Početna Blog Stranica 3185

Zagrebačke osnovne i srednje škole otvorile vrata đacima

školaU 110 javnih i 5 privatnih osnovnih škola Grada Zagreba počela je nova školska godina. U klupe će sjesti 61.639 učenika raspoređenih po 2.882 razrednih odjeljenja.

Statistika dalje pokazuje da je u prvim razredima 1269 đaka manje nego prošle godine, a više je razrednih odjela. Smanjuje se i količina nastave u tri smjene, prošle godine je 16 škola imalo takvu organizaciju, a ove godine 5 osnovnih škola.

Evo popisa škola koje će prijeći na rad u smjenama te škola koje će nastaviti s radom u tri smjene.

Osnovne škole koje će prijeći na rad s tri na dvije smjene:

  • OŠ Bukovac
  • OŠ Vladimira Nazora
  • OŠ Žitnjak
  • OŠ Borovje
  • OŠ Rudeš
  • OŠ Medvedgrad
  • OŠ Antuna Mihanovića
  • OŠ Dr. Ante Starčevića
  • OŠ Marije Jurić Zagorke
  • OŠ Otona Ivekovića
  • OŠ Ante Kovačića

Osnovne škole koje će prijeći na rad s dvije na jednu smjenu:

  • OŠ Jordanovac
  • OŠ Mladost
  • OŠ Žuti Brijeg
  • OŠ Malešnica

Osnovne škole koje će nastaviti s radom u tri smjene:

  • OŠ Remete
  • OŠ Sv. Klara
  • OŠ Vrbani
  • OŠ Pavleka Miškine
  • OŠ Brestje

Tabelarni prikaz:

BROJ SMJENA 2009./2010.-br. škola 2010./2011.-br. škola
Jedna smjena 22 26
Dvije smjene 68 75
Tri smjene 16 5

Uređenje OŠ Matka Laginje

školaU osnovnim školama u kojima se smanjuje rad s tri na dvije smjene izvedeni su građevinski zahvati kojima je, u okviru postojećih prostora, prenamjenom povećan broj učionica. Također, prizemlje Osnovne škole Matka Laginje preuređeno je za potrebe Škole za suvremeni ples Ane Maletić koja će tako po prvi put od 1947. godine dobiti svoj prostor.

Bitno je povećan prostor i funkcionalnost škole s novouređenim učionicama za nastavu plesa, garderobama i sanitarnim čvorovima. Na drugom katu objekta u kojem je plesna škola dosad boravila, uređene su četiri učionice te specijalizirana učionica za fiziku, kemiju i biologiju za potrebe održavanja nastave Osnovne škole Matka Laginje, stoji u priopćenju Gradskog ureda za obrazovanje kulturu i šport.

Za novouređene prostore nabavljen je učionički namještaj i specijalizirana oprema, ukupno je potrošeno oko milijun kuna.

I srednje škole počinju s nastavom

Sve javne (67) i privatne (19) srednje škole Grada Zagreba s oko 40.100 učenika danas također započinju školsku godinu 2010./2011.

U prvim razredima je 499 učenika manje nego prethodne školske godine, ali je ukupan broj veći za 961 učenika. Podaci su privremeni ističu u gradskom uredu za obrazovanje, kulturu i šport. Odlukom ministra znanosti, obrazovanja i športa o upisu učenika u prvi razred srednje škole u školskoj godini 2010./2011., iznimno je učenicima povratnicima iz inozemstva omogućen upis najkasnije do 10. rujna 2010. godine.

S radom također započinje 15 učeničkih domova, od kojih su tri u sastavu srednjih škola.

U tijeku su radovi na uređenju prostora na lokaciji Selska cesta 119 u sklopu objekta u kojem se nalazi učenički dom, a za potrebe preseljenja Športske gimnazije koja je 16 godina bila podstanar na Kineziološkom fakultetu. Za novouređene prostore izdvojeno je 15 milijuna kuna, a preseljenje se očekuje 15. studenoga.

Za sanaciju građevine u Križanićevoj ulici koja je zaštićeno kulturno dobro, izdvojeno je 3,5 milijuna kuna.

Rado čitane besplatne elektroničke knjige

Autor:
Hina /Online-Zagreb.hr
čitanjeU prvih deset godina projekta “Besplatne elektroničke knjige” (www.elektronickeknjige.com) Društvo za promicanje književnosti na novim medijima (DPKM) objavilo je 117 knjiga, od kojih je pet imalo više od 20.000 čitatelja.

Do početka rujna ove godine pet najčitanijih knjiga čitalo je više od 143.000 čitatelja, a najviše čitatelja – njih čak 53.652 čitalo je knjigu američkoga filozofa i lingvista Noama Chomskoga “Mediji, propaganda i sistem”. Slijede knjiga Ratka Bjelčića “Tajna ženskih gaćica” s 26.031 čitateljem, zbornici “9 priča” s 22.824 čitatelja i “FAK:YU” s 22.412 čitatelja te knjiga Krešimira Pintarića “Tour de force” s 20.294 čitatelja. “Tour de force” je inače prva objavljena knjiga i dostupna je od 2001. godine. Najnovije su zbirke poezije Ivana Hercega i Slađana Lipovca, priopćilo je danas to društvo.

Najčitanija knjiga poezije je “Pristajanje” Tomislava Bogdana koju je čitalo 8958 posjetitelja mrežnih stranica projekta, a najčitaniji prijevodni naslov, osim knjige Noama Chomskoga, knjiga je Françoisa duc de La Rochefoucaulta “Maksime” sa 6756 čitatelja.

Tijekom ove godine društvo planira objaviti još četiri nova naslova: “Zrak ispod mora” Tomice Bajsića, “Metak u srcu Svetog Augustina” Borisa Becka, “Zanos eksplicitna uma” Aleksandra Kostjuka i “Evolucija, revolucija i anarhistički ideal” Eliseea Reclusa.

Sportski objekti na  tržište

Autor:
Sanja Knjaz
[email protected]

Dom sportova (Foto: Siniša Kosić /Medijska mreža)Neki posjetitelji Doma sportova ili Ciboninog košarkaškog doma reći će da su ti sportski objekti zapušteni. Ni okoliš se ne održava baš najbolje, govore prolaznici. No, nije jednostavno upravljati s čak 15 različitih sportskih objekta kao što su plivališta, klizališta, skijalište, hipodrom, sportske dvorane i sportsko-rekreacijski centri. Godine 2007. osnovana je Podružnica za upravljanje sportskim objektima unutar Zagrebačkog holdinga, koja je preuzela posao nekadašnjih gradskih trgovačkih društava i ustanova za upravljanje sportskim objektima.

Gordana Pokrajčić (Foto: Siniša Kosić /Medijska mreža)– Zasad su sportski objekti u takvom stanju da mogu služiti svrsi, a to je provedba programa javnih potreba u sportu, s napomenom da se sportski objekti kao i svaki drugi moraju održavati – govori Gordana Pokrajčić, voditeljica Podružnice za upravljanje sportskim objektima.

Podružnica je prošle godine za tekuće održavanje sportskih objekta – troškovi sirovina, materijala i osnovne usluge održavanja te podmirivanje troškova hladnog pogona – utrošila oko 50 milijuna kuna. Nažalost, ta sredstva, već i ptice na grani pjevaju, nisu dostatna za veća ulaganja, dogradnju ili novu gradnju. Da se iziđe iz začaranog kruga pokrivanja osnovnih troškova, trebalo bi prema nekim procjenama oko 75 milijuna kuna. Nedostatak sredstava nastoji se pokriti zakupom poslovnih prostora. No, prošle godine Podružnica je od zakupa svog prostora uprihodila samo 12 milijuna kuna.

– Zato veće zahvate na sportskim objektima financira Grad Zagreb, a programi i sredstva se utvrđuju godišnjim programima kapitalnih ulaganja u objekte društvenih djelatnosti koje donosi Skupština Grada Zagreba uz godišnje proračune – dodaje Gordana Pokrajčić.

Jedan je od modela koji bi mogli poboljšati održavanje sportskih objekata njihovo davanje ili davanje nekih njihovih dijelova u koncesiju, samo treba voditi računa o tome da se i dalje u tim objektima mogu odvijati programi javnih sportskih potreba.

Nema prostora za dodatnu komercijalizaciju

Dom sportova, na primjer, koristi 19 klubova i šest saveza. U njemu se održavaju gotovo sva velika sportska događanja. Zato prostora za dodatnu komercijalizaciju, koncerte i slično, nema previše, otprilike desetak posto. Naime, kad se iznajmi dvorana, potrebno je klubovima koji je koriste u vrijeme koncerta naći drugi prostor.

Čime sve upravlja Podružnica
Podružnica upravlja sljedećim sportskim objektima: Dom sportova, dvorane Dubrava, Peščenica, Trešnjevka i Trnsko, Klizalište Velesajam, Sportski centar Šalata, Sportski park Mladost, Zimsko plivalište Mladost, Bazen Utrina, Sportski centar Jarun, Rekreacijski centar Bundek, Sportski centar Hipodrom, Sportski objekti Maksimir, Sportski centar Sljeme.

Problem je i u tome što klubovi koriste te sportske objekte po cijenama koje nisu tržišne. Svi se slažu da Grad Zagreb treba odlučiti: zarađivati novac većom komercijalizacijom i povećanjem cijene sportašima ili gubiti novac, ali promicati sport i klubovima osigurati jeftin prostor za rad.

Zasad se programski sadržaj na sportskim objektima određuje godišnjim programom javnih potreba u sportu grada Zagreba koji donosi Skupština Zagrebačkog sportskog saveza putem Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport.

FOTO: Jagoda Buić se prisjetila Richtera i Džamonje

Autor:
Jasminka Kovačević /Siniša Kosić
[email protected]
Jagoda Buić (Foto: Siniša Kosić /Medijska mreža)– Ova izložba je posvećena onima kojih nema pa mi je drago da vas vidim, a ima vas dosta. Izložba je posvećena u prvom redu arhitektu Richteru, a sjetimo se i Duška Džamonje,- rekla je Jagoda Buić na zatvaranju svoje retrospektive u Muzeju za umjetnost i obrt (MUO).

Slavna umjetnica donijela je u Zagreb lijepi običaj da se i na kraju, a ne samo na početku, zahvali svima koji su pridonijeli izložbi. Nije bilo lako sakupiti njene njene monumentalne tapiserije i krhke radove od papira sa svih strana svijeta i priuštiti Zagrepčanima izuzetan doživljaj. Kako i dolikuje dobrim govornicima neumorna 80-godišnjakinja čak se i našalila na račun svojih godina jer, kaže, njeni vršnjaci sve zaboravljaju pa će se ona radije okrenuti budućnosti i projektu koji će u nastavku suradnje realizirati s Muzejom za umjetnost obrt.

Predrag Matvejević i Jagoda Buić (Foto: Siniša Kosić /Medijska mreža)Od početka do kraja izložbe u MUO Jagoda Buić je sve nadzirala, izazivajući divljenje zbog ogromne energije koju je uložila u projekt. Njene želje poštuju se bez pogovora, bilo da je riječ o umjetnosti ili običnim svakodnevnim situacijama. Kada su joj na zatvaranju darovali buket crvenih ruža inzistirala je da ih stave u posudu s vodom, jer ako to ne učine radije će ih držati u ruci nego ostaviti da uvenu na pultu.

Jagoda Buić i Vesna Pusić (Foto: Siniša Kosić /Medijska mreža)Izložba Jagode Buić  otvorena je 20. lipnja – na kraju školske godine, a zatvorena je 5. rujna, dan uoči početka nove. Koliko god bili zahvalni Muzeju za umjetnost i obrt što je ponudio vrhunski ljetni sadržaj, toliko je teško prihvatiti da će mnogi školarci ostati prikraćeni za učenje o svojoj kulturi kroz kolektivne posjete izložbi. Možda će djela kasnije vidjeti u UNESCO-u u Parizu, u Muzeju likovnih umjetnosti u Bordeauxu ili na nekom trećem mjestu, ali to više neće biti isto kao ovdje gdje se još može osjetiti kako su vješte ruke nepoznatih tkalja ideje pretvarale u savršenstvo.

Na zatvaranje izložbe Jagode Buić došli su najeminetniji kulturnjaci: književnici Predrag Matvejević i Nedjeljko Fabrio, slikarica Goranka Vrus – Murtić, povjeničar umjetnosti Tonko Maroević, redatelj Rajko Grlić, glumica i ravnateljica kazališta Žar ptica Marija Sekelez…  Od političara jedino je bila Vesna Pusić, što ne čudi, jer zbog otvorenog izražavanja vlastitog mišljenja i stavova Jagoda Buić u tom krugu nije bila previše omiljena posljednjih desetljeća.

[nggallery id=178]

IZLOŽBA: Besplatno na retrospektivu Jagode Buić

Retrospektivna izložba stvaralaštva Jagode Buić, Muzej za umjetnost i obrt, od 10 do 19 sati, ulaz slobodan

Muzej za umjetnost i obrt, Trg maršala Tita 10, tel. 4882-111, http://www.muo.hr

Vodstva kroz izložbu u 15,16, 17 i 18 sati. U 19 sati publici će se obratiti autorica Jagoda Buić.

GLAZBA: NaSiPaVaNjE VoL.5. – Open Air Multifest

NaSiPaVaNjE VoL.5. –  Open Air Multifest, savski nasip / Jankomir, od 5 do 10 sati

– Jackin house space electro tech floor

– All kind of trance floor

Cijena ulaznice 20 kn, a prihod je namijenjen za teško oboljelog Ričarda Dobranića Rikija.