Početna Blog Stranica 178

Vlado Kreslin gost na koncertu Divanhane u zagrebačkom Kinu SC!

Proslavljeni slovenski kantautor Vlado Kreslin poseban je gost na velikom zagrebačkom koncertu bosanskohercegovačke grupe Divanhana koji će se održati 28. studenog u Kinu SC. Kreslin će se im se pridružiti  na pjesmi “Voljelo se dvoje mladih” koja se nalazi i na novom albumu Divanhane, a on će pod nazivom “Radio Sevdah” biti objavljen 17. listopada za uglednu njemačku izdavačku kuću CPL-Music. Uz zajednički nastup s Divanhanom na spomenutoj pjesmi, Kreslin će na zagrebačkom koncertu izvesti još nekoliko autorskih pjesama iz svojeg bogatog repertoara.

Kreslin je samo jedan od poznatih glazbenika koji gostuju na albumu “Radio Sevdah”. Uz njega tu su i multiinstrumentalist Antonis Antoniou koji je nastupao i u Zagrebu s grupama Monsieur Doumani i Buzz’ Ayaz te kontrabasist Adam Ben Ezra koji je u karijeri, između ostalih, surađivao s duom Igudesman & Joo, također čestim zagrebačkim gostima, te Ricardom Bonom i Dulce Pontes.

“Radio Sevdah” je šesti studijski album koji je zamišljen kao svojevrsna radijska emisija i posveta sevdahu, Sarajevu i ljubavi. Nasljednik je to albuma “Zavrzlama” koji je Divanhani donio brojna priznanja, nagradu uglednog britanskog časopisa Songlines za najbolju grupu na svijetu, a na prestižnoj godišnjoj listi World Music Charts Europe taj je album zauzeo treće mjesto.

Divanhana je posljednjih godina postala jedna od najpoznatijih sevdah grupa, a ovim albumom šire malo glazbeni stil te odlaze i u pop vode. Uz jazz pristup aranžmanima pjesama, Divanhanu je najlakše nazvati pop-jazz sevdah bendom.

Divanhana se u Zagreb vraća nakon više od tri godine kako bi nas još jednom razveselila svojim repertoarom i glazbom koja pomiče granice. Nakon što je Mostar Sevdah Reunion u travnju Kino SC održao fantastičan koncert, Kino SC se opet pretvara u sevdah pozornicu.
Ulaznice po cijeni od 29, 34 i 39 eura mogu se kupiti preko Hangtime weba ili fizički u Dirty Old Shopu u Tratinskoj 34 u Zagrebu. Koncert je sjedećeg karaktera, a zajedničkim snagama organiziraju ga Izvorišta i Hangtime Agency.Ulaznice: https://bit.ly/472zmQn

WEB: https://www.divanhana.ba
IG: https://www.instagram.com/sirimosevdah
YT: https://www.youtube.com/channel/UCW7Q41vfbl5ui_XbzfVL5rQ
FB: https://www.facebook.com/divanhana
SP: https://open.spotify.com/artist/1NDIfWurBBQUEO0Pc3pxjY
FB event: https://www.facebook.com/events/1818814199040876

Bazaar, prvi zagrebački urbani market, vraća se u novom izdanju u Tvornici kulture!

Bazaar, najveći gradski urbani sajam koji je prvi pokrenuo takva okupljanja u Zagrebu, vraća se u život! Novo izdanje održat će se u Tvornici kulture u nedjelju 19. listopada s početkom u 11 sati. Ulaz je, kao i na sve Bazaare dosad, slobodan.

Bazaar je jednodnevno događanje koje okuplja umjetnike, umjetničke grupe, male obrte, dizajnere i kolekcionare. U razdoblju od 2012. do 2017. održao se na niz atraktivnih gradskih lokacija, od prostora Stare klaonice u Heinzelovoj (gdje je sve počelo) preko MSU-a, platoa iznad garaže Tuškanac, kao i onog na Gradecu te Garden Breweryja. Dosad je na njemu izlagalo više od 1.800 izlagača iz Hrvatske i regije, a posjetilo ga je 25.000 posjetitelja čime je u svoje vrijeme bio najveći i najposjećeniji urbani market u Hrvatskoj.

Za povratak na scenu Bazaar je odabrao našu najveću koncertu dvoranu, Tvornicu kulture u Šubićevoj. U nedjelju 19. listopada predstavit će oko 50-tak izlagača s dizajnerskom odjećom I modnim dodacima, vintage odjećom, namještajem, prirodnom kozmetikom, stripovima, ilustracijama, nakitom i mnogim drugim proizvodima. Vrata Bazaara otvorit će se u 11:00, a zatvoriti u 19:00.

Izložba „Lubanja C – svjetska paleoantropološka baština“

Hrvatski prirodoslovni muzej

Izložba „Lubanja C – svjetska paleoantropološka baština“ interdisciplinarni je muzeološki i znanstveno-edukativni projekt Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, posvećen jednom od najvažnijih fosilnih nalaza iz fundusa Muzeja – tzv. Lubanji C (Krapina 3). Riječ je o najcjelovitijem i najpoznatijem nalazu iz Zbirke krapinskog diluvija, koji predstavlja nezaobilaznu referencu u svjetskoj paleoantropologiji i znanosti o evoluciji čovjeka.

Hrvatski prirodoslovni muzej

Izložba „Lubanja C – svjetska paleoantropološka baština“

07. 11. do 14. 12. 2025.

Nalazište neandertalaca u Krapini jedno je od ključnih mjesta svjetske paleoantropologije. Otkriveno je krajem 19. stoljeća na Hušnjakovu brdu u Krapini, a istraživana je od 1899. – 1905. godine pod vodstvom našeg slavnog znanstvenika Dragutina Gorjanović-Krambergera. Nalazi su stari oko 130 000 godina i čuvaju se u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju u Zagrebu. 

Krapinska zbirka predstavlja najveću zbirku  neandertalaca pronađenih na jednom nalazištu. Procjenjuje se da su tamo pronađeni ostaci čak nekoliko desetaka osoba, oba spola i različite dobi, što je stručnjacima omogućilo mnoge nove spoznaje o neandertalcima te usporedbe s nalazima iz ostalih europskih i azijskih nalazišta. Iako je zbirka velika, Lubanja C ipak je njen najpoznatiji dio. Osim anatomskih studija, na njenoj čeonoj kosti pronađeni su i tragovi koji nam govore i o simboličkoj sferi života neandertalaca.

Središnji dio izložbe čini prezentacija originalnog fosilnog nalaza, izloženog u posebno izrađenoj muzeološkoj zaštitnoj vitrini koja osigurava kontrolirane mikroklimatske i svjetlosne uvjete. Time se posjetiteljima pruža jedinstvena prilika da izravno dožive artefakt neprocjenjive znanstvene i kulturne vrijednosti. Uz fizički eksponat, produciran je i istoimeni dokumentarni film snimljen posebno za ovu prigodu, u kojem se kroz atraktivne vizualne prikaze, 2D i 3D animacije i stručne komentare znanstvenika interpretira značenje Lubanje C u širem kontekstu spoznaja o neandertalcima.

Izložba je koncipirana tako da bude pristupačna širokoj javnosti, a istodobno znanstveno utemeljena i relevantna za stručnjake. Uz izloženi fosilni nalaz i film, posjetitelji će imati na raspolaganju edukativne interaktivne materijale, popratne publikacije (primjerice, katalog izložbe), kao i stručna vodstva. Posebna pozornost posvećuje se edukativnim programima za djecu, mlade i škole – kroz radionice, didaktičke sadržaje i prilagođena vodstva – čime se doprinosi popularizaciji prirodoslovlja i znanosti među mlađim generacijama.

Kao dio programa, predviđeni su i diskurzivni programi namijenjeni javnosti i znanstvenoj zajednici, u kojima će sudjelovati muzejski djelatnici i vanjski suradnici iz područja antropologije, paleoantropologije i muzeologije. Time se izložba pozicionira ne samo kao muzejska prezentacija, već i kao platforma za razmjenu znanja i iskustava.

Izložba je dostupna posjetiteljima od 7. 11. 2025. do 14. 12. 2025. u radno vrijeme Muzeja. 

Sve informacije dostupne su na www.hpm.hr 

Ovoga petka održava se Reli po galerijama u Zagrebu koji postaje još zabavniji i bliži publici uz novi digitalni alat

Jedanaesti Reli po galerijama održava se u petak 17. listopada, od 17 do 22 sata u 13 zagrebačkih galerija; Galerija Šira, Galerija Kranjčar, Kolekcionart, Fotoklub Zagreb, Galerija Ulupuh, Planet, Galerija Permanenta, Galerija SC, Trotoar galerija, MUO galerija, Galerija VN, Zen Contemporary Art Gallery i Galerija Karas.

Prepoznatljiva umjetnička šetnja kroz zagrebačke galerije donosi bogat program u produženom radnom vremenu galerija; od vođenih tura do novih digitalnih alata za posjetitelje, a čak tri galerije, ULUPUH, Galerija SC i Galerija Kranjčar, te večeri otvaraju nove izložbe.

Program završava u Galeriji Karas, gdje će se do 23 sata održati prigodni glazbeni program i podjela diploma. Za glazbeni program zadužen je ukrajinski glazbenik s berlinskom adresom Aircraft, pravog imena Danyil Merkulov, ujedno i autor izložbe, koji priprema atmosferičan DJ set od 21:45 do 22:30 sati.

Uz tiskane mape, posjetitelji mogu obilaziti galerije i pomoću web aplikacije, koja omogućuje digitalno označavanje posjećenih galerija, dodatno naglašavajući interaktivni karakter događanja.

Ovogodišnja novost su kustoska vođena tura i digitalni alat za izradu kolaža impresija koji omogućavaju dublji doživljaj Relija po galerijama.

Novi alat u web aplikaciji www.relipogalerijama.com nazvan „Interaktivno stvaranje“ pretvara publiku u aktivne suautore. Kako funkcionira? Posjetitelji tijekom večeri obilaze galerije, a u svakoj od 13 galerija mogu skenirati QR kod koji sadrži digitalne fragmente umjetničkih radova koje su odabrali sami umjetnici. Posjetitelji preuzimaju digitalne materijale i snimaju svoje dojmove. Na kraju puta svaki sudionik ima vlastitu digitalnu zbirku dojmova. Posljednji korak je kreativna igra; posjetitelji u aplikaciji mogu kombinirati preuzete elemente, dodati vlastiti tekst poput citata, komentara, dojma, stihova ili naslova. Aplikacija zatim stvara jedinstveni digitalni kolaž impresija, svojevrsno malo umjetničko djelo pa svaki posjetitelj može kao uspomenu zadržati digitalni trag zabavne večeri i podijeliti ga na društvenim mrežama.

Također, po prvi puta je organizirana i vođena kustoska tura kroz četiri galerije koja počinje u 18 sati u Galeriji Šira u Preradovićevoj ulici. Tura nastavlja do Fotokluba Zagreb u Ilici 29/III zatim do prostora planeta u Ilici 37 te završava u Galeriji Trotoar u Mesničkoj ulici. Prilika je to za zajednički obilazak galerija, druženje i učenje o promatranju umjetničkih radova uz stručno vodstvo kustosa uz korištenje alata za stvaranje vlastitog umjetničkog kolaža viđenog. Grupa kreće u 18 sati, a sudjelovanje je moguće uz prethodnu prijavu na mail [email protected].

Reli po galerijama u jedanaestom izdanju ponovno okuplja veliki broj galerijskih prostora, kustosa i umjetnika, potvrđujući svoju važnost kao nezaobilazna kulturna manifestacija jeseni.

Reli po galerijama podržavaju Ministarstvo kulture i medija RH, Grad Pula, Turistička zajednica grada Zagreba i Urbanka – Erste banka, a medijski pokrovitelj događanja je Journal.

Više informacija o programu i izložbama u galerijama nalazi se na internetskoj stranici i službenim kanalima događanja.

Lord of the Dance vraća se u Hrvatsku! – Spektakl svjetske klase koji oduzima dah

Jedan od najpoznatijih i najdugovječnijih plesnih spektakala na svijetu, Lord of the Dance, vraća se pred hrvatsku publiku!
Ovaj čarobni spoj irskog plesa, glazbe, energije i emocije koji već tri desetljeća oduševljava gledatelje diljem svijeta, održat će se 25. ožujka 2026. u Areni Zagreb.Pod umjetničkim vodstvom Michaela Flatleyja, tvorca legendarnog showa, Lord of the Dance ostaje sinonim za savršenstvo pokreta, ritma i scenskog spektakla. Publiku očekuje modernizirana verzija kultne predstave, obogaćena novim koreografijama, vizualnim efektima, kostimima i svjetlosnim dizajnom koji ovu svjetsku produkciju podižu na potpuno novu razinu.

U središtu predstave nalazi se bezvremenska priča o borbi dobra i zla, ispričana kroz ritam i ples koji prkosi fizičkim granicama. Sinkronizirani pokreti plesača, zarazna energija i glazba koja budi emocije jamče nezaboravan doživljaj za sve generacije.“Lord of the Dance nije samo plesni show – to je iskustvo koje slavi život, strast i umjetnost. Svaka izvedba ispričana je srcem, pokretom i ritmom”, poručuju producenti ovog svjetskog spektakla.

Svjetski dan audiovizualne baštine posvećen Ivici Vidoviću

Svjetski dan audiovizualne baštine obilježava se 27. listopada u cijelom svijetu s ciljem ukazivanja na važnost njegovanja i očuvanja antologijskih filmova kao ključnog sadržaja kulturnog naslijeđa. Program Svjetskog dana audiovizualne baštine u Hrvatskoj će se održati od 23. do 27. listopada u čak 34 kina diljem zemlje u organizaciji Kino mreže i Hrvatskog državnog arhiva, a uključit će pet domaćih filmskih klasika u kojima je značajne uloge utjelovio glumac Ivica Vidović.

Ivica Vidović ili hrvatski Charlie Chaplin, kako su ga prozvali brojni suradnici, glumci i redatelji koji su s njim realizirali na stotine filmova i kazališnih predstava, jedan je od najvećih talenata koje je hrvatsko glumište ikada imalo.

Filmski program sastoji se od pet naslova: Kad čuješ zvona partizanski je film snimljen 1969. godine u režiji Antuna Vrdoljaka, a temelji se na Ratnom dnevniku Ivana Šibla. Govori opartizanskom političkom komesaru koji se bori protiv mržnje, predrasuda, inercije i neorganiziranosti koja vlada među partizanima seljacima u bosanskom selu…

Idu dani hrvatski je dugometražni igrani film iz 1970. godine redatelja Fadila Hadžića. Za razliku od redateljevih stilski klasičnih prethodnih filmova, Idu dani nastaje pod utjecajem modernizma: apsurdističke drame U očekivanju Godota Samuela Becketta i djelâ zagrebačke škole crtanog filma. Utjecaj Godota očituje se u izostanku uobičajene radnje: protagonist (Ivica Vidović) na seoskom putu stalno iščekuje autobus, dok se susreće s neobičnim prolaznicima i ulazi u raznolike apsurdne situacije, bez tradicionalnog pripovijednog razvoja.

Dugometražni igrani film Kužiš stari moj (1973.) nastao je u režiji Vanče Kljakovića, a predstavlja adaptaciju istoimenog popularnog romana Zvonimira Majdaka, koji je sudjelovao i u pisanju scenarija. Ivica Vidović tumači Glistu, boemskog mladića sa zagrebačke periferije koji se bavi preprodajom kino-ulaznica, prikupljanjem starog željeza i drugim oblicima sitnog kriminala. Radnja prikazuje kako se njegovo društvo osipa, a on suočava sa promjenama u svome okolišu. Ivica Vidović je za ovu ulogu osvojio Srebrnu arenu za drugu najbolju glavnu mušku ulogu (današnja Zlatna arena za sporednu mušku ulogu), a film je dobio Zlatnu arenu za najbolju fotografiju. 

Ritam zločina prvi je cjelovečernji igrani film Zorana Tadića (1981.), nastao prema motivima pripovijetke Dobri duh Zagreba te romanu Stroj za maglu, djelima jednog od naših najčitanijih pisaca, Pavla Pavličića. Riječ je o komornom trileru s elementima fantastike, po većini kritičara jednom od najboljih hrvatskih filmova svih vremena. U središtu radnje jeIvica koji kao podstanara u svoju kućicu na zagrebačkom Trnju prima čudnog sredovječnog muškarca Fabijana, zaokupljena statističkim proračunima. Fabijan tvrdi da postoji pravilan ritam događanja zločina i dokazuje to konkretnim primjerima te mu Ivica, koji istovremeno obnavlja odnos međusobne naklonosti sa starom ljubavi Zdenkom, sve više vjeruje. Briljantnoj glumačkoj međuigri Fabijana Šovagovića i Ivice Vidovića upečatljivu podršku daje Božidarka Frait kao lik koji predstavlja „glas razuma“.

Posljednji film iz programa jeServantes iz Malog Mista (1982.) – ova komedija nastala je kao svojevesni filmski nastavak kultne serije Naše malo misto, prema scenariju književnika, scenarista i novinara Miljenka Smoje, u režiji Daniela Marušića kojem je ovo jedini igrani film. Nekoliko glumaca repriziralo je svoje uloge iz serije, a radnja filma je proširena radnja povratka Servantesa iz Čilea i Rokovih turističkih pothvata.

Sve projekcije iz programa Svjetskog dana audiovizualne baštine su besplatne.

U programu Svjetskog dana audiovizualne baštine sudjeluje sveukupno 34 kina: 

Art kino Rijeka, Centar za kulturu Čakovec, Centar za kulturu Korčula, Dom kulture Kristalna kocka vedrine Sisak, Dom kulture Nova Gradiška, Kino Edison u Karlovcu, Kino Mediteran u sljedećim gradovima: Bolu, Trogiru, Makarskoj, Solinu i Lastovu; Kino Novalja – Centar za kulturu Grada Novalje, Kino Pazin – Centar za kulturu i obrazovanje Pazin, Kino Slatina, Kino Tuškanac u Zagrebu, Kino Zelina, Kinoteka Zlatna vrata u Splitu, Kulturni i multimedijski centar Bjelovar, Kulturno prosvjetno društvo “Sloga” Pakrac, Pučko otvoreno učilište Ivanić-Grad, Pučko otvoreno učilište Koprivnica (Kino Velebit), Pučko otvoreno učilište Samobor (Kino Samobor), Pučko otvoreno učilište Varaždin (Kino Gaj), Pučko otvoreno učilište Velika Gorica (Kino Gorica), Pučko otvoreno učilište Daruvar (Kino “30. svibnja”), Pučko otvoreno učilište Ivanec (Kino Ivanec), Pučko otvoreno učilište Krapina (Kino Krapina), Pučko otvoreno učilište Križevci (Kino Križevci), Pučko otvoreno učilište Kutina (Kino Moslavina), Pučko otvoreno učilište Labin (Kino Labin), Pučko otvoreno učilište Novi Marof (kino Marof), Pučko otvoreno učilište Novska (Kino Novska), Pučko otvoreno učilište Zabok (kino Zabok), Pula Film festival – Kino Valli.

Program povodom Svjetskog dana audiovizualne baštine održava se u partnerstvu Kino mreže i Hrvatskog državnog arhiva/Hrvatske kinoteke uz financijsku podršku Zaklade Kultura nova i Hrvatskog audiovizualnog centra. Svi materijali koji se koriste za održavanje programa arhivsko su gradivo iz zbirke Hrvatskog državnog arhiva.