Ogledalce, ogledalce tko je najljepši…?
Autor:
Deja Koren (PET+)
Svoj prethodni tekst završila sam narodnom izrekom koja kaže da je lijepo ono što je oku ugodno. No, je li to doista tako specifično za svakoga od nas ili ipak postoji nešto što svi shvaćamo kao lijepo i privlačno?
Shvaćanja lijepog nama mlađim generacijama nametnuta su kroz medije od ranog djetinjstva, te se upravo ta shvaćanja nerijetko povezuju i s dobrotom. S obzirom na to, i ne bi začudilo da ipak svi dijelimo skup kriterija za određivanje ljepote.
Upravo tom idejom vodio se Michael Cunningham 1986. godine kada je odlučio istražiti standarde ljepote. Zamolio je studente da procijene privlačnost pedeset žena na fotografijama, te je potom izmjerio relativnu veličinu crta lica na svakoj fotografiji. Tim istraživanjem pokazao je da su visoke procjene privlačnosti povezane s licima koje imaju velike oči, mali nos, malu bradu, istaknute jagodične kosti, uvučene obraze, visoke obrve, velike zjenice i širok osmijeh.
Prolistamo li neki od mnogih ženskih časopisa koji vrve slikama i reklamama, naići ćemo vrlo često na prikaz žene u kojem ona izgleda upravo onako kako je Cunningham pokazao. Kozmetička industrija svake godine na tržište izbacuje novije i sofisticiranije proizvode koji bi nam trebali pomoći da naše oči izgledaju veće, a jagodične kosti što istaknutije.
Sve češće se otvaraju make-up akademije na kojima se uči kako lukavim korištenjem boja, igre svjetla i sjene, te kontrasta postići željeni izgled. Zoran prikaz što sve može paleta boja, svežanj kistova i kompjuterski program dao je Dove u svom filmiću Evolution.
[youtube iYhCn0jf46U nolink]
Usporedimo li slike prije i poslije dotjerivanja, što make-upom, što Photoshopom, zapitamo se radi li se uopće o istoj djevojci. Ovakvim trikovima modna i kozmetička industrija koriste se svakodnevno, prikazujući nam gotovo samo ono što nam svima nekako od malena „leži“ u oku.
Poznati trgovački lanac kozmetičkim proizvodima provodi kampanju „Lijepa ako to želiš“, pokušavajući ženama još više približiti asortiman dekorativne kozmetike kroz usporedbe s umjetnicom, disco kraljicom i zanesenom romantičarkom. I dok je sve u redu sa različitim životnim stilom koje vode svaka od tih žena, nešto nije u redu sa samim sloganom. Oprostite autoru slogana, ali kako to mislite „lijepa ako to želim“? Zar je ljepota nešto što se posjeduje kao kuća ili brod? Hoću li je dobiti samo ako naporno radim? Ako se pita autora slogana on će na oba pitanja odgovoriti potvrdno i uvaliti mi letak i kupone sa sniženjem na razne šarene artikle, uvjeravajući me da ću nakon 20 minuta stajanja pred ogledalom i nanošenja sveg kupljenog zablistati i da će svi muškarci stajati u mom redu. Mo’š mislit.
Da se razumijemo, sasvim sam u redu s dekorativnom kozmetikom. Dapače, i sama posjedujem pozamašnu torbicu punu svakojakih kozmetičkih drangulija. No, ništa od toga ne koristim da me učini lijepom. Maskara, sjenilo, ruž i rumenilo mogu me učiniti drugačijom, ali ne i lijepom.
Ja sam lijepa zbog svojih prištića, podužeg nosa, smeđih očiju i radosti i znatiželje koja izlazi iz njih. Moja sestra je lijepa zbog svog prćastog nosića, predivnih plavih očiju i rumenila na licu koje se javi svaki put kad je zezam za nekog dečka. I fućkaš uvučene obraze, malu bradu i mali nos, kad je meni drago lice s velikim plavim očima, dugim kvrgavim nosom i nesimetričnim usnama.
Kad bi svatko od nas nastojao imati sve one crte lica koje je Cunningham pronašao kao privlačne i lijepe, izgledali bismo kao planet klonova, potpuno bezizražajan i dosadan. Sklona sam vjerovati da ta ideja nikome nije privlačna. Koliko god smo ponekad nezadovoljni tim madežom kraj usana ili gustim obrvama, upravo to je ono što svakog od nas čini zanimljivim i drugačijim od bilo kod drugog. „Stalna samo mijena jest“, rekao je Petar Preradović, pa zašto ne bismo uživali u tim promjenama što nosi svako novo lice?
„…Because a face without freckles is like a sky without stars
Why waste a second not loving who you are
Those little imperfections make you beautiful, lovable, valuable,
They show your personality inside your heart
Reflecting who you are…“ (Freckles, Natasha Bedingfield)
Blank – filmski inkubator iz Španskog organizira besplatne filmske radionice za studente i starije osnovce. Radionica za studente počet će u ponedjeljak 20. rujna u 20 sati, dok će za osnovce prvo predavanje biti dan kasnije, u utorak, 21. rujna također u 20 sati. Program će trajati dva mjeseca i po završetku polaznici će imati temeljno praktično znanje za rad na filmu.
Ugledni kirurg Mladen Štulhofer, jedan od tvoraca prvog domaćeg pacemakera, umro je 3. rujna u 87. godini u Zagrebu, izvijestila je danas Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), čiji je Štulhofer bio član suradnik Razredu za medicinske znanosti.
Isplata mirovina za kolovoz počet će u petak, 10. rujna korisnicima računa otvorenih u poslovnim bankama, objavio je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO).
Često zastanemo ispred Katedrale i divimo se njenom pročelju, a da zapravo ne znamo što predstavljaju ti mnogobrojni ukrasi, likovi i skulpture.
Čudni ljudski likovi s velikom zubima, nosevima i nacerenim licima su maskaroni, a svrha im je ukrasna. Njima je u 12. stoljeću zapadno krilo katedrale ukrasio biskup Eberhard. Neki kažu da se negdje među maskaronima i rigalicama skriva i Bolleov lik, ali ga nitko nije sa sigurnošću prepoznao.
