Početna Blog Stranica 3214

Rasna diskriminacija: 60-godišnjak umro zbog traume

zločinPolicijska uprava zagrebačka dopunila je danas jučerašnju informaciju o nasilju i rasističkom ispadu koji je u nedjelju prijavljen u Domagojevoj ulici u Zagrebu.

Muškarac koji je u sukobu pokušao pomoći svome napadnutom zetu, ubrzo nakon događaja je preminuo. Iako na tijelu nije imao vidljivih ozljeda liječnici su utvrdili da je umro nasilnom smrću “koja je posljedica ranijeg oštećenja srca i doživljenog emocionalnog događaja”.

Kao što smo javili 60-godišnjak je pokušao pomoći svome zetu koji je u zgradi gdje stanuju bio meta fizičkog napada i rasističkog ispada.

Auschwitz, Birkenau Dvojica susjeda od 32 i 27 godina tukla su 27-godišnjeg muškarca, kineskog podrijetla, inače zeta 60-godišnjaka. Kada je čuo buku na stubištu gdje 60-godišnjak je priskočio u pomoć i pokušao spriječiti napade. Mlađi napadač mu je zadao udarac u predjelu glave i ubrzo nakon dolaska policije 60-godišnjaku je pozlilo i preminuo je u svome stanu na 9. katu.

Obojica napadača nakon kriminalističkog istraživanja policije dovedeni su u Istražni centar Županijskog suda u Zagrebu, no slaba je to utjeha za obitelj koja je ostala bez svoga člana, a i za sve one koji u Zagrebu i Hrvatskoj trpe rasističko nasilje i ispade ksenofobije. Jesu li kazne preblage ili su odgojitelji zakazali?

Umro 60-godišnjak nakon što je pomogao napadnutom zetu

Darujemo priručnik kako se izvući iz dugova

naslovnica knjige "Što banke ne žele da znate"Velik dio nepovjerenja prema bankama i financijskim kućama proizlazi iz nedovoljnog znanja o proizvodima i uslugama koje nam one nude, Stribor Erega, dugogodišnji djeltanik financijskih institucija postavio si je zadatak u knjizi “Što banke ne žele da znate” ponuditi odgovore i tako građanima kojima su potrebne bankarske usluge omogućiti da znaju što ih čeka.

Iz perspektive insidera Erega se obraća osobama koje nemaju previše iskustva. Čini to opušteno, ali istodobno ozbiljno i informativno, ističe nakladnik Profil  U ovom priručniku za početnike mogu se naći odgovori na brojna pitanja, rješenja strahova i trauma koje loše financijske odluke mogu proizvesti. Evo nekih: kako staviti troškove pod kontrolu, kako se izvući iz dugova, kako voditi kućno knjigovodstvo i maksimalno iskoristiti porezne olakšice, kako uspješno ulagati i sačuvati vrijednost novca, uštedjeti za mirovinu te kako procijeniti možete li ostvariti materijalno blagostanje.

Slični priručnici o ponudi na financijskom tržištu uobičajeni su u zapadnim zemljama, dok se mi na njih tek navikavamo i nastojimo procijeniti njihovu dobronamjernost. Koliko nam je takav priručnik bio potreban našem tržištu svjedoče recenzije Dragana Munjize i Denisa Fudurića, koji se slažu kako je priručnik za osobne financije dobrodošao vodič za snalaženje u sve široj i složenijoj ponudi financijskih usluga, dok pritisak na potrošnju iznad vlastitih mogućnosti sve više raste.

REGISTRIRAJ SE I OSVOJI!

Online-Zagreb.hr i Profil poklanjaju vam primjerak knjige Stribora Erege “Što banke ne žele da znate”.

Kako biste osvojili knjigu, potrebno je na adresu [email protected] poslati email s naslovom banke _online te točno odgovoriti na nagradno pitanje: Je li knjiga “Što banke ne žele da znate” priručnik za osobne financije? Nemojte zaboraviti upisati sljedeće podatke – ime i prezime, korisničko ime na Online-Zagreb.hr-u i broj mobitela.

Vaše prijave primamo do 25. kolovoza kada ćemo objaviti sretne dobitnike.

Sretno! :-)

Darovali smo knjigu “SMS eseji”

U uzbudljivim i provokativnim “SMS esejima” profesora s Filozofskog fakulteta Viktora Žmegača uživat će naša čitateljica Katarina Vuraić. Čestitamo! Obavijest o preuzimanje nagrade stiže e-mailom.

Nagradno pitanje je bilo kada su pisani SMS eseji, a odgovor je – od 2007. do 2009. godine.

Knjiga je objavljena ove godine u Profilovoj biblioteci “Velimir Visković bira za vas” pa svi ostali s manje sreće mogu je potražiti u knjižarama, ako ne žele strpljivo čekati na red u knjižnici. Cijena je uz popust oko 90 kuna, a bez popusta 100-tinjak.

VIDEO: Proslavimo 100 ljeta ZET-a

Nije bila srijeda kao danas, nego četvrtak 18. kolovoza 1910. godine kada je pozornost Zagrepčana privuklo novo vozilo koje je upravo toga dana krenulo na put dug, evo već 100 godina. U Zagrebačkom električnom tramvaju koji je svečano pušten u promet prvi se provozao, a tko drugi, nego gradonačelnik Janko Holjac.

Tramvaj je krenuo s tadašnje Remize koja je bila kod Tehničkog muzeja na uglu Savske i Tratinske gdje je dograđeno spremište do konjskog tramvaja. Tko je tada pretpostavljao da će “struja” već za godinu dana potpuno zamijeniti plemenite životinje? Užim središtem grada vozilo je tada tek 28 motornih kola s 14 prikolica konjskog tramvaja, Tih davnih vremena prisjetili su se i u ZET-u u povodu jubileja.

[youtube xuXyxQjX4EA nolink]

Tramvaj je za većinu Zagrepčana dio svakidašnjeg života i vrlo česta tema i u javnoj, i u privatnoj komunikaciji. Na Forumu.hr je topic posvećen isključivo pljuvanju po ZET-u, novinarima gradskih rubrika ZET je nezaobilazna dnevna tema. I na popularnom YouTubeu je mnoštvo clipova snimljenih o ZET-u i u ZET-u. Evo nekoliko prigodnih, uz čestitke ZET-ovcima na jubileju jer kako nije bilo lako nama s njima, složit ćete se, nije uvijek ni njima lako s nama. ;-)

[youtube xf03hDDjfjc nolink]

Tramvajem se vole voziti političari u vrijeme predizbornih kampanja, ali srećom vozači im ne dopuštaju da nas voze iako rado sjedaju i za upravljač. U tramvaju i o tramvaju je mlada redateljica Irena Škorić snimila višestruko nagrađivani dokumentarac “Sudbina broja 13”. U tramvaju su kontrolori, prosjaci, lopovi, poruke kako do jeftinog kredita, prava mala distributerska i oglašavačka industrija. U njemu su i kazališne predstave te poneki ples oko štange…

[youtube KnMEbqSPZBY nolink]

FOTO: Članovi Fotokluba Zagreb izlažu u Kalkuti

Autor:
Vinko Šebrek

Dunja Habek, TaraVelika međunarodna izložba “The World Photography Day” („Međunarodni dan fotografije“) otvara se sutra u indijskoj Kalkuti, glavnom gradu savezne države Zapadni Bengal u istočnoj Indiji. Uz brojne goste s raznih strana svijeta bit će zastupljene i fotografije 20-oro članova Fotokluba Zagreb.

Izložba je  posvećena je Međunarodnom danu fotografije koji se obilježava 19. kolovoza, organizira je Nacionalna fotografska akademija (National Academy of Photography) u tamošnjem Centru za kulturu.

Prisjećanje na početke

Ksenija Španec, Žena iza rešetakaPovijesno gledano, otkriću fotografije su prethodila brojna istraživanja i eksperimenti nekolicine ljudi koji su imali isti cilj – dobiti trajnu i vjerodostojnu sliku stvarnosti. Prvu trajnu fotografiju uspio je 1827. godine snimiti francuski istraživač Nicéphore Niépce postupkom heliografije.

Međutim francuski slikar i kemičar Louis Jacques Mandé Daguerre izumio je prvi praktični postupak dobivanja fotografije uz pomoć svjetla, koje je zatim – 19. kolovoza 1839. predstavio Francuskoj akademiji, nakon čega je njegov izum Daguerreotip (dagerotipija) vlada proglasila projektom „Libérez au monde“ (Slobodan za svijet).

Taj dan, 19. kolovoza, svijet obilježava kao međunarodni dan fotografije, premda je, gotovo istodobno, 1841. godine, William Fox Talbot izumio i patentirao prvi negativ-pozitiv postupak, koji će kasnije postati temelj moderne fotografije.

Zašto smo u Indiji?

Nacionalna fotografska akademije u Kalkuti osnovana 2005. godine postala je jedna od najznačajnijih fotografskih institucija u istočnoj Indiji. Na njihov poticaj i poziv, Fotoklub Zagreb te iste godine sudjelovao na izložbi fotografija i ustupio svoja djela tamošnjem Arhivu fotografije.

Iva Korenčić, EmptinessNaime, u djelovanja Akademije težišne su tri djelatnosti: obrazovne, promidžbene i arhivske. Obrazovni programi se odvijaju tijekom cijele godine. Kroz taj se program osposobljavaju brojni polaznici, putem raznovrsnih i specijaliziranih sadržaja, za zvanja i znanja iz domene umjetničke, dokumentarne i primijenjene fotografije.

Indijska nacionalna fotografska akademija također ima uređenu ekskluzivnu galeriju za promicanje fotografije, kao umjetničke forme, u kojoj tijekom godine priređuju razne izložbe fotografije, a kruna svih indijskih fotografskih zbivanja upravo je ova u svijetu vrlo ugledna – međunarodna pozivna izložba fotografija pod nazivom: „Međunarodni dan fotografije“.

Isto tako, Akademija je oformila fotografsku arhivu i sustavno stvara Zbirke nacionalne i svjetske fotografije. Tu, već respektabilnu zbirku koriste znanstvene institucije i pojedinci u proučavanju i istraživanju medija fotografije, kako u zemlji, tako i u svjetskim razmjerima.

Jedan autor, jedna fotografija

Fotoklub Zagreb sudjelovao je do sada na četiri pozivne izložbe u Kalkuti. Prvotna želja organizatora je da se klub predstavi s dvadeset fotografija što većeg broja članova ostvarena je principom jedan autor, jedna fotografija. Tako je do sada na spomenutim izložbama sudjelovalo više od 60 članova Fotokluba Zagreb različitih generacija, fotografskih poetika i provenijencija s osamdeset fotografija različitih žanrova, tema, tehnika, koncepata, stavova, raznolikosti svjetonazora i društvenih odraza.

Na želju organizatora, a na zadovoljstvo članova kluba po završetku izložbi, sve izložene fotografije darovane su u trajno vlasništvo tamošnje arhive Nacionalne fotografske akademije.

Vinko Šebrek, Nocturno

Indijska fotografija stiže u Zagreb

Radove studenata i profesora sa Nacionalne fotografske akademije moći će upoznati i Zagrepčani. Njih 20-oro sudjeluje u konkurenciji 33. Zagrebsalona, međunarodne izložbe fotografija koju će Fotoklub Zagreb prirediti krajem studenog i početkom prosinca ove godine u izložbenom prostoru muzeja Mimara u Zagrebu.

Sve mogućnosti suradnje još nisu iscrpljene, osobito ne na obrazovnom području gdje Fotoklub Zagreb ima značajne uspjehe i iskustva i želi ih podijeliti s tako uglednom institucijom kao što je Nacionalna fotografska akademija u Kalkuti.

[nggallery id=164]

PREDSTAVA: Lovački rog

25. ZAGREBAČKO HISTRIONSKO LJETO

Kazališna predstava Lovački rog, Opatovina, 20 sati, ulaznice 60 kuna (s popustom za đake, studente, umirovljenike… – 40 kuna)

Prema djelu Georgesa Feydeaua “Monsieur chasse”
Redatelj: Dražen Ferenčina
Prijevod na kajkavski i scenografija: Vladimir Gerić
Kostimografija: Ika Škomrlj i Elvira Ulip

Glume:
AMBROZ  pl. RAPŠIC, fiškal ………………………………..Vid Balog
MARCEL  dr. IMMERSTEIF ………………………………….Adam Končić
MAZGO ROGINA, hausbezicer iz Sevnice………………Željko Duvnjak
SIGISMUND (ŽIGA) ŽICAR, študent prava……………..Goran Koši
DELIKARAMAMLAZ, policijski inšpektor…………………Slobodan Milovanović
LEONINA RAPŠIC, rođena TZETZ…………………………Nada Abrus
SZUSZI, grofica FEDDHETETLENSEG…………………..Nela Kocsis
CILIKA, hižna pucka, z Bednje……………………………….Tara Rosandić