Kada skulptura izgubi težinu, može li i tijelo? U Hrvatski prirodoslovni muzej stižu Rituali s delfinima
U atriju Hrvatskog prirodoslovnog muzeja se 16. veljače neće dogoditi izložba, niti klasična predstava. Umjesto toga, publiku očekuju Rituali s delfinima, performans koji spaja skulpturu u pokretu, ljudsko tijelo i prostor muzeja u zajedničko iskustvo u koje se mogu i sami uključiti.
Riječ je o projektu umjetničke organizacije Liberdance i u suradnji s Hrvatskim prirodoslovnim muzejem, a prvi je u seriji od šest intervencija koje će se odvijati tijekom godine. Dio je to programske strategije muzeja kojom se potiče intermedijalni i interdisciplinarni pristup te dijalog između prirodnih znanosti i suvremene umjetnosti. U središtu prve intervencije susret je plesa i Skulptura neutralne plovnosti nagrađivanoga kipara Petra Popijača, sa središnjim pitanjem – kako se kretanje može oblikovati kada gravitacija prestane biti zadano pravilo.
Autor projekta Rajko Pavlić ističe da Rituali s delfinima nisu zamišljeni kao predstava s jasnom podjelom na izvođače i gledatelje. „Zanimalo nas je što se događa kada tijelo, skulptura i publika dijele isti prostor i isto vrijeme. Kada se pažnja prebaci s gledanja na prisutnost, a muzej postane mjesto zajedničkog iskustva“, kaže Pavlić. „Ovo je poziv publici da se uključi, da se kreće, da osjeti prostor drugačije nego inače.“
Središnji likovni element performansa čine Skulpture neutralne plovnosti Petra Popijača, nastale u okviru njegova dugogodišnjeg umjetničkog istraživanja pokreta uvjetovanog vodom. Popijač već godinama izrađuje skulpture u podmorju, koristeći posebni podvodni epoksid čija je gustoća jednaka gustoći vode, zbog čega skulpture ne tonu i ne izranjaju, nego lebde u stanju neutralne plovnosti.
„Skulptura u neutralnoj plovnosti moje je doktorsko umjetničko istraživanje, a u ovom projektu ono se nastavlja u formi akvarijske instalacije s bioamorfnom skulpturom“, objašnjava Popijač. „Voda u instalaciji cirkulira i dovodi skulpturu u fluidan, gotovo levitirajući pokret, dok plesači oko nje grade vlastitu kinetičku reakciju. Zanima me suptilan odnos između dvaju medija – skulpture u pokretu i plesa – i način na koji se njihova energija međusobno umnaža.“
U performansu plesači Liberdancea prate i interpretiraju gibanje skulpture, nastojeći graditi koreografiju koja evocira dojam boravka u podvodnom svijetu. Posjetitelji se mogu slobodno kretati prostorom atrija i sudjelovati u iskustvu prema vlastitom osjećaju, bez unaprijed zadanog načina gledanja ili ponašanja. Upravo ta otvorenost čini Rituale s delfinima ritualom, a ne predstavom u klasičnom smislu.
Performans se dotiče i šireg pitanja tjelesnog identiteta u suvremenom svijetu – odnosa tijela prema prostoru, tehnologiji i prirodi – te potrebe za povratkom jednostavnom, neposrednom tjelesnom iskustvu. Prva od šest intervencija Rituala s delfinima održat će se u ponedjeljak, 16. veljače 2026. s početkom u 19 sati, u atriju Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Zagrebu, a ulaz je slobodan
