Prva konferencija posvećena zelenoj tranziciji i održivom poslovanju hrvatskih poduzetnika Green Transition 2025 – 2030, održana je danas u Poduzetničkom centru Krapinsko-zagorske županije.
Konferencija je okupila predstavnike institucija, poduzetnike, stručnjake i dionike iz javnog i privatnog sektora kako bi zajednički raspravili o nužnosti prilagodbe klimatskim promjenama i implementaciji održivih poslovnih modela u razdoblju koje je pred nama.

Zelena tranzicija nije tema koja se tiče samo struke, već svih nas. Utječe na našu osobnu sigurnost i dobrobit. Pametno upravljanje resursima znači stabilnost i otpornost naše zajednice.

Ovim je riječima Konferenciju službeno otvorila direktorica Poduzetničkog centra Krapinsko-zagorske županije Helena Matuša, istaknuvši važnost osnaživanja lokalne zajednice i poduzetnika u provedbi zelene tranzicije.  

Uvodne govore održali su i Anđelko Švaljek, predsjednik HGK Županijske komore Krapina koji je tom prilikom kazao: Zelena ekonomija kao temelj snažnije budućnosti. Zelene strategije nisu samo trošak, već investicija za održivu budućnost. 

Župan  Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar otvorio je raspravu pitanjem jesmo li ušli u zelenu tranziciju zato što smo morali ili zato što smo kao kritična masa shvatili da je ona neizbježna.

Naglašena je  potreba sinergije javnog sektora, gospodarstva i civilnog društva u provedbi ciljeva zelene tranzicije.

Program je nastavljen uvodnim izlaganjima znanstvenika i stručnjaka za klimatske promjene. Dr. sc. Ivan Güttler, ravnatelj DHMZ-a, predstavio je aktualne klimatske trendove u Hrvatskoj, dok je Sandra Vlašić, izvršna direktorica organizacije Terra Hub Croatia, kroz izlaganje na temu “Istraživanje u Hrvatskoj – negiranje klimatskih promjena”, ponudila uvid u izazove s kojima se Hrvatska suočava kada je riječ o percepciji klimatskih rizika i nužnosti tranzicije.

U nastavku konferencije, panel pod nazivom “ESG – ključ održivog poslovanja” okupio je stručnjake iz financijskog sektora i konzultantskih tvrtki. Ana Romac (Hrvatska udruga banaka) kratko je pojasnila: Održivo financiranje je zapravo jedan novi pristup koji uzima u razmatranje ESG fakotre prilikom financiranja i davanja investicijskih savjeta. To je pristup koji omogućava profitabilnost i dugoročno održiv rast. U konačnici to je korist za gospodarstvo, društvo i okoliš.

Goran Romac  (direktor sektora proizvoda za ESG izvještavanje) poduzetnicima je poručio kako je potrebno što prije početi promišljati o održivosti poslovanja, planirati, na našoj platformi ispuniti podatke, ulagati u projekte koji vode u pravom smjeru i na vrijeme prepoznati potencijal. Jakova Kolega (Greengreen Advisory) panel je zaključio riječima: Nije poanta grliti stablo. Potrebno je pomiriti održivost i financije. Svakako da je poduzećima u interesu povećati prihode i plaće zaposlenicima. Potrebno je pronaći interes u održivim rješenjima jer su ključna za budućnost. Potrebno je biti realan u potrebama i prilagoditi rješenja poslovanju i isplativosti.

Tema održivog poslovanja dominirala je drugim panelom, na kojem su svoja iskustva i dobre prakse podijelili: Marina Rožić iz HGK koja je poseban naglasak stavila na ulogu tehnologije i inovacija u kreiranju održivih poslovnih rješenja i modernizaciji Komore sukladno modernizaciji poduzeća.

Dino Novosel iz Greenwaya podsjetio je kako prijelaz na održivo gospodarstvo može biti skup i izazovan, ali dugoročno isplativ, a posebno se osvrnuo na elektromobilnost. 

Marija Hanzec iz OEIH-a upozorila je: Hrvatska kao i ostatak regije veliki je potencijal, koji na žalost nije iskorišten . Tu je cijeli niz obnovljivih izvora energije, poput vjetroelektrana i solarnih elektrana. Šteta je što još uvijek u iznosu od 20-30% unosimo energiju, iako bi mogli proizvoditi samostalno. 

Mario Špadina iz SeaCrasa kazao je kako je trenutno najakutalniji vojni sektor upravo  okrenut održivom poslovanju u proizvodnji dronova i ostale vojne opreme. Aco Momčilović, predsjednik Global AI Ethics instituta poručio je kako će Hrvatska u nedostatku radne snage biti primorana zamijeniti radnu snagu umjetnom inteligencijom. Za sada uvozimo strane radnike, ali uskoro ćemo morati educirati naše ljude kako bismo ih zadržali., zaključio je.   

Uslijedilo je tematsko izlaganje Petre Grgasović iz tvrtke ERKON d.o.o., koja je predstavila projekt RIS ECOMOVE, usmjeren na tranziciju organizacijske mobilnosti prema održivijim modelima.

Drugi dio konferencije otvoren je panelom na temu kružne ekonomije, gdje su iskustva iz prakse predstavili vodeći ljudi iz industrijskih pogona: Saša Muminović (AquafilCRO), Anđelko Švaljek (RGNC Grupa), Denis Čirjak (Valoviti papir – Dunapack), Robert Vražić (Vetropack Straža) te Vlatka Mlakar, pročelnica županijskog odjela za javnu nabavu i EU fondove. Govorilo se o smanjenju otpada, optimizaciji resursa te implementaciji kružnih modela unutar proizvodnih procesa.

Jedan od inspirativnijih trenutaka konferencije bilo je izlaganje predstavnice socijalne zadruge Humananova, Karoline Kraljić, koja je kroz primjer rada na tekstilnom otpadu pokazala kako model kružne ekonomije može doprinijeti i radnoj integraciji ranjivih skupina.

Konferencija je zaključena panelom “Od temelja do krova”, na kojem su predstavljeni primjeri održive gradnje i energetske učinkovitosti kroz suradnju tvrtki MDK Građevinar (Marko Akmačić), Talo Solutions (Tomislav Jugec), NETeko d.o.o. (Ratko Tuđa) te Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske – REGEA (Miljenko Sedlar).

Zaključno, konferencija Green Transition 2025 – 2030 poslala je jasnu poruku da je zelena tranzicija imperativ – ne samo zbog klimatskih obveza, već i kao prilika za jačanje otpornosti gospodarstva, unapređenje konkurentnosti te poboljšanje kvalitete života u zajednici.

U tijeku konferencije najavljena je i inicijativa za umrežavanje regionalnih poduzetnika kroz platformu za razmjenu znanja i podršku u implementaciji zelenih praksi, čime je Krapinsko-zagorska županija još jednom istaknula svoju ulogu predvodnice u održivom razvoju.