografije A. B. Švaljek

Predstavljanje monografije A. B. Švaljek, KIC, 12 sati

Autor knjige Ive Šimat Banov sažima gotovo cjelokupno stvaralaštvo istaknutog suvremenog umjetnika Antuna Borisa Švaljeka. Svoju autorsku individualnost Švaljek je formirao još početkom 70-tih godina kada je kritika u njemu prepoznala iznimnog crtača. Švaljek je kasnije pokazao i kako je odličan slikar, kipar, grafičar… Svestranost i snažnu imaginaciju, brojne samostalne izložbe, sve je Šimat Banov nastojao obuhvatiti u monografskoj knjizi.

Na predstavljanju će također govoriti likovni kritičari Tonko Maroević i Milan Bešlić.

Kulturno informativni centar, Preradovićeva 5, www.kic.hr

IZLOŽBA: GGSU – GSU – GGZ – MSU –plakati za izložbe

Otvorenje izložbe “GGSU – GSU – GGZ – MSU –plakati za izložbe“, Muzej suvremene umjetnosti, u No galeriji, 12 sati

Muzej suvremene umjetnosti, Avenija Dubrovnik 17, tel. 6052 700, http://www.msu.hr

Plakati su nastali u periodu 1957.-2005. godine mogu se razgledati do 14. travnja.

Riječ je plakatima produciranim za izložbenu aktivnost Muzeja i njegovoj povijesti od utemeljenja 1954. – isprva pod nazivom Gradska galerija suvremene umjetnosti (GGSU), potom Galerija suvremene umjetnosti (GSU) u sklopu Galerija Grada Zagreba (GGZ), a od 1998. kao Muzej suvremene umjetnosti (MSU).

Ovim izborom, koji zahvaća razdoblje 1957-2005, obuhvaćeno je četrdesetak izložbenih plakata, čiji su autori istaknuti hrvatski umjetnici – Ivan Picelj, Mihajlo Arsovski, Boris Bućan, Dalibor Martinis i Igor Kuduz koji su tijekom proteklih godina svojim dizajnerskim radovima, plakatima i publikacijama stvarali vizualni identitet Muzeja. (s.k.)