Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu najavljuje posljednju dramsku premijeru u ovoj sezoni – Idealnog muža Oscara Wildea, u režiji Aleksandra Popovskog. Premijera će se održati 5. lipnja 2026. na pozornici Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu.
Intendantica Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu dr. sc. Iva Hraste Sočo istaknula je: „‘Idealan muž’ jedna je od onih drama koje humorom i briljantnim Wildeovim jezikom iznimno precizno govore o vremenu u kojem živimo. Posebno nas raduje što sezonu zatvaramo upravo ovim naslovom, u suradnji Aleksandra Popovskog i našeg izvrsnog dramskog ansambla.“
Wildeov Idealan muž, praizveden prije 131 godinu, iste godine kada je otvorena zgrada Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, danas zvuči jednako provokativno, duhovito i politički precizno kao i u trenutku nastanka. Pričom o uglednom političaru Siru Robertu Chilternu, njegovoj supruzi i društvu viktorijanske elite, Wilde secira licemjerje visokoga društva, korupciju, brak kao društveni konstrukt te političku moć kao prostor manipulacije i interesa.
Ravnateljica Drame HNK-a u Zagrebu Tena Štivičić dodala je: „Wildeova drama danas djeluje gotovo zastrašujuće suvremeno. U globalnom društvu urušenih sustava vrijednosti i političkog oportunizma, ‘Idealan muž’ otvara pitanja morala, moći i javne slike pojedinca na način koji je jednako oštar i relevantan kao prije više od stoljeća. Veseli me što sezonu zaključujemo predstavom koja istodobno donosi inteligentan humor, snažne glumačke interpretacije i izrazito suvremen društveni komentar.“
U predstavi nastupaju: Milan Pleština kao Erl Caversham, Krešimir Mikić kao vikont Goring, Igor Kovač kao Sir Robert Chiltern, Daria Lorenci Flatz kao Lady Chiltern, Ana Begić Tahiri kao gospođa Cheveley, Lana Barić kao gospođica Mabel Chiltern, Bojan Navojec kao Phipps, Barbara Vicković kao Lady Markby, Jelena Perčin kao gospođa Marchmont, Luca Anić kao Lady Basildon i Kristijan Potočki kao Tommy Trafford.
U predstavi sudjeluje i ansambl Baleta HNK-a u Zagrebu: Ivančica Alajbeg, Daria Brdovnik, Katarina Bužić, Vito Križnjak, Ovidiu Muscalu, Dan Rus / Gaitzka Andres Carcel Barett, Luna Jušić, Vera Kreitmeyer, Laura Leko i Francesco Mezzoli.
Uz premijeru 5. lipnja, izvedbe su na rasporedu 6., 10., 12. i 17. lipnja 2026.
Dok središnje banke ubrzano povećavaju zlatne pričuve, a građani sve češće ulažu u fizičko zlato, vodeći ekonomisti predviđaju dugotrajno razdoblje financijske neizvjesnosti u kojem zlato postaje ključno sredstvo zaštite kapitala.
Uz pritiske inflacije i rastućeg javnog duga na globalno gospodarstvo, zlato se nameće kao temeljni čimbenik sigurnosti. Upravo s tim fokusom, konferencija CROGOLD okupila je istaknute domaće i strane stručnjake iz ekonomije, investicijskog sektora i industrije plemenitih metala. Sudionici su naglasili da, unatoč povremenoj volatilnosti, sve veći interes za zlatom nije prolazan trend, već pokazatelj dugoročnih ciklusa koji će vjerojatno oblikovati iduće desetljeće.
Građani i investitori sve više biraju zlato
„Kupci danas ulažu u zlato iz dva osnovna razloga: kao zaštitu od aktualne neizvjesnosti te kao dio dugoročne investicijske strategije, jer svi ključni pokazatelji i dalje sugeriraju dugoročni rast cijene plemenitih metala. Iako su dionice i obveznice i dalje privlačne, negativne realne kamatne stope uzrokovane inflacijom čine zlato boljim izborom za ulagače koji traže optimalan omjer sigurnosti i prinosa u usporedbi s drugim niskorizičnim opcijama“, istaknuo je dr. sc. Saša Ivanović, vlasnik i predsjednik Uprave Centra Zlata.
dr. sc. Saša Ivanović, vlasnik i predsjednik Uprave Centra Zlata
Naglasio je kako povjerenje ulagača jača i činjenica da središnje banke već godinama kontinuirano povećavaju svoje zlatne rezerve, što je trend koji sve češće prate i mali ulagači.
Došlo je i do zaokreta u samoj percepciji zlata.
„Danas se na zlato gleda bitno drugačije – ono više nije samo sigurno utočište u kriznim vremenima, već i ključan instrument za dugoročno očuvanje vrijednosti i održavanje financijske stabilnosti“, zaključio je Petar Uremović, direktor prodaje Centra Zlata
Središnje banke šalju jasnu poruku tržištima
Uz činjenicu da središnje banke već godinama gomilaju rekordne zalihe zlata, u razvijenim se gospodarstvima, poput njemačkog, sve češće postavlja pitanje treba li zlato čuvati u domaćim trezorima umjesto u inozemstvu. Istodobno, pojavljuju se zagovornici prodaje zlatnih rezervi u slučaju produbljivanja recesije kako bi se potaknulo gospodarsko djelovanje. Poruka je nedvosmislena: države zlato vide kao dugoročno sidro stabilnosti u kriznim vremenima, pri čemu držanje tog bogatstva na stranom tlu smatraju rizičnim.
Da zlato ponovno postaje temelj monetarnog povjerenja, potvrđuje i sveučilišni profesor dr. sc. Ivan Lovrinović: „Kada središnja banka u svojoj bilanci poveća udio zlata na 25 % ili više, ona međunarodnim tržištima šalje izravan signal da je njezina nacionalna valuta stabilna i pokrivena opipljivom vrijednošću. Zlato se ne može ugasiti, zamrznuti jednim klikom miša niti devalvirati.“
dr. sc. Ivan Lovrinović
Dugovi rastu, a zlato jača
Vedrana Pribičević, mag. oec., profesorica na ZŠEM-u, upozorila je na ozbiljne izazove globalnog gospodarstva, istaknuvši kako je nerealno očekivati da će SAD u idućih nekoliko godina smanjiti svoj nominalni dug. Realniji cilj bio bi stabilizacija omjera duga i BDP-a, s obzirom na to da je riječ o strukturnom, a ne cikličkom deficitu koji bi se riješio samim gospodarskim rastom.
Pribičević je dodala kako kamatni troškovi postaju sve značajnije opterećenje državnih proračuna, što potiče nesigurnost ulagača i usmjerava njihov interes prema sigurnijim oblicima imovine, poput zlata.
Tržište pod pritiskom snažne potražnje za zlatom
Međunarodnu perspektivu zbivanja na tržištu zlata pružio je Joerg Endres, generalni direktor tvrtke Argor–Heraeus Deutschland, ističući kako trenutno ne svjedočimo kraju ciklusa, već fazi stabilizacije na visokim razinama.
„Ovo što danas vidimo nije završetak ciklusa, već razdoblje konsolidacije na povijesno visokim razinama. Ključni čimbenici koji pokreću ovaj trend – snažna potražnja središnjih banaka, investitori koji u zlatu vide zaštitu od neizvjesnosti te ograničen rast nove ponude – i dalje su itekako prisutni“, naglašava Endres.
Na izazove u lancu opskrbe ukazuje i Kurt Matta, operativni direktor (COO) tvrtke Heimerle + Meule Austria, pojašnjavajući da problem ne leži u pomanjkanju samog zlata, već u ograničenim kapacitetima njegove prerade i distribucije.
„Ne radi se o nestašici zlata kao takvog, već o privremenim poteškoćama u preradi i distribucijskim kanalima. Pouzdani kapaciteti rafiniranja i čvrste logističke mreže postaju presudni za osiguravanje stabilne dostupnosti fizičkog zlata“, zaključuje Matta.
Zlato danas ima i emocionalnu i kolekcionarsku vrijednost
Ivan Odrljin iz Hrvatske kovnice novca naglasio je kako vrijednost zlatnih kovanica više nije vezana samo uz plemeniti metal: „Dugoročnu vrijednost kovanice ne čini samo plemeniti metal, već i ograničena naklada, kvaliteta izrade, umjetničko oblikovanje i priča koju izdanje nosi.“
Sličan trend vidi i Vilson Široka iz Zlatarne Široka koji smatra da ljudi danas kupuju rjeđe, ali promišljeno i kvalitetnije. Obiteljski nakit, nasljeđe i emocionalna vrijednost postali su važniji od samog isticanja statusa.
Zaključno, Cro Gold konferencija potvrdila je koliko se svijet mijenja i koliko je važno razumjeti smjer tih promjena, ali je i naglasila da zlato nije samo zaštita od krize već strateška imovina budućnosti.
Vedran Topalušić, Sky media
Sigurno je da će svijet izgledati drugačije, i to na razne načine i prema različitim očekivanjima. Kako pozitivna, tako i ona neugodna iznenađenja koja su moguća. Isto je tako sigurno da će tempo svih promjena, od strukture zaposlenosti do korištenja slobodnog vremena, biti promijenjen. I to u skladu s već poznatom rečenicom da ćemo za pet narednih godina za ručkom razgovarati s drugim ljudima i diskutirati o drugim temama – izjavio je dr. sc. Mladen Vedriš, sveučilišni profesor.
Sve izraženija potražnja za fizičkim zlatom, kontinuirana kupnja središnjih banaka i rast nepovjerenja prema dugoročnoj stabilnosti globalnih financijskih sustava potvrđuju da zlato danas zauzima važnije mjesto nego ikada prije.
Počela je kampanja praćenja divljih kukaca oprašivača u kojoj istodobno sudjeluje sedam europskih zemalja. Oprašivači se prate na linearnim transektima dugima 8 kilometara unutar zooloških vrtova. Šesnaest partnera na projektu Zoo LIFE Pollinators objavilo je to na prvi Dan ambasadora oprašivača – 20. svibnja 2026. godine.
Uz Zoološki vrt Grada Zagreba oprašivače prate Zoološki vrt Brașov iz Rumunjske, Zoološki vrt Kopenhagen iz Danske, Zoološki vrt Debrecen iz Mađarske, Oasis Wildlife Fuerteventura iz Španjolske, Nordens Ark i Zoološki vrt Slottsskogen iz Švedske te Biopark Zoom Torino iz Italije koji je ujedno i koordinirajući korisnik projekta Zoo LIFE Pollinators sufinanciranog sredstvima Europske unije.
„U svim su se zoološkim vrtovima u obzir uzeli geografska širina i s njom povezani klimatski uvjeti kako bismo prikupili usporedive podatke“, objasnila je Dora Lazar, edukatorica u Zoološkom vrtu Grada Zagreba, te dodala: „Ovaj rad moguć je zahvaljujući primjeni zajedničkog protokola. On se provodi duž jasno definiranog transekta u svakom zoološkom vrtu. Svi leptiri, cvjetne muhe i divlje pčele koji uđu u definirani prostor promatranja, broje se i identificiraju.“
Uz oprašivače proučava se i vegetacija u staništu oprašivača – od pokrova tla preko sastava cvjetnica do cvatnje.
Ključna faza prikupljanja znanstvenih podataka traje od Dana ambasadora oprašivača do kraja rujna. Po njezinu završetku dobit će se precizan prikaz početnih okolišnih uvjeta. Na temelju toga radit će se na obnovi staništa leptira, cvjetnih muha i divljih pčela kako bi se doprinijelo suzbijanju pada njihovih populacija. Prema podacima Europske agencije za okoliš 9 posto vrsta divljih pčela suočeno je s prijetnjom izumiranja, a 37 posto vrsta cvjetnih muha i 14 posto vrsta leptira kritično je ugroženo.
Ustanove uključene u projekt Zoo LIFE Pollinators građane će poticati na očuvanje oprašivača kroz edukativne i promotivne aktivnosti među kojima su predavanja, radionice i inicijative građanske znanosti. Tim se aktivnostima podiže svijest javnosti o ugroženom mikrosvijetu koji je često nevidljiv, ali ključan za ravnotežu ekosustava.
U nedjelju (24. svibnja) u Zoološkom će se vrtu obilježiti Dan oprašivača. Edukativni program posjetitelje očekuje od 10 do 16 sati.
U Zagreb se od 29. svibnja do 6. lipnja održava 14. izdanje festivala suvremenog cirkusa CirkoBalkana, koje pod temom Generacije donosi bogat međunarodni i regionalni program predstava, radionica, razgovora i glazbenih događanja.
Ovogodišnje izdanje festivala promatra suvremeni cirkus kao prostor susreta različitih tijela, iskustava i životnih etapa — od mladih umjetnika na početku profesionalnog puta do autora koji desetljećima oblikuju regionalnu i svjetsku cirkusku scenu. Kroz raznoliki program festival istražuje što znači trajati u cirkusu, kako tijelo pamti, na koje se načine prenosi znanje te kako se umjetnička praksa mijenja zajedno s generacijama koje ju stvaraju.
„Suvremeni cirkus danas jasno pokazuje da nije rezerviran samo za mlada tijela i kratke karijere. Sve više umjetnika ostaje, mijenja se, prenosi znanje i razvija nove poetike kroz vrijeme. Generacije u cirkusu nisu podjela, nego kontinuitet — prostor učenja, podrške i transformacije“, ističe organizatorica Jadranka Žinić Mijatović.
Festival otvara predstava Entropija beogradske Cirkusfere u CirkoBalkana šatoru, nakon koje slijedi večernji glazbeni program. Tijekom prvog vikenda publiku očekuju i razgovor „Cirkuski promišljaji: Tijela otpora, poetike preživljavanja“ s umjetnicima Palestinskog cirkusa te prezentacija rada u nastajanju kolektiva ROOM 100.
Nedjeljni program donosi novu generaciju hrvatskog suvremenog cirkusa kroz rad kolektiva T.O.A., finalista platforme circusnext, kao i izvedbu predstave Sarab Palestinskog cirkusa. Tijekom tjedna održavaju se radionice cirkuske pedagogije, vertikalnog plesa i hand-to-hand akrobatike te razgovori o položaju mladih umjetnika i mogućnostima međunarodnog djelovanja.
Poseban segment „Svjetsko, a naše!“ okuplja mlade regionalne umjetnike školovane na europskim cirkuskim akademijama, dok razgovor „Tijela koja pamte“ otvara prostor za dijalog sa starijim generacijama o iskustvu, trajanju i promjenama tijela u cirkusu.
Festival se nastavlja gostovanjima međunarodnih kolektiva i umjetnika, među kojima su slovenski kolektiv Mismo Nismo, katalonska skupina Los Galindos te francuske kompanije My! Laika, Un Loup pour l’Homme i Cie Intrepidus Squad. Uz izvedbeni program, publiku očekuju i koncerti te večernji DJ program u dvorištu Pogon Jedinstvo i klubu Močvara.
Cijelu temu I namjeru ovogodišnjeg festivala Cirkobalkana prepoznala je I cirkuska umjetnica I teoretičarka Molly Saudek: „Kada vlastito trajanje prestanemo doživljavati kao neprijatelja kojeg treba nadmudriti, a počnemo ga promatrati kao materijal za istraživanje, starenje i starost u cirkusu postaju punopravna umjetnička gesta.” Nadodaje,
„Tijelo koje stari prestaje biti instrument demonstracije i postaje mjesto svjedočenja. Ono nosi tragove. Ima povijest. Govori nešto što tijelo dvadesetogodišnjaka još ne može izgovoriti.”
Vidimo se na mjestu gdje se starenje definira kao iskustvo, a mladost slavi.
Ulaznice za programe dostupne su putem platforme Core-event, dok je dio programa besplatan uz dobrovoljne donacije.
Uz bogat umjetnički sadržaj, CirkoBalkana 14 ponovno potvrđuje svoju ulogu važnog prostora susreta suvremenog cirkusa, nezavisne umjetnosti i regionalne solidarnosti — mjesta na kojem cirkus nije samo spektakl, nego živa umjetnička praksa koja aktivno promišlja vrijeme u kojem nastaje. Dodatne informacije o programu dostupne su na službenim kanalima festivala.
O FESTIVALU
Festival CirkoBalkana organiziraju Cirkorama i Cirkusfera, uz suradnju sa Zagrebačkim centrom za nezavisnu kulturu i mlade Pogon, kolektivom ROOM 100 i Inicijativom Slobodna Palestina.
Festival je sufinanciran sredstvima Grada Zagreb, Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Teatroskopa, Francuskog instituta, Zaklade Solidarna i Zaklade Kultura nova.
Festival donacijom hrane podržavaju: Vedrini, Annapurna, Biomara, Pekinška patka i OP OP OP OP,
Mladi glazbenik Josip Bačić ponovno je privukao veliku pažnju publike, ovoga puta emotivnim coverom svjetskog hita ‘Love Yourself’ Justina Biebera. Josip je pjesmu snimio u studiju te potom objavio na svojim društvenim mrežama, gdje je u samo jednom danu prikupila čak 100 tisuća pregleda na TikToku i Instagramu.
Uz objavu je napisao: „Neke pjesme ni nakon godina ne izgube osjećaj koji nose. ‘Love Yourself’ mi je uvijek bila jedna od njih… Htio sam napraviti cover koji će ostati jednostavan, ali iskren. Kako vam se sviđa?“
A pratitelji nisu skrivali oduševljenje. Komentari prepuni podrške i pozitivnih reakcija, kao i prijedlozi budućih covera, ubrzo su preplavili društvene mreže, a mnogi su istaknuli kako Josipu ovakav pop izričaj odlično pristaje.
Na coveru su, uz Josipa, sudjelovali i gitarist Jan Jakovljev, glazbeni producent Srđan Sekulović Skansi te video producent Dorian Domiter, a upravo je ta jednostavna i iskrena atmosfera dodatno naglasila moderan i emotivan pop senzibilitet koji mnogi prepoznaju u Josipovom glazbenom izričaju. Dosad se predstavio singlovima ‘Boli’, ‘Sve ili ništa’, za koji potpisuje i autorstvo, te zapaženom pjesmom ‘Spašeni’, kojom je dodatno skrenuo pažnju na sebe kao jednu od mladih nada domaće pop scene.
Sudeći po reakcijama na njegovu novu obradu Bieberovog hita, Josip sve sigurnije gradi vlastiti glazbeni identitet, ali i publiku koja iz dana u dan raste.
Nakon niza zapaženih solo radova kojima je razvila prepoznatljiv autorski rukopis, Roberta Milevoj se u novom radu vraća koreografiranju ansambla. Njezino kontinuirano istraživanje odnosa tijela i prirodnog okoliša ovoga puta odvija se kroz imaginarij mora i morskog ekosustava. Polazište je dvostruko: more kao prostor života, transformacije i nestajanja, ali i kao unutarnji krajolik tijela – ono iskonsko i osjetilno što u suvremenom ritmu života sve češće gubimo.
Pet izvođačica – Dora Brkarić, Ema Crnić, Adriana Josipović, Lara Kapeloto i Margareta Sinković – kroz fluidan odnos improvizacije i fiksne koreografije oblikuju scenski organizam u kojem se granice između pojedinačnog i kolektivnog, ljudskog i neljudskog, unutarnjeg i vanjskog neprestano preoblikuju. Publika ne prati linearnu priču, nego ulazi u iskustvo: meditativan, senzorički prostor u kojem tijela pulsiraju poput valova, struja, jata ili organizama zamišljenog podmorja.
„Već dugo me zanima odnos vanjskog okoliša i tijela – na koji način priroda ostavlja trag u nama i kako se taj trag može prevesti u plesnu izvedbu. U ovoj predstavi more nije samo tema, nego prostor kroz koji pokušavamo doći bliže nekoj unutarnjoj prirodi bića, nečemu iskonskom i osjetilnom što danas često gubimo”, ističe Roberta Milevoj.
Voditeljica umjetničkog programa TALA PLE(j)SA Iva Nerina Sibila opisuje autoričin pristup ovako: „Roberta Milevoj razvila je jedinstven koreografski jezik koji proizlazi iz intenzivnog istraživanja tijela kao prostora emocije, memorije i iskustva. Njezine predstave ne počivaju na spektaklu, nego na precizno građenoj izvedbenoj prisutnosti i dubokoj osjetljivosti prema ljudskom i neljudskom svijetu. Živimo u vrijeme brzine, kontrole i hiperprodukcije – njezin rad vraća nas sporosti, pažnji i mogućnosti da tijelo ponovno postane prostor stvarnog iskustva.”
Posebnu ulogu u predstavi ima zvučni okoliš Nenada Sinkauzа, dugogodišnjeg suradnika autorice. Scenografiju potpisuje Monika Milas, kostimografiju Desanka Janković, oblikovanje svjetla Ema Kani, a savjetnik pri projektu je Matija Ferlin.
TALA PLE(j)S kroz program Platforma HR djeluje kao jedan od ključnih prostora suvremene plesne i izvedbene produkcije u Hrvatskoj, kontinuirano otvarajući prostor za razvoj domaće nezavisne plesne scene.
A MORE MUORE 23. i 24. svibnja 2026. u 20 sati TALA PLE(j)S, Radnička cesta 27, kompleks bivše tvornice Katran Trajanje: 55 minuta Koreografija: Roberta Milevoj U suradnji s izvođačicama: Dora Brkarić, Ema Crnić, Adriana Josipović, Lara Kapeloto, Margareta Sinković Glazba: Nenad Sinkauz Scenografija: Monika Milas Kostimografija: Desanka Janković Oblikovanjesvjetla: Ema Kani Savjetovanje pri projektu: Matija Ferlin Fotografija: Sindri Uču Grafičko oblikovanje: Mia Štark Produkcija: UO NIKAD KRAJA Koprodukcija: Plesni centar TALA Rezidencijalna podrška: Plesni centar TALA u sklopu rezidencijalno – istraživačkog programa PLATFORMA HR 2026. i Mediteranski plesni centar – MPC Svetvinčenat Financijska podrška: Ministarstvo kulture i medija RH i Grad Zagreb – gradski ured za kulturu i civilno društvo Zahvale: Luka Bosanac, Tomislav Feller, Nina Kurtela, Ana Markić, Ana Novković, TALA PLE(j)S tim, Zagrebački plesni ansambl Ulaznice: Puna cijena – 10€ Članovi UPUH-a i PULS-a – 7€ Studenti i umirovljenici – 5€ Studenti Plesnog odsjeka ADU, učenici plesnih škola, osobe s invaliditetom – besplatno Obiteljska: za 3 kupljene ulaznice (ili više) – 1 gratis REZERVACIJE: [email protected] PRODAJA: jedan sat prije predstave na blagajni TALA PLE(j)SA, samo gotovina
