Personalizirani vrt od 40 m2 koji u sezoni proizvede oko 140 kilograma ekološkog povrća, a kojim korisnici upravljaju virtualno dio je projekta Gruntek, predstavljenog javnosti prije tri mjeseca. Zbog inovativnog spoja digitalizacije, poljoprivrede i  okupljanja zaljubljenika u vlastitu organsku hranu, projekt je uvršten u popis „najboljih digitalnih inovacija u 2020.“, predstavljen je na Windaysima, na skupu „Održivi prehrambeni sustavi u vremenu poslije krize COVID-19“…

Osim zakupa pojedinačni vrtova, u Grunteku su bili iznenađeni i jednim drugim fenomenom: „Imali smo puno vjere u Gruntek, no moram priznati da sam bila doista ganuta kada sam shvatila da je lansiranje našeg projekta pokrenulo lavinu humanitarnosti. Naime, samo tjedan dana otkako smo pokrenuli Gruntek razveselio nas je upit učiteljice jedne osnovne škole u Zagrebu koja je poželjela unajmiti vrt kako bi omogućila djeci odmak od digitalnog okruženja te edukaciju o svemu onome što se zaboravlja – prirodnim načinima uzgoja, prednostima boravka na otvorenom te iskustvu branja vlastitog povrća kojeg nema gotovo niti jedno dijete u gradu. Dobili smo nekoliko sličnih upita od strane učiteljica koje vrtove žele iskoristiti za rad sa djecom, a sada su u postupku uključivanja ovakvog rada u svoje nastavne kurikulume“, istaknula je Mirta Alfirev, voditeljica marketinga i komunikacija Grunteka te dodala: „Par tjedana nakon, dobili smo upit kćerke koja je odlučila pokloniti vrt svom ocu koji više nije u mogućnosti samostalno uzgajati povrće. Takvih smo slučajeva imali nekoliko i mogu reći da su nam to najdraža iskustva. Početkom nove godine humanitarnost nije prestala. U siječnju nas je oduševio upit tvrtke Grohe koja je odlučila donirati vrtove na Grunteku za Dječji dom A. G. Matoš. Uistinu nisam znala da ćemo vrtovima na Grunteku potaknuti toliko toplih gesti. Ovo su neočekivane reakcije Zagrepčana koje nas više od ičega tjeraju naprijed“, zaključuje Alfirev.

Projekt Gruntek, koji nije dobio nikakvu podršku niti financijsku potporu institucionalnih organa,  od početka je doživio golemu podršku zajednice. Podrška Grunteku zaista dolazi sa svih strana, naročito od nutricionista, food blogera i promotora zdravog života poput predstavnica poznatih brendova Zeleni Život vege mama, Burbon i borovnice,  nutricioniskinje Ivane Karmišević i brenda Cup of Tea, Savjetovališta za pravilnu prehranu… Tvrtka Briefing mediji i analize pridružili su se pro bono evaluacijom medijskog sadržaja i društvenih mreža, Sveučilište VERN’ sudjelovalo je s timom studenata i predavača u promocijskom dijelu…

Humanitarnost će nastaviti i Gruntekov tim koji će pokloniti vrt u projektu predstavljanja na zagrebačkim tržnicama od 12. do 14.2.2021. Na četiri lokacije zagrebačkih tržnica: Jarun, Trešnjevka, Utrine i Savica, prikupljat će se upiti za vrtove slušajući svaku zagrebačku priču. Ovo je zasada prva prilika za bolje upoznavanje projekta tzv. vrtova budućnosti uživo, čija prodaja za ovu godinu zbog sadnje povrća i početka sezone završava na proljeće.

Više o samom Grunteku: https://mojgruntek.hr/.

Na Valentinovo, u nedjelju 14. veljače, posjetitelji Zoološkog vrta grada Zagreba moći će čuti neke od nevjerojatnih priča o ljubavi i strasti u svijetu životinja. Edukatori će zainteresiranima otkriti kako se muški i ženski pripadnici raznih životinjskih vrsta međusobno privlače, kako izgleda njihov suživot te kako podižu mlade.

U obilaske Zoološkog vrta koji se nazivaju Ljubavne ture, građani će se moći uključiti kraj glavne blagajne u pet termina – na svaki puni sat od 11 do 15 sati.

Među najzanimljivijim životinjama o čijim će se pikanterijama iz ljubavnog života govoriti, su dvoprsti ljenivci. Ennio iz Njemačke i Matilda iz Mađarske na zagrebačkoj adresi ljubuju već pet mjeseci. Njihova vrsta zanimljiva je po činjenici da mužjak zavodi jedinstvenim mirisom. Izražajan opori miris koji izlučuje iz analnih žlijezda, ljenivac u doba razmnožavanja ostavlja na granama. Ženke pak svoju spremnost na parenje izražavaju ispuštanjem visokih tonova. Ako se oko ženke nadmeću dva mužjaka, čine to naglavačke. Stražnjim se nogama uhvate za grane, a prednjima zamahuju jedan prema drugome dok jedan ne uzmakne. Pobjednik će sa ženkom ostati nekoliko dana pareći se naglavačke, a nakon toga će je napustiti.

Mare su pak monogamna vrsta, dakle, mužjak i ženka ostaju zajedno do kraja života. Mužjak cijelo vrijeme prati ženku, a kako bi je dodatno označio kao svoju, urinira po njoj i oštro je brani od ostalih mužjaka u blizini.

Ni bjeloruki gibon svoju partnericu najčešće ne ostavlja. Giboni se jako trude oko svojeg odnosa. Kako bi produbili svoju vezu, međusobno se timare, a vole se zajedno i glasati, pa ih se naziva i šumskim pjevačima. Spremnost za parenje ženka pokazuje tako što mužjaku okrene leđa i pokaže stražnjicu.

Kod prstenastorepih lemura ženke se najčešće pare s više mužjaka. Oni se zbog toga ponekad bore međusobno, a jedan oblik natjecanja zaudara. Mužjaci na rep nanose svoju smrdljivu izlučevinu, pa repom mašu jedan ispred drugoga.

Dvogrbe deve poligamna su vrsta. Dominantni se mužjak pari sa svim ženkama u krdu. Taj mužjak svoje ženke brani od mužjaka lutalica. Kako bi se međusobno otjerali, mužjaci se tijekom sezone razmnožavanja međusobno bore, grizu, pljuju i nadglasavaju.

Krokodili se pare u vodi. Tome prethodi kompleksan ritual. Mužjak ispod vode proizvodi zvukove niske frekvencije, ispuhuje vodu kroz nosnice i tijelo savija u oblik luka. Za dodatno privlačenje ženke na površinu vode izbacuje mošus. Kada se mužjak i ženka krokodila konačno susretnu, nježno se trljaju njuškama i leđima te ispuhuju balončiće kroz nos u vodi.

Za madagaskarske pletilje u šali se može reći da su ljubiteljice zelene arhitekture. Te su ptice inače smeđe i sliče vrapcima, no mužjaci u doba parenja dobivaju posebno perje – žarko crveno ili narančasto do žuto. Kako bi privukli ženku, pletu gnijezdo, no ženka ako nije zadovoljna, razvaljuje gnijezdo. Ženke preferiraju zelenija gnijezda, tj. ona napravljena od svježih biljaka. Kako je izrada gnijezda dugotrajan proces, a biljke se brzo suše i žute, mužjak je i u utrci s vremenom. Ulog je velik. Kada se jednom spare, mužjak i ženka ostaju zajedno do kraja života.

Mužjaci crno-zelene otrovne žabe prvo se međusobno bore za teritorij, a potom ženke privlače glasanjem. Ženka polaže jaja u malu lokvicu vode, a kada ih mužjak oplodi, on ih nastavlja čuvati dok ženka odlazi svojim putem.

Divovski paličnjak može se razmnožavati seksualno i partenogenetski. Ovo drugo znači da ženka polaže jaja iz kojih se razvijaju genetički identične jedinke. Pritom mužjak uopće nije potreban.

Spomenute zanimljivosti samo su dio onoga što će moći čuti sudionici Ljubavnih tura.

Kako bi ugođaj za Valentinovo u Zoološkom vrtu grada Zagreba bio potpun, Vrt je prigodno uređen. Paviljon Szechuan postao je Paviljon ljubavi gdje se zaljubljeni mogu fotografirati na Kupidovoj ljuljački. Na Valentinovo će se moći uključiti i u poseban fotonatječaj na društvenim mrežama te izabrati neko od prigodnih jela u restoranu Kod morskog lava.

Tijekom boravka u Vrtu posjetitelji se trebaju pridržavati epidemioloških mjera.

Zoološki vrt grada Zagreba svakodnevno je otvoren od 9 do 17 sati, a ulaz u Vrt je moguć do 16 sati kada se zatvaraju blagajne.

Krajem prosinca prošle godine, Sisak, Petrinju i okolna mjesta pogodio je jak potres, koji je u samo dvadesetak sekundi srušio brojne građevina u tim područjima. Jedna od njih je Glazbena škola Frana Lhotke u Sisku, od milja zvana kuća glazbe i ljubavi, drugi dom 360 učenika i 40 učitelja, dom bez kojeg su tako naglo i nenadano ostali. Biser arhitekture grada Siska, nekadašnja sinagoga, posljednjih 53 godine glazbena škola bila je ispunjena zvukovima glazbe i dječjeg smijeha. Tisuće mališana zajedno s učiteljima ovdje su prvi put zasvirali instrumente, naučili prve note, pjevali u zboru po prvi put, razbili svoje strahove i ostvarili svoje prve javne nastupe.

Početkom siječnja pokrenuta je crowfunding kampanja pod nazivom #Zajednozaglazbenu, čiji je cilj obnova Glazbene škole u Sisku, koja će trajati do kraja veljače. Idejni začetnik kampanje je Danijel Majcen, profesor klarineta u Glazbenoj školi Frana Lhotke, koji je izjavio: „Zadovoljstvo mi je da kao profesor škole na kojoj radim već 20 godina imam priliku pomoći i na ovaj način. Za djecu i grad Sisak važno je da kultura nastavi živjeti, a upravo ovim videom željeli smo motivirati djecu da prigrle svoje instrumente i s veseljem nastave rad. Veliko hvala Ani Rucner, kao i njezinim roditeljima i svim ostalim dobrim ljudima koji su se priključili inicijativi #Zajednozaglazbenu.

Ovoj divnoj i hvalevrijednoj akciji pridružila se i naša poznata violončelistica Ana Rucner, koja je došla na ideju da snimi video s djecom, popularnu obradu pjesme “Memories” na temu Pachlebelovog kanona. Učenici glazbene škole Frana Lhotke zajednički s Anom su odsvirali spomenutu skladbu u studiju i ispred razrušene škole, na taj način su senzibilizirali javnost te tako poslali poruku o potrebi za pomoć u obnovi škole. „Kada sam ugledala malenu čelisticu Saru i početak kampanje kontaktirala sam ravnatelja škole Tomislava Ivšića te Danijela Majcena sa idejom da s dječicom snimim video kojim bi oni sami svojim radom i zalaganjem poslali pozitivnu poruku ljudima te sam željela da iskuse studijsko snimanje kao i snimanje na terenu, poput video spota. Opčinio me Sarin talent i ljepota, nada u njenom pogledu….Toliko me ta djevojčica dirnula. U njoj sam osjetila i vidjela sebe malenu, tu želju i strast za glazbom. Osjetila sam silnu potrebu da se svim srcem, čim prije uključim u bilo kakav oblik pomoći za obnovu škole. Ovo je moj najljepši rođendan jer sam mogla darivati, nadam se, nešto uistinu vrijedno!” – rekla je Ana Rucner.

„Izuzetno sam ponosan na cijeli kolektiv koji se je u vrlo kratkom roku organizirao i pokrenuo niz inicijativa za obnovu škole. Uz takvu ekipu uopće se ne bojim za budućnost glazbenog obrazovanja u Sisku i Petrinji!“ – razdragano je izjavio ravnatelj glazbene škole, Tomislav Ivšić.

U ponedjeljak, 15.02., učenici glazbene škole, održat će nastup u novoj dvorani glazbene škole – Rafinerijskom domu, kao svojevrsnu zahvalu za kampanju, a pridružit će im se Ana Rucner i njezin kolega Matej Meštrović. Uz glazbenu školu u Sisku, novac se također prikuplja i za područnu školu u Petrinji, koja je također nastradala. Dosad je prikupljeno 60 000 eura, a cilj je doći do 200.000 eura. Kampanja traje do kraja veljače, stoga se uključite i vi te postanite dijelom nečeg većeg i posebnog. Jer glazba je, doista, esencija života.

Link na kampanju: https://gogetfunding.com/togetherformusicschool/?lang=hr