Tuškanac u gostima tijekom lipnja prikazuje filmove za koje je kostime oblikovala Edith Head, jedna od najutjecajnijih kostimografkinja u povijesti filma. Tijekom karijere duže od pedeset godina surađivala je s najvećim filmskim zvijezdama 20. stoljeća, među kojima su Audrey Hepburn, Grace Kelly, Elizabeth Taylor i Bette Davis, oblikujući prepoznatljive modne i vizualne identitete za oko 500 filmskih ostvarenja. Osvojila je rekordnih osam Oscara za kostimografiju, a ukupno je ostvarila čak 35 nominacija, čime je postala najnominiranija žena u povijesti Akademije filmskih umjetnosti i znanosti.
Ciklus donosi osam filmova koji će se prikazivati u Kulturno informativnom centru (KIC), a 05. lipnja u 21 sat otvorit će ga Wilderova krimi-drama Dvostruka obmana (1944). Temeljen na slučaju Snyder-Gray, film prati osiguravatelja koji se upušta u strastvenu aferu s udanom ženom te s njom planira ubojstvo njezina supruga.
Slijedi Nasljednica (1949), psihološka drama s Oliviom de Havilland u naslovnoj ulozi, o povučenoj djevojci koja počinje sumnjati da je ljubav mladića koji joj se udvara motivirana njezinim bogatstvom. Sve o Evi (1950) prati ambicioznu Evu (Anne Baxter) koja se postupno uvlači u život slavne kazališne glumice Margo (Bette Davis), a pamti se po jednom od ranih nastupa Marilyn Monroe.
Mjesto pod suncem (1951) romantična je drama o siromašnom Georgeu (Montgomery Clift) koji se zapošljava u tvornici svoje bogate rodbine, gdje se zaljubljuje u radnicu Alice (Shelley Winters), ali istodobno ulazi u vezu s imućnom djevojkom Angelom (Elizabeth Taylor). Film je upamćen po sceni na jezeru u kojoj se George koleba bi li neplivačicu Alice bacio iz čamca.
Romantična komedija Williama Wylera Praznik u Rimu (1953), s Gregoryjem Peckom i Audrey Hepburn u naslovnim ulogama, prati mladu princezu koja tijekom posjeta Rimu pobjegne od kraljevskih obaveza i provede nezaboravan dan s američkim novinarom. Audrey Hepburn glavnu ulogu ostvaruje i u romantičnoj melodrami Sabrina (1954), u kojoj su joj partneri Humphrey Bogart te William Holden. Riječ je o varijaciji Pepeljuge koja kroz priču o ljubavnom trokutu između kćeri vozača i dvojice braće iz bogate obitelji propituje klasne razlike.
Impresivna psihološka drama Vrtoglavica (1958)Alfreda Hitchcocka slobodno reinterpretira mit o Orfeju i Euridiki, smještajući radnju na strme ulice San Francisca te istražujući motive nekrofilije i opsesivne ljubavi bivšeg policijskog detektiva prema misterioznoj ženi.
Ciklus će zaključiti Hud (1963), vestern čija radnja prati arogantnog sina radišnog teksaškog rančera Homera Bannona. Glavnu mušku ulogu tumači Paul Newman, dok je Patricia Neal osvojila Oscara za najbolju glavnu glumicu za ulogu dugu svega 22 minute, što je najkraća glavna ženska uloga ikad nagrađena Oscarom.
U nastambi crvenih pandi u Zoološkom vrtu Grada Zagreba razvija se novo prijateljstvo. Ema, ženka crvenog pande, nedavno je dobila društvo. Iz nizozemskog Overloona stigao je Ka shi, jednogodišnji mužjak čije ime na japanskom označava slatkiš, grickalicu i užinu.
Ema koja je na svijet došla prije 12 godina u njemačkom Dortmundu, brzo je prihvatila došljaka. Prije dvije i pol godine uginuo je njezin partner Popi s kojima je dobila tri potomka – Grgu koji se odselio u Irsku, Dudeka koji danas živi u Rumunjskoj, te Regicu koja lozu nastavlja u Češkoj.
„S mladim mužjakom zagrebačka dinastija crvenih pandi otvara novo poglavlje. Ka shi i Ema dobro si odgovaraju pa će si međusobno biti lijepo društvo, a možda se između njih razvije i nešto više. Na IUCN-ovu Crvenom popisu crveni panda nosi status ranjive vrste (VU). Populaciju u prirodi, na Himalajama, ugrožavaju uništavanje šuma i druge ljudske aktivnosti. Crveni pande gube prostor za gniježđenje i izvore hrane, a njihova se populacija fragmentira, tj. skupine jedinki se međusobno razdvajaju prostorima koji im ne pružaju sve što im je potrebno za život“, kazala je Dijana Beneta, kuratorica za sisavce u Zoološkom vrtu Grada Zagreba.
Crveni pande u Zoološkom su vrtu uključeni u Europski uzgojni program (EEP).
„Ljudi postaju sve svjesniji odgovornosti koju imaju prema prirodi. Svatko preuzima ulogu kojom može doprinijeti očuvanju divljih vrsta, posebno onih ugroženih. U zoološkim vrtovima uzgajamo rezervnu populaciju tih vrsta, a u njihovu se staništu razvijaju programi posvećeni održivoj budućnosti tamošnjih ljudi i divljih vrsta. Primjerice, u staništu crvenih pandi to je Himalayan Habre Center, centar za očuvanje prirode i edukaciju lokalnog stanovništva”, kazao je Ivan Cizelj, ravnatelj Ustanove Zoološki vrt Grada Zagreba.
Zoološki vrt Grada Zagreba prati dobre prakse koje se u svijetu primjenjuju te razvijaju radi očuvanja životinjskih vrsta koje se mogu vidjeti i u Zoološkom vrtu.
Zagrebački crveni pande važnu ulogu imaju i u edukaciji građana. Kroz priču o njihovoj vrsti građanima se predstavlja važnost poštivanja osjetljive ravnoteže ekosustava i razumijevanja međuovisnosti ljudi i prirode. Na temelju toga gradi se budućnost u kojoj živa bića zajedno mogu uspješno koegzistirati.
Vrbani su kvart koji funkcionira bez puno buke. Ljudi se poznaju po imenu, djeca idu u iste škole, susjedi su još uvijek susjedi u punom smislu te riječi. Ono što je nedostajalo bio je zajednički ritual, nešto što se stavlja u kalendar unaprijed i na što se čeka. SuperCopa Vrbani je pokušaj da se taj ritual stvori, i ovog vikenda igra se po prvi put.
U svojoj srži, SuperCopa Vrbani je malonogometni turnir formata 5+1. Brza igra, mali teren, publika na udaljenosti metra od akcije. Turnir kreće u petak od 16 sati i traje kroz subotu i nedjelju, a iza njega stoji nešto konkretno: sav humanitarni prihod ide Taekwondo klubu Čigra, usmjeren na njihove projekte i grupe djece i odraslih s posebnim potrebama, koji radi ono što sport u svojoj najboljoj varijanti uvijek radi – pruža strukturu te priliku za razvoj i napredak.
Dok se na terenu lome koplja, posebno se vodilo računa o obiteljima i djeci. Za najmlađe je osmišljen poseban prostor: napuhanci, maskote, organizirane radionice i animacije koje će ih držati zaigranima cijeli dan. U nedjelju u 17h u planu je i i sportsko-edukativna predstava „Luka i Ovan“. Za odrasle s druge strane, uz nogomet, obavezni su roštilj, pivo i hladna pića. Organizatori su se pobrinuli da nitko ne ode kući gladan ni žedan. Prije finala, u planu je pokazni trening para tekwandoaša Čigre kao i revijalna utakmica u kojoj će snage odmjeriti poznata lica hrvatske glumačke scene i legendi Futsal Dinama.
Platinum sponzor SuperCopa Vrbani 2026 je Sofascore i njihova platforma Torneo by Sofascore. Nije slučajno što je najveća podrška turniru došla upravo od njih — Sofascore, jedna od najprepoznatljivijih sportskih tech kompanija na svijetu, ima sjedište upravo ovdje, na Vrbanima. Kad se kvart organizira, logično je da se i njegova najvažnija firma pojavi u prvom redu.
Neizostavno je spomenuti da su event prepoznali i podržali i mnogi drugi renomirani brandovi i uspješne tvrtke u ovom zajedničkom humanitarnom cilju.
Jer to je i svrha. SuperCopa Vrbani nije zamišljen kao jednokratni događaj nego kao brand koji će iz godine u godinu biti prepoznatljiv, u istom tjednu, na istom mjestu, s istim duhom i sve bogatijim programom. Svaki sljedeći SuperCopa gradi se na prethodnom: više momčadi, više partnera, jači humanitarni učinak. Ovog vikenda igra se prvo poglavlje.
Jedanaesta Booksa u parku vraća se ovog lipnja u Martićevu! Krošnje parka ispred kluba Booksa od 2. do 21. lipnja šuštat će u ritmu knjiga, razgovora, glazbe, filmova; u ritmu koji Martićevu čini najposebnijim lipanjskim mjestom u gradu.
Ovogodišnji program predstavlja autore i autorice iz regije na nizu tribina i književnih razgovora, donosi čak tri filmske projekcije, nekoliko koncerata, a tu je i već tradicionalni Sajam malih izdavača, kao i niz događanja za najmlađe! A ovo je tek dio!
Booksa u parku počinje 2. lipnja u 20h tribinom “Otpor(nost) književnosti”, književnim razgovorom s nagrađivanom autoricom Lejlom Kalamujić, koja će s Filipom Kučekovićem razgovarati o književnosti kao prostoru otpora, te o (svom) pisanju koje nastaje između osobnog i političkog. Prvi tjedan donosi i projekciju filma “Treći svijet” Arsena Oremovića o legendarnom Haustoru 3. lipnja u 20:30, projekcije filmova Kinokluba Zagreb te radionicu za djecu!
Kako bi ojačao svoju otpornost na klimatske promjene, Zagreb prigrljuje rješenja temeljena na prirodi. U sklopu pilot aktivnosti projekta Restoriver povećan je retencijski kapacitet parka Maksimir primjenom rješenja temeljenih na prirodi. Malim mjerama omogućeno je prirodno zadržavanje vode na području parka.
„Gradovi su uslijed klimatskih promjena postali posebno ranjivi jer su izgubili velik dio prirodnih mehanizama koji su nekad regulirali vodu, temperaturu i mikroklimu. Projekt Restoriver dao nam je mogućnost da rješenja temeljena na prirodi isprobamo u stvarnim uvjetima. Park Maksimir, najveće zeleno područje u centru Zagreba i ključni rezervoar urbane bioraznolikosti, vrlo jasno pokazuje probleme koje imamo – od presušivanja potoka ljeti do lokalnih poplava tijekom jakih kiša. Ono što smo ovdje testirali, nije bila ‘velika gradnja’, nego pametne, male intervencije koje vraćaju prostoru sposobnost da zadržava vodu tamo gdje padne. Time istovremeno smanjujemo pritisak na odvodni sustav, povećavamo dostupnost vode u sušnim razdobljima i stvaramo bolja staništa za mnogobrojne vrste. Takva rješenja donose višestruku korist: za prirodu, za grad i za kvalitetu života građana“, kazala je Nika Dolenc, ravnateljica Javne ustanove Priroda Grada Zagreba.
Pilot aktivnosti projekta Restoriver započele su cjelovitom analizom stanja hidrotehničkog sustava parka Maksimir. Javna ustanova Priroda Grada Zagreba istražila je povijesne planove sustava dovođenja vode u maksimirska jezera i implementirala jednostavne zahvate održavanja cjevovoda i ventila. Tim se intervencijama ponovo uspostavio zadovoljavajući dotok vode u Treće maksimirsko jezero i potok Maksimirec. Zahvaljujući tome potok u ljetnim mjesecima više ne presušuje. Paralelno je osnovana savjetodavna radna skupina dionika koja je s projektnim partnerima radila na planiranju i provođenju pilot aktivnosti. Izrađena je i studija koja je utvrdila stanje hidrotehničkog sustava i prioritete za održavanje, odnosno modernizaciju cijelog sustava. Dodatno, studija je identificirala i spektar mogućnosti primjene mjera za prirodno zadržavanje vode na području parka.
„Cilj tih mjera je usporavanje protoka vode kroz Maksimir, tzv. ‘slow the flow’ princip. Njime umanjujemo rizik od urbanih poplava južno od parka, ali i povećavamo dostupnost vode u sušnijim periodima jer se ona zadržava u staništu. Time dobivamo i bolje ekološke uvjete za divlje stanovnike Maksimira. Od u studiji identificiranih mjera izabrali smo tri za provedbu unutar projekta. Nakon izrade tehničke dokumentacije i ishođenja potrebnih dopuštenja, krenuli smo u realizaciju malih ciljano odabranih zahvata na tri lokacije na potoku Maksimirec. Radi se o jednostavnim zemljanim radovima koje smo izvodili prije početka vegetacijske sezone. Konkretno, radili smo restauraciju meandara potoka na livadi Kišobran, formiranju ujezerenja neposredno nizvodno od livade te produbljivanju postojeće depresije u šumi i njezinom povezivanju s potokom. Zahvati su na licu mjesta prilagođavani stanju na terenu radi očuvanja stabala, odnosno šume. Maksimir je zaštićeno područje i zaštićeno kulturno dobro te smo odabrali diskretne zahvate prihvatljive sa stanovišta očuvanja kulturno-povijesnih vrijednosti parka“, rekla je Irina Zupan, voditeljica Odsjeka za očuvanje prirode Javne ustanove Priroda Grada Zagreba.
Posjetitelji parka, potvrđuju istraživanja, razumiju svrhu ovih mjera i podržavaju njihovu primjenu. Tome je doprinijela i njihova edukacija.
„Jedan od ciljeva projekta je edukacija građana o za njih potpuno novim konceptima kao što su ‘rješenja temeljena na prirodi’, ‘mjere za prirodno zadržavanje voda’ i ‘usluge ekosustava’, te benefitima koje ti koncepti donose ne samo prirodi već i ljudima. Cilj edukativne kampanje bio je skrenuti pažnju građana na važnost obnove slatkovodnih ekosustava jer nam obnovljeni i samim time osnaženi ekosustavi mogu pomoći u prilagodbi posljedicama klimatskih promjena – poplavama i sušama. Također, oni nam donose i druge brojne koristi: doprinose smanjenju rizika od poplava te produžuju vlažnost u sušnim razdobljima, stvaraju ugodnije mikroklimatske uvjete za ljude i smanjuju efekt toplinskih otoka u gradovima, omogućuju odmor i rekreaciju ljudi, poboljšavaju kvalitetu vode, obnavljaju zalihe podzemnih voda, doprinose očuvanju bioraznolikosti i otpornosti ekosustava, povećavaju otpornost tla i smanjuju eroziju te pozitivno utječu na ljudsko zdravlje“, navela je Ida Čarnohorski, koordinatorica projekata urbane prilagodbe klimatskim promjenama u WWF Adria. Edukativni animirani film na tu temu pod nazivom „Malo drugačija priča o princezi i žapcu“ možete pogledati ovdje.
Na predstavljanju rezultata pilot aktivnosti na povećanju retencijskog kapaciteta parka Maksimir istaknut je cilj da se ovakva rješenja nastave implementirati u Zagrebu, drugim hrvatskim gradovima i šire.
Javna ustanova Priroda Grada Zagreba jedan je od 15 partnera na projektu Restoriver financiranog u sklopu Interreg Programa Dunavske regije – Obnova riječnih obala i riparijskih područja duž Dunava i njegovih pritoka u Dunavskoj regiji izmijenjenih ljudskim intervencijama, s ciljem jačanja klimatske otpornosti i prirodnog zadržavanja vode. Projekt je posvećen jačanju otpornosti na klimatske promjene kroz primjenu mjera za prirodno zadržavanje vode, tj. rješenja temeljenih na prirodi u restauraciji i revitalizaciji slatkovodnih i močvarnih ekosustava. Projekt je započeo 1. siječnja 2024. i traje do 30. lipnja 2026.
Priroda Grada Zagreba u projektu je odgovorna za provedbu pilota povećanja retencijskog kapaciteta parka Maksimir primjenom mjera za prirodno zadržavanje vode (NWRM). WWF Adria nacionalni je projektni partner, a Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije pridruženi strateški partner.
Postoje prostori koji vas opuste i razvesele čim u njih uđete. DC360, nova dentalna klinika na zagrebačkom prilazu Baruna Filipovića, jedan je od njih.
Već na samom ulazu u prostor jasno je da ovo nije klasična dentalna ordinacija. Nema hladnih bijelih hodnika, fluorescentne rasvjete ni tipične stomatološke atmosfere na kakvu smo navikli u medicinskim ustanovama. Suprotno tome, DC360 otvara se poput pažljivo dizajniranog boutique interijera – toplog, tihog, gotovo rezidencijalnog karaktera.
Interijer koji potpisuje arhitektica Mirna Horvat naglasak stavlja na usporavanje i pružanje osjećaja opuštenosti. Tikovina boje konjaka i teksturirano translucentno staklo u igri s hladnim kamenom i keramikom uz toplu prigušenu rasvjetu i višeslojne mekane dekore na izlozima koji gledaju prema užurbanoj ulici, stvaraju atmosferu koja više podsjeća na suvremeni hotel ili privatni wellness, nego na prostor dentalne medicine. Prostor djeluje pročišćeno, smireno, nenametljivo i elegantno.
Središte prostora čini elegantna čekaonica zamišljena kao dnevni boravak – mjesto na kojem pacijenti ne čekaju pod stresom, nego imaju osjećaj podrške, privatnosti i ugode. Cvijeće, umjetnički radovi i pažljivo birani materijali razigrano brišu čvrstu granicu između zdravstvene ustanove i suvremenog lifestyle interijera.
Posebno zanimljiv kontrast vidi se upravo u samim ordinacijama. Iako su opremljene najmodernijom stomatološkom tehnologijom i projektirane prema najvišim profesionalnim standardima, prostor ni ovdje ne gubi toplinu i osjećaj ugode. Umjesto stroge medicinske estetike, ordinacije prate isti smireni vizualni identitet ostatka klinike – drveni elementi, pažljivo odabran namještaj, tople teksture i rasvjeta stvaraju gotovo “homey” atmosferu u kojoj se pacijenti osjećaju opuštenije i sigurnije. Upravo taj spoj sofisticiranog dizajna i vrhunske funkcionalnosti jedan je od elemenata koji DC360 razlikuje od klasičnog iskustva odlaska stomatologu.
Iza koncepta klinike stoji Marta Šeparović, univ.mag.med.dent., ravnateljica i osnivačica ustanove, koja je željela stvoriti kliniku u kojoj iskustvo pacijenta počinje mnogo prije samog pregleda. “Postoji jasna namjera da se iskustvo redefinira. Da dolazak ovdje nije nešto što se mora, nego nešto što se bira”, ističe Šeparović.
Ime DC360 inspirirano je simbolikom punog kruga – cjelovitosti, ravnoteže i sklada – a upravo ta ideja provlači se kroz svaki segment klinike. Od arhitekture i atmosfere prostora do pristupa pacijentima i same organizacije usluge.
Klinika na jednom mjestu okuplja sve grane suvremene dentalne medicine: od preventive i dječje stomatologije do ortodoncije, implantologije, kirurgije i estetskih tretmana. No ono što kod DC360 čini razliku, nije samo razina usluge, nego osjećaj koji prostor pruža.
U vremenu kada je dizajn sveprisutan u cjelokupnom iskustvu življenja, DC360 pokazuje kako i zdravstveni prostori mogu biti oblikovani s jednakom pažnjom posvećenom estetici, atmosferi i emociji prostora kao i prema zadovoljenju visokih tehničkih zahtjeva struke.
I možda upravo zato ova nova zagrebačka klinika na adresi Ul. Ivana Cankara 15 ne djeluje kao mjesto na koje dolazite samo zato što morate – nego mjesto na koje se vraćate jer se u njemu, prije svega, osjećate ugodno.
