Tijekom ljetnih školskih praznika i ove se godine u Zoološkom vrtu Grada Zagreba održava Divlje ljeto.
Taj edukativni program djecu potiče na razvoj istraživačkog duha te im razotkriva kako Zoološki vrt doprinosi očuvanju divljih vrsta.
Školarce očekuje mnoštvo zanimljivih aktivnosti. Brusit će vještine orijentacije u prostoru, okušati se u spašavanju plišanca koji predstavlja ozlijeđenu životinju, te doznati što veterinari i veterinarski tehničari rade u Oporavilištu za divlje životinje Zoološkog vrta Grada Zagreba.
Edukatori će im predstaviti projekte očuvanja riječne kornjače i oprašivača u kojima Zoološki vrt trenutačno sudjeluje. Kako bi učenje o toj temi bilo što uzbudljivije, mališani će zakoračiti u uloge novinara i istraživača.
Mali će prirodoslovci učiti i o zaštiti ptica. Obavljajući korisne zadatke doznat će što se sve radi za bijele rode u sklopu projekta SOS Stork te kakve savjete za sprječavanje kolizija ptica sa staklenim površinama daje projekt Siguran let.
U zoološkim vrtovima danas se velika pozornost pridaje uzgoju ugroženih vrsta životinja. Time se stvara rezervna populacija životinja izvan divljine. Polaznici Divljeg ljeta moći će doznati koje su vrste u Zagrebu uključene u Europski uzgojni program (EEP) te što sve životinjama treba za kvalitetan život, odnosno razmnožavanje. Naučit će i kako se djelatnici Zoološkog vrta brinu o dobrobiti životinja.
Program traje pet dana. Održava se radnim danom od 8 do 16 sati. Prvi program kreće u ponedjeljak 15. lipnja, a posljednji završava u petak 4. rujna 2026. godine.
Zbog velikog interesa građana od ovog se ljeta u jednom tjednu istodobno održavaju dva programa, odnosno djeca se upisuju u dvije skupine.
Svaku skupinu vode dva edukatora. U skupini može biti između 8 i 24 djece.
Program je namijenjen djeci od završenog 1. do završenog 6. razreda.
Polaznicima su tijekom programa osigurani svi potrebni materijali, pribor, ručak i piće.
Upisi u Divlje ljeto su u tijeku. Obrazac za prijavu i dodatne informacije nalaze se na internetskoj stranici Zoološkog vrta.
Tuškanac u gostima prikazuje Trilogiju tinejdžerske apokalipse Gregga Arakija, jednog od najvažnijih autora američkog nezavisnog filma. Riječ je o filmovima nastalima u sjeni epidemije AIDS-a, kulturnih ratova i rastućeg osjećaja generacijske dezorijentiranosti, koji donose upečatljiv prikaz mladosti suočene s neizvjesnom budućnošću.
Prateći likove koji lutaju između ljubavi, seksa, nasilja, prijateljstva i fantazije, Araki spaja pop-kulturne reference, crni humor, queer senzibilitet i vizualno prepoznatljivu, indie estetiku. Više od tri desetljeća nakon nastanka, njegova kultna trilogija ostaje relevantan i provokativan prikaz generacije koja odrasta na ruševinama društvenih i osobnih iluzija.
Trilogiju tinejdžerske apokalipse čine filmovi Potpuno sjebani (1993), Prokleta generacija (1995) i Nikud (1997), a od 11. do 13. lipnja prikazivat će se u kinu Forum(SD Stjepan Radić, Jarunska ul. 2) s početkom u 20 sati.
Nastala pod utjecajem Godardova ostvarenja Muški rod, ženski rod (1966), otkačena priča o gej i lezbijskom tinejdžerskom undergroundu Potpuno sjebani (1993) prati mladog Stevena dok kamerom bilježi ljubavne prekide, homofobno nasilje i egzistencijalne krize koje obilježavaju svakodnevicu skupine queer tinejdžera odbačenih od vlastitih obitelji.
Svojevrsna satira na „američki način života“, Prokleta generacija (1995), reklamirana je kao Arakijev prvi heteroseksualni film. Radnjom je smještena u Los Angeles gdje mladi ljubavnici Jordan i Amy, zajedno s lutalicom Xavierom, nakon slučajnog ubojstva kreću u bijeg obilježen seksualnim napetostima, ljubomorom i potisnutim žudnjama.
Trilogiju zaključuje Nikud (1997), nadrealni mozaik o Darku koji pokušava održati vezu s djevojkom Mel, dok ga istovremeno privlači tajanstveni Montgomery. U filmu glume Heather Graham, Ryan Phillippe, Scott Caan, Denise Richards i Mena Suvari, a u manjim se ulogama pojavljuju Shannen Doherty, Traci Lords i Rose McGowan.
———–
Raspored projekcija Tuškanca u gostima dostupan je OVDJE. Ulaznice je moguće kupiti na blagajni kina domaćina sat vremena prije početka projekcije, kao i online putem platformeulaznice.hr.
Suvremeno lice naših gradova sve češće krase objekti koje mnogi nazivaju „kutijama od šibica“, što otvara niz pitanja o smjeru u kojem se kreće moderna gradnja. Gdje je nestala kreativnost u projektiranju i koliko su arhitekti danas zapravo slobodni u kreiranju estetike te koliki je uopće pritisak na cijenu gradnje?
O ovim gorućim temama razgovarali smo s Danijelom Koren, izvršnom direktoricom tvrtke DI plan, koja ističe kako je pojam „kutije od šibica“ zapravo simptom puno dubljeg problema od same estetike. Danas arhitektura nastaje pod snažnim pritiskom ekonomije, regulative i brzine investicije, pri čemu arhitekt mora istovremeno zadovoljiti urbanističke uvjete, energetsku učinkovitost, protupožarne propise, parkirališne norme i financijsku računicu investitora.
Između kreativnosti i ekonomskog pritiska: Zašto zgrade gube svoj identitet
Na pitanje o tome što se dogodilo s kreativnošću u suvremenom projektiranju, Danijela Koren objašnjava da kreativnost nije nestala, ali joj je prostor značajno sužen. U Hrvatskoj danas arhitekt često radi između dvije krajnosti: s jedne strane želje da stvori kvalitetan prostor, a s druge strane investitorskog zahtjeva za maksimalnom iskoristivošću parcele uz minimalan trošak po kvadratu. Kada svaki dodatni detalj, lom fasade ili kvalitetniji materijal povećava cijenu gradnje, vrlo brzo dolazimo do racionaliziranih volumena koji izgledaju jednostavno, pa čak i monotono.
No, problem nije samo u arhitektima jer smo godinama gradili kulturu u kojoj je kvadrat postao važniji od kvalitete života unutar tog kvadrata. Investitori često gledaju maksimalnu iskoristivost parcele, a tržište nagrađuje brzinu i profit. Istovremeno, treba biti pošten i reći da jednostavna forma ne znači nužno lošu arhitekturu, jer su neke od najboljih svjetskih zgrada vrlo jednostavne. Razlika je u proporciji, materijalima, detalju, svjetlu i odnosu prema prostoru, a problem nastaje kada se jednostavnost pretvori u jeftinoću bez ideje i bez identiteta. Pritisak na cijenu gradnje danas je ogroman; cijene rada, materijala, zemljišta i financiranja značajno su porasle, zbog čega investitori režu sve što tržište „ne vidi odmah“ – kvalitetu zajedničkih prostora, fasadne detalje, zelenilo, akustiku ili dugoročnu održivost. Upravo su to elementi koji razlikuju dobru arhitekturu od obične građevine, a budućnost nije u spektakularnim formama radi forme, nego u vraćanju odgovornosti prostoru. Dobra arhitektura nije samo lijepa zgrada za naslovnicu časopisa, već ona u kojoj se čovjek osjeća dobro i nakon deset godina života u njoj.
Urbanistički planovi i izazov nicanja zgrada bez šire vizije
Čini se da zgrade „niču“ bez šireg plana – na uskim parcelama, preblizu cesti ili susjedima, pa se postavlja pitanje kako smo došli do te točke i ima li gradnja urbanistički plan kao nekada? Danijela Koren pojašnjava da problem nije u tome što urbanistički planovi ne postoje, nego što se danas gradovi često razvijaju parcijalno, kroz pojedinačne investicije, umjesto kroz dugoročnu viziju razvoja prostora. Nekada se urbanizam radio s puno više fokusa na cjelinu – odnos zgrada, zelenila, prometa i kvalitete života, dok danas tržište i pritisak na izgradnju često diktiraju tempo razvoja. U Hrvatskoj investitor uglavnom gradi ono što mu prostorni plan dopušta, a arhitekt pokušava unutar tih okvira napraviti najbolje moguće rješenje. Problem nastaje kada planovi dopuštaju preveliku izgrađenost ili kada infrastruktura ne prati intenzitet gradnje, pa građani dobivaju osjećaj da zgrade „niču“ bez reda, preblizu cesta ili susjednih objekata. Urbanizam bi trebao biti alat za stvaranje kvalitetnog života, a ne samo administrativni okvir za gradnju.
Gdje je u svemu tome nestalo zelenilo, budući da su nekada stambeni blokovi podrazumijevali parkove, dok se danas svaki metar pretvara u beton? Zelenilo danas nažalost često izgubi bitku s parkirnim mjestima, prilazima i maksimalnim iskorištenjem parcele. Kvaliteta života nije izbačena iz projekata, ali se ponekad promatra preusko – kroz kvadraturu stana, broj parkirnih mjesta i energetsku učinkovitost, a premalo kroz svakodnevni život ljudi. Dobro stanovanje nije samo dobar tlocrt, nego i pogled, svjetlo, zelenilo, prostor za djecu i osjećaj da zgrada pripada okolini. Tu bi struka, investitori i javna uprava morali imati puno veću zajedničku odgovornost. Dobra vijest je da se posljednjih godina sve više govori o održivosti, javnom prostoru i kvaliteti života, što pokazuje da svijest ipak polako raste.
Trajnost moderne gradnje i lekcije iz arhitektonske povijesti
Često vidimo nove zgrade čije fasade već nakon godinu ili dvije izgledaju zapušteno, pune su fleka ili pucaju, pa se logično nameće pitanje koje greške u izvedbi i odabiru materijala dovode do toga da moderna gradnja „stari“ tako loše u usporedbi s onom od prije 50 ili 100 godina? Danas problem najčešće nije u samoj arhitekturi, nego u kombinaciji pritiska na cijenu, brzine gradnje i kvalitete izvedbe. Investitori žele graditi što brže i jeftinije, a upravo se na fasadama i završnim materijalima često pokušava uštedjeti. Kada se tome dodaju loši detalji izvedbe, nekvalitetni sustavi ili nedovoljna kontrola na gradilištu, rezultat je da zgrada vrlo brzo počne pokazivati znakove propadanja. Treba razumjeti i da su stare zgrade često građene od masivnijih i prirodnijih materijala – kamena, pune opeke, debljih žbuka – koji su s vremenom dostojanstveno starjeli, dok je današnja gradnja tehnološki puno složenija i osjetljivija na greške.
Moderna fasada može trajati desetljećima, ali samo ako su projekt, materijali i izvedba na visokoj razini, jer dobra zgrada ne bi smjela izgledati dobro samo na dan primopredaje, nego i nakon 20 ili 30 godina korištenja. Na pitanje zašto su nam stare zgrade, od austrougarskih ljepotica do kvalitetne moderne iz 60-ih, i dalje oku ugodnije i što su tadašnji arhitekti znali o proporcijama što smo mi danas zaboravili, Danijela Koren odgovara da ljudi često idealiziraju staru arhitekturu jer su preživjele uglavnom najbolje zgrade. Nitko danas ne govori o prosječnim ili loše građenim zgradama iz 1900. koje su srušene ili propale, jer mi danas gledamo „selektirani uzorak“ najkvalitetnijih projekata. S druge strane, potpuno je točno da su nekada proporcija, detalj i urbana kompozicija imali veću važnost, gradovi su planirani dugoročnije, materijali bili masivniji, a investitori imali drukčiji odnos prema trajnosti. Današnja gradnja pati od pritiska brzine i optimizacije troškova, ali nije pošteno reći da današnji arhitekti „ne znaju“ ono što su stari znali; razlika je u tome što danas odluke diktiraju ekonomija i regulativa u društvenom kontekstu koji je posve drugačiji nego prije 100 godina.
Estetika, mentalno zdravlje i nada za budućnost gradova
Kako komentirati pojavu „ružnih zgrada“ koje se nimalo ne uklapaju u prostor i postoji li danas uopće mehanizam koji bi spriječio narušavanje vizure grada? Mehanizmi postoje, ali nisu uvijek dovoljno snažni niti se koriste dovoljno odlučno. Prostorni planovi, konzervatorski uvjeti i postupci izdavanja dozvola trebali bi čuvati kvalitetu prostora, no izvan zaštićenih zona često ostaje otvoreno pitanje opće urbanističke i estetske kvalitete. Naglasak bi se trebao staviti na odgovornost prema vizuri grada i kvaliteti javnog prostora, a ne samo na formalno zadovoljavanje propisa. Pitanje je i kako život u bezličnim, sivim „kutijama“ bez pogleda na prirodu utječe na ljude koji u njima borave i postajemo li otporniji na ružnoću?
Europske studije već godinama pokazuju da dostupnost zelenih površina izravno utječe na mentalno zdravlje, razinu stresa i kvalitetu života. Ne bi se reklo da postajemo otporniji na ružnoću, nego da se možda polako navikavamo na niže standarde, što je opasno jer grad ne čine samo zgrade, nego i osjećaj koji ljudi imaju dok u njemu žive. Ipak, na pitanje ima li nade za promjenu i što bi se moralo dogoditi da se ponovno počnu projektirati zgrade koje će generacije voljeti, Danijela Koren odgovara potvrdno. Nada postoji, ali promjena mora doći s više razina. Zakoni i prostorni planovi trebali bi jasnije štititi kvalitetu prostora, zelenilo, udaljenosti između zgrada, vizure i javni interes. Investitori bi trebali gledati dugoročnu vrijednost projekta, a ne samo maksimalnu iskoristivost parcele, dok struka mora biti hrabrija u obrani kvalitetnih rješenja, a kupci svjesniji da dobar stan nije samo kvadratura. Zgrade koje danas gradimo ostat će desetljećima u prostoru, zato je važno da ih ne projektiramo samo za prodaju, nego i za život. Problem nije u jednom sudioniku, nego u sustavu prioriteta gdje se previše gledaju kvadrati, a premalo kvaliteta prostora. Ipak, vjerujemo da ljudi danas sve više prepoznaju razliku između puke gradnje i kvalitetnog prostora za život, a upravo ta promjena svijesti mogla bi dugoročno promijeniti i način na koji gradimo gradove.
CineStar već više od dva desetljeća okuplja publiku svih generacija pred velikim platnom. Od otvaranja prvog kina do danas, postao je mjesto na koje se dolazi zbog najnovijih filmskih hitova, posebnih izlazaka, obiteljskih vikenda i zajedničkih trenutaka koji kino iskustvo čine posebnim.
Povodom rođendana, CineStar svojoj publici i ove godine priprema poseban kino dan. U srijedu, 10. lipnja, svi ljubitelji filma moći će uživati u odabranim filmskim naslovima po posebnoj rođendanskoj cijeni od 2,90 eura tijekom cijelog dana, a u akciju su uključeni i filmovi u IMAX-u, dok se za ScreenX, Kids dvoranu i 4DX format nadoplaćuje.
Rođendanska akcija idealna je prilika da u kino dođu i oni koji možda ne idu često, ali i svi redovni posjetitelji jer ovogodišnji program donosi raznolik izbor filmova za sve generacije i ukuse.
„Backrooms: Bez izlaza“ donosi jezivu i napetu priču za publiku koja voli atmosferične trilere i osjećaj nelagode koji raste iz scene u scenu. Tajanstveni prostori koji su hit na društvenim mrežama, neobična pravila i stalni osjećaj da iza ugla vreba nešto nepoznato čine ga idealnim izborom za ljubitelje horora i psihološke napetosti.
Za one koji se vole dobro nasmijati tu je „Mrak film“, naslov koji donosi prepoznatljiv humor, parodiju i niz urnebesnih situacija. Idealan je za publiku koja želi lagan, zabavan i potpuno opušten izlazak u kino.
Očekuje vas i hit „Mandalorian & Grogu“ gdje Mandalorijanac i Grogu kreću u svoju dosad najuzbudljiviju misiju u posve novoj avanturi iz svijeta Ratova zvijezda. Zlo Carstvo je palo, a imperijalni ratni zapovjednici ostali su raspršeni diljem galaksije. Dok mlada Nova Republika nastoji zaštititi sve za što se Pobuna borila, u pomoć poziva legendarnog mandalorijanskog lovca na ucjene Dina Djarina (Pedro Pascal) i njegova mladog učenika Grogua.
Ljubitelji fantastičnih svjetova zasigurno će obratiti pozornost i na „Gospodare svemira“. Ovaj spektakularni naslov koji obožavatelji već mjesecima iščekuju, donosi borbu dobra i zla, moćne junake i epsku atmosferu koja najbolje dolazi do izražaja upravo na velikom platnu.
Posebno se ističe i veliki kino-hit „Vrag nosi Pradu 2“, nastavak prvog dijela koji nas vodi u svijet mode, kompleksnih poslovnih odnosa u svijetu glamura, uz prepoznatljivu energiju Emily i Mirande. U glavnim ulogama su fantastični: Stanley Tucci, Emily Blunt, Anne Hathaway i Meryl Streep.
Za publiku koja voli napetost i zabavnu akciju, tu je „Siva zona“redatelja Guya Ritchieja. Na velikom platnu će vas zabaviti Jake Gyllenhaal, Henry Caville Rosamund Pike i Eiza Gnzález. Tajni tim elitnih operativaca kreće u opasnu misiju povrata milijarde dolara koju je otuđio nemilosrdni diktator.
Akcijski dio programa predvodi „Mortal KombatII”,najnoviji nastavak legendarne filmske franšize u svoj njezinoj brutalnoj raskoši. Omiljeni šampioni, kojima se pridružuje i Johnny Cage, ulaze u krajnju, bezkompromisnu borbu protiv mračne vladavine Shao Kahna, koja prijeti samom opstanku Zemaljskog carstva.
Za najmlađe gledatelje i obitelji tu je „Heidi i mali ris“, topla animirana avantura koja donosi priču o prijateljstvu, hrabrosti i povezanosti s prirodom. Šarmantni likovi i nježna poruka čine ovaj film idealnim izborom za odlazak u kino.
Na programu je i „Pjesma grbavog kita“,emotivna i vizualno dojmljiva priča koja publiku vodi na putovanje kroz čudesni svijet prirode. Film donosi snažnu poruku o ljepoti oceana, povezanosti živih bića i važnosti očuvanja svijeta koji nas okružuje.
Rođendanska akcija CineStara idealna je prilika da publika otkrije nove filmske favorite, vrati se omiljenim žanrovima i provede dan u najboljem društvu — uz filmove, kokice i nezamjenjiv kino doživljaj.
Ulaznice za rođendanski dan dostupne su na cinestarcinemas.hr, putem aplikacije i na blagajnama kina, a ovo je i odlična prilika da se učlanite u CineStarov Stars Club i počnete skupljati zvjezdice koje vas vode do raznih pogodnosti.
Vidimo se u CineStar kinima u srijedu, 10. lipnja!
Baletni triptih Prekinute veze donosi tri suvremena djela koja iz različitih kutova govore o prekidu i posljedicama odnosa: od otuđenosti i osjećaja da poznato postaje strano, preko krhkog trenutka prije konačnosti u kojem se ljubav i gubitak sudaraju, do unutarnjeg sukoba pojedinca u odnosu prema društvu i potrage za vlastitim mjestom. Tri koreografsko-glazbena svijeta nadovezuju se jedan na drugi i grade zaokruženu večer.
Na programu su:
The Most Familiar Stranger (Rafał Ryterski – Alessandro Giaquinto) istražuje pojam stranoga i otuđenosti koja nastaje kada se odnosi raspadnu, pa ono što je nekoć bilo blisko postaje nepoznato, a udaljenost gotovo opipljiva, poput izmišljenih zidova između njih i nas ili čak unutar nas samih.
Flicker Out (Ivan Končić – Pett Clausen-Knight) u središte stavlja kratak trenutak prije konačnosti, krhak prag završetka u kojem se radost i žalovanje stapaju, dok se odjeci sjećanja transformiraju u međusobne svjetove, a posljednji izboji ljubavi i gubitka sudaraju u brzom nizu.
Black Puzzle – Still, I Rise (Veronika Reutz Drobnić – Takuya Sumitomo) metaforom crne slagalice progovara o odnosu pojedinca i društva, o otuđenju i unutarnjem sukobu, te o pokušaju da se dijelovi slagalice ponovno sastave u potrazi za samospoznajom, osobnim pomirenjem i vlastitim mjestom u društvu.
Ulaznice su dostupne na blagajni Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu i na web stranici. Vidimo se u kazalištu!
Održano je regionalno izdanje prestižnog natjecanja MONIN Cup 2026, koje je okupilo talentirane mlade barmene i miksologe iz cijele regije. Ukupno 14 natjecatelja predstavilo je svoje autorske interpretacije kultnih koktela, inspirirane ovogodišnjom temom „Timeless Twists“, koja slavi spoj bezvremenskih klasika i suvremenog pristupa miksologiji.
Natjecanje je namijenjeno profesionalnim barmenima, a cilj mu je pružiti platformu za razvoj novih talenata, razmjenu znanja i predstavljanje novih trendova u svijetu barske scene. Finalisti su pred stručnim žirijem pripremali koktele inspirirane klasičnim recepturama koristeći premium MONIN proizvode, pritom demonstrirajući tehničku preciznost, inovativnost i osjećaj za balans okusa.
Titulu pobjednika ovogodišnjeg regionalnog izdanja osvojio je Nemanja Tobdžić, koji je žiri oduševio svojim koktelom The Lady Magnet te originalnom interpretacijom teme natjecanja.
„Od početka sam znao da će biti teško pobijediti i kolege su mi to zaista dokazale. Svi su došli iznimno dobro pripremljeni, s odličnim koktelima, pričama i nastupima. Ipak, drago mi je što sam uspio odnijeti pobjedu u tako jakoj konkurenciji i što su se sav trud i vrijeme na kraju isplatili. Veliko poštovanje i zahvala svim kolegama, članovima žirija i organizaciji, kao i MONIN-u koji je omogućio cijelo natjecanje. Nadam se da ću u sljedećem krugu dostojno predstaviti regiju i pokazati koliko su kreativnost, kvaliteta i talent prisutni na našoj barskoj sceni. Hvala svima i vidimo se u Londonu!“, izjavio je pobjednik regionalnog MONIN cupa 2026.
MONIN Cup već godinama predstavlja jednu od najprepoznatljivijih platformi za promociju mladih talenata i novih ideja u barskoj industriji. Ovogodišnje izdanje ponovno je pokazalo kako nova generacija barmena uspješno spaja poštovanje prema tradiciji s modernim pristupom i hrabrim kreativnim iskoracima.
Kroz dinamično natjecanje i razmjenu iskustava, sudionici su imali priliku dodatno razvijati svoje vještine, povezati se s kolegama iz industrije te predstaviti vlastiti pogled na budućnost miksologije.
O brendu MONIN
MONIN je francuski premium brend poznat po širokoj paleti sirupa, voćnih pirea i dodataka za pića koji se koriste u koktelima, kavama i bezalkoholnim napitcima u barovima, restoranima i hotelima diljem svijeta. Već desetljećima inspirira barmene i bariste da kroz inovativne kombinacije okusa stvaraju jedinstvena pića i nezaboravna iskustva.
