Početna Blog Stranica 1003

Obljetnička izvedba Ere s onoga svijeta

Svečanom izvedbom opere Ero s onoga svijeta Jakova Gotovca u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu, u subotu, 9. travnja s početkom u 18 sati, obilježit će se 30 godina od premijere te najpopularnije hrvatske opere priređene 9. svibnja 1992. godine u režiji Krešimira Dolenčića.

Praizvedba je održana 2. studenoga 1935. u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu, a do 1992. godine Ero je doživio 12 premijernih izvedaba u kojima su sudjelovali naraštaji najboljih zagrebačkih opernih i baletnih solista i ansambala.
Opera Ero s onoga svijeta obilježila je pola mojega života. I to doslovce. Naime, 1992. sam imao trideset godina, a ove 2022. napunit ću šezdeset, započeo je svoje putovanje s Erom redatelj Krešimir Dolenčić.

Bio sam u Ljubljani gdje smo prenosili Hoffmannove priče iz Splita u Operu SNG Ljubljana kad se pojavio maestro Igor Kuljerić, ondašnji ravnatelj Opere HNK Zagreb. Našli smo se u hotelu Slon. Naravno, odmah sam pristao. Do tada sam Eru gledao nekoliko puta, a i bio sam na pokusima zadnje predstave koju je režirao Vladan Švacov. Miću je trebao igrati Janez Lotrič, a dirigirati Loris Voltolini, moj omiljeni maestro i prijatelj s kojim sam radio čak devet opernih predstava. Kostime je prema originalnoj zamisli velike Inge Kostinčer uredila i dodatno sjajno nakitila Dženisa Pecotić, a legendarnu scenografiju napravio Dalibor Laginja. Originalna koreografija Margarete Froman, entuzijazam svih nas… i započelo je putovanje ove predstave dugo tri desetljeća. Legendarnom Janezu Lotriču je od svih velikih tenorskih uloga koje je pjevao na najpoznatijim svjetskim pozornicama Ero bio najdraži. Siguran sam da je samo u Zagrebu otpjevao više od pedeset predstava.
Dolenčić ističe kako mu Ero nikada nije dodijao i kako ga još uvijek prođu trnci na veliki zadnji zbor, genijalna mjesta u libretu, zvuk orkestra koji svira sigurno najbolju slavensku komičnu operu.


Sve je tu savršeno do te mjere da praćenjem karaktera, slušanjem glazbe i slijedom sjajnoga teksta svaki solist može dati doista najbolje od sebe, svaki dirigent položiti jedan vrlo zahtjevan ispit, svaki zborist ili član orkestra dobro se namučiti u interpretaciji. Ali isplati se. Nema Ere pred polupraznim gledalištima, nema Ere bez ozarenih lica u publici, nema generacije publike koja neće Eri dati posebno mjesto u svojem srcu.

Puna prekrasnih narodnih napjeva i iskričave satire, ova je opera jedno od najboljih djela slavenske operne literature u kojoj svoj svježi scenski život žive ljudi s istinskim vrlinama i manama. Podvig preodijevanja bogata seljaka Miće koji tobože dolazi s onoga svijeta u namjeri da ispita ćud i odanost djevojke koju voli, razvija se u raskošnu nizu komičnih situacija i zapleta. Jedna je to od rijetkih hrvatskih opera izvođenih na stranim pozornicama, ponajviše u Njemačkoj.

Tijekom 30 godina nije nedostajalo ni anegdota vezanih za izvedbe Ere, a jedna se posebice urezala u pamćenje redatelju Dolenčiću.

– Na premijeri su mi napravili i veliku jabuku koja i danas dolazi na pozornicu na poklonu s Čobančetom. Tada je, uz obvezne konje, igrao i magarac Miha, koji je u jednom trenutku ostao sam čekati svoj ulazak na scenu. Nije volio biti sam, navikao je na strku i galamu oko sebe, posebice djece (tad se još smjelo imati i djecu kao statiste), pa je Miha uveličao premijeru svojim glasnim njakanjem usred dueta Miće i Dome. I zaradio pljesak, naravno.
Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu čast je prisjetiti se svih osoba koje su u 30 godina sudjelovali u najuspjelijoj slavenskoj komičnoj operi (popis svih sudionika u drugom privitku).

Svečanom 30. obljetnicom opere Ero s onoga svijeta ravnat će Ivo Lipanović a nastupit će Siniša Štork, Sofia Ameli Gojić, Valentina Fijačko Kobić, Stjepan Franetović, Ljubomir Puškarić, Josipa Bilić, Neven Mrzlečki te orkestar i zbor Opere zagrebačkoga HNK.

ERO S ONOGA SVIJETA Jakov Gotovac

  • Komična opera u 3 čina
  • Libreto Milan Begović
  • Dirigent Loris Voltolini/Antun Petrušić/Pavle Dešpalj/Nikša Bareza /Josip Šego/Robert Homen/Zoran Juranić/Ivo Lipanović
  • Redatelj Krešimir Dolenčić
  • Scenograf Dalibor Laginja
  • Kostimografkinja Inga Kostinčer
  • Obnova kostima Dženisa Pecotić
  • Rasvjeta Vladimir Kazda
  • Koreograf prema Margareti Froman Zvonimir Reljić
  • Zborovođa Mladen Tutavac
  • Asistent redatelja Petar Vujačić
  • Asistent scenografa Ante Serdar
  • Asistent obnove kostima Željko Nosić
  • Scenski pokret Ioan Barbu

Praizvedba 2. studenoga 1935.

Premijera 9. svibnja 1992.

Osobe

Gazda Marko bogati seljak- Dinko Lupi, Marijan Jurišić, Franjo Petrušanec, Tomislav Neralić, Tomislav Borić, Ivica Šarić, Ivica Trubić, Berislav Puškarić, Siniša Štork, Ivica Čikeš

Doma, njegova druga žena- Gordana Marić Šir, Cecilija Car, Inga Heinl, Marija Klasić, Diana Hilje, Božena Glavakova, Ivanka Boljkovac, Biljana Keserić Košćal, Neda Martić, Sofia Ameli Gojić, Dubravka Šeparović Mušović

Đula, Markova kći iz prvog braka- Božena Svalina, Branka Beretovac Vondraček, Blaženka Milić, Olga Radmanovac, Oriana Vozila, Miljenka Grđan, Sanja Toth Špišić, Antonija Boroša, Vedrana Šimić, Laura Pavlović, Valentina Fijačko, Željka Martić, Kristina Anđelka Đopar, Tamara Franetović Felbinger, Adela Golac Rilović

Mića – (Ero) – Janez Lotrič, Hrid Matić, Petromil Stašić, Šime Mardešić, Damir Fatović, Cvetan Stojanovski, Miljenko Đuran, Nikša Radovanović, Stjepan Franetović

Sima, mlinar – Bojan Šober, Sotir Spasevski, Miroslav Belamarić, Davor Radić, Tomislav Bekić, Alen Ruško, Ljubomir Puškarić

Čobanče– Marija Borić, Matija Ivandić, Iva Prgomet, Antonija Fabijanović, Janja Borić, Tamara Felbinger, Donka Spasevska, Marijana Šokčević, Ana Zebić, Marijana Homen, Marija Lešaja, Josipa Bilić

Momče– Damir Žarko, Neven Mrzlečki, Mario Bokun

 

  • Solisti baleta – Ljiljana Gvozdenović, Nataša Sedmakov, Ioan Barbu, Dubravko Kolšek
  • Zbor i Orkestar i ansambl Baleta Hrvatskoga narodnog kazališta
  • Koncerni majstori – Geza Balaž, Dragutin Belković
  • Baletni majstor Božica Lisak
  • Voditelj studija uloga – Antun Petrušić
  • Korepetitori – Darko Domitrović, Nina Cossetto
  • Suradnice u predstavi – Izabela Šimunović, Vedrana Vrhovnik
  • Inspicijenti – Jana Cesarec, Dinka Lozić
  • Šaptačica Gordana Nikić

 

Izazovni Ciklus kombiniranih tehnika Željka Bubala

Splitski akademski slikar Željko Bubalo suvremeni je hrvatski likovni umjetnik, istaknuti autor kompleksnog opusa, izlagao je na nizu zapaženih samostalnih izložbi.

Pred nama je izbor iz ciklusa nastao u protekle tri godine, „vrijeme korone, mog infarkta i ovog groznog rata“, kaže umjetnik.

Riječ je kombiniranim tehnikama uz djelomično korištenje kolaža, većinom na papiru, dijelom na drvu i neznatno na platnu.

Željko Bubalo suvereno je kreirano ciklus energičnih djela koja jasno svjedoče o autorovom pogledu na svijet,na motive koji ga okružuju i koje svi mi doživljavamo drugačije.

Krajolici oslobođenih kolorističkih bura otvaraju se ispred nas u svojoj neskrivenoj stvarnosti, u potpunoj ogoljenosti i čistoći, iskreni i vrlo vitalni.

Bubalov opus karakteriziraju energični nanosi boje, izraziti i dominirajući, tvoreći izdvojeni svijet uz poneki bljesak vitaliteta crvenila.

Zanimljivi su kolažni elementi s komadićima starih papira,novina, koji na svoj specifičan način pridonose aktivitetu ovoga slikarskoga svijeta, pomalo i odudarajući svojim požutjelim licima.

Svakako bi bilo zanimljivo i intrigantno vidjeti izbor iz novijeg opusa Željka Bubala u adekvatnom splitskom galerijskom prostoru i doživjeti ideje tog jedinstvenog slikarskoga svijeta.

Miroslav Pelikan

Vikend magije u CineStar kinima donosi pretpremijeru filma Čudesne zvijeri: Dumbledoreove tajne

Čarobnjački svijet ispisan perom britanske spisateljice J.K. Rowling zaluđuje obožavatelje već više od dva desetljeća. Saga o čarobnjaku Harryju Potteru odavno je završila, međutim beskrajna mašta J.K. Rowling pobrinula se da fanovi ne ostanu zakinuti za nove avanture i dogodovštine iz svijeta magije. Riječ je, dakako, o spin off-u Čudesne zvijeri, čiji nas treći nastavak, u režiji Davida Yatesa, očekuje na filmskim platnima pretpremijerno već ovoga vikenda u CineStar kinima.

Čudesne zvijeri: Dumbledoreove tajne studija Warner Bros Pictures, u distribuciji Blitz filma,  donosi nove pustolovine, a kako i sam naslov govori, gledatelji će imati priliku saznati dosad nepoznate detalje iz života Albusa Dumbledora, kojeg smo u romanima i filmovima o Harryju Potteru, upoznali kao ravnatelja Škole za vještičarenje i čarobnjaštvo u Hogwartsu. U ovome nastavku pratimo mladog profesora Dumbledora (Jude Law), svjesnog zlih namjera mračnog čarobnjaka Gellerta Grindelwalda (Mads Mikkelsen), koji se sprema pokoriti čarobnjački, ali i bezjački svijet. Budući da ga ne može sam zaustaviti, povjeri magizoologu Newtu Scamanderu (Eddie Redmayne) zadatak da predvodi neustrašivi tim čarobnjaka i vještica te jednog hrabrog bezjačkog pekara u opasnoj misiji tijekom koje će se susresti s već nama poznatim, ali i novim zvijerima te sukobiti s Grindelwaldovom sve većom legijom sljedbenika. Međutim, ovaj nastavak, donosi nam i uvid u intrigantnu prošlost omiljenog i pomalo luckastog profesora Dumbledora, kao i njegovu poveznicu s Grindelwaldom.

Ovog vikenda od 8. do 10 travnja 2022., sve fanove očekuje pravo magično iskustvo jer povodom dolaska trećeg i dugoočekivanog nastavka Čudesnih zvijeri: Dumbledoreove tajne, u svim CineStar kinima diljem Hrvatske održat će se Vikend magije, na kojem će oni najsretniji slučajnim odabirom osvojiti fantastičan tematski poklon u suradnji s „Hoću knjigu“, a kako bi magija zaista proradila, film je moguće pogledati u najprestižnijim kino formatima: IMAX, 4DX, Gold Class.

Prava čarolija odvijat će se u CineStaru Zagreb u Branimir Mingle Mall-u, gdje će biti postavljen magični filmski kutak te eksponati poput čarobnih štapića, picketa, sniflera, maketa Hogwartsa te brojne druge replike. Održat će se izbor najboljeg kostima s početkom u 19 sati, a pobjednika očekuje vrijedna nagrada – Newt Scamanderov ekskluzivni set za pisanje, u koferu! Fanovima će se u CineStaru u Branimiru Mingle Mall-u pridružiti i povorka članova Ministarstva magije, obučenih u prigodne kostime, koja kreće od Gajeve ulice, točnije od Fan & Fun shopa u 18 sati te će se prošetati ulicama Zagreba.

Prodaja ulaznica za sve pretpremijerne projekcije u Hrvatskoj od 8. do 10. travnja 2022. je već otvorena i ulaznice jako brzo nestaju. Jedino što ti preostaje je poletjeti do odabira svojeg mjesta u dvorani i otkriti tajnu koja se skriva iza magije.

Želite li biti dio ove magične avanture, ulaznice su dostupne na https://bit.ly/3uS8aiz

 

Jedinstven doživljaj: Black (Metallica Tribute) i orkestar Muzikon sviraju S&M u Boogaloou!

U petak, 6 svibnja u 21 sat na veliku pozornicu Boogalooa izlazi orkestar “Muzikon”, a zatim i bend “BLACK” koji će svirati ispred stagea, okružen publikom. Najveći europski Metallica Tribute band – BLACK, u suradnji sa simfonijskim orkestrom “Muzikon”, izvest će bezvremenske hitove legendarne grupe Metallica. Uigran bend koji vrlo vjerno prenosi energiju i glazbu svojih uzora te orkestar kojeg je zagrebačka publika već upoznala u Lisinskom, uz očaravajuće vizuale jamci su spektakla i jedinstvenog doživljaja za sve posjetitelje.

 

Svatko tko je u nekom trenutku imao dužu kosu i odjenuo crniju kombinaciju susreo se s pitanjem: “Jesi li ti Metallica”. Činjenica da se jedan bend izjednači s cijelim žanrom i to ne samo zbog sličnosti u imenu, govori najbolje o njegovoj veličini. Metallica je jedan od najvažnijih bendova svih vremena i nedvojbeno bend koji je odgojio i utjecao na više generacija, a zagrebačka publika se još itekako sjeća legendarnog koncerta na Hipodromu iz 2010.

Koncert u Boogaloou bit će po uzoru na koncert 1999. godine, kada je Metallica izvela i snimila svoj prvi S&M u pratnji San Francisco Symphonic orkestra. Ideja o ovakvom koncertu došla je od tragično preminulog basista Cliffa Burtona, a zanimljivo je da je ovo bio posljednji nastup basista Jasona Newsteda s bendom. Metallica je 20 godina kasnije snimila i S&M2.

 

U Good Foodu sve miriše na dobar doručak

It`s about time. Nakon kratke stanke, a koja se ljubiteljima dobrog doručka činila kao čitava vječnost, Good Food, omiljena street food meka, predstavlja osvježenu ponudu najvažnijeg obroka u danu. Uvijek kreativni tim Good Food-a razmazio nas je ukusnim salatama, burgerima, tortiljama i bowls-ima, a istim žarom prionuli su i na pripremu ukusnih zalogaja bez kojih nećete moći zamisliti početak dana. Filozofija, ideja i modus operandi ostali su isti: svježe, kvalitetne namirnice pripremaju se na prepoznatljiv Good Food način.

Rezime nove ponude doručka u Good Food-u može se svesti na nekoliko riječi: zdrav, ukusan, zasitan i oku primamljiv. Ljubitelji slanog doručka bit će oduševljeni jer će se na njihovom tanjuru pronaći najukusnije kajgane, salate i tostevi. Ako preferirate započeti dan unosom proteina, kajgana je najčešći go to doručak. Kajgana na puteru pod nazivom Veronika, spravljena je od 3 jaja, mekana je i savršeno začinjena. Dolazi uz kruh te jedan dodatak po izboru: pola avokada, cherry rajčice, hrskava slanina, mix salata ili mladi sir. Za dašak levantinske kuhinje pobrinuo se Humus tost s tabbouleh salatom, uz šipak kao topping. Kao prilog poslužena je sočna libanonska tabbouleh salata, uz nekoliko kapi maslinovog ulja. Ako volite avokado, imamo dobre vijesti za vas. Jedan od najpopularnijih Instagram doručka, Avokado tost, u kombinaciji sa sušenim rajčicama, smjestio se na podlozi od šarene salate s rotkvicama, čiji okus pojačavaju aceto krema i maslinovo ulje. Avokado tost dolazi u još jednoj varijanti, ovoga puta s dva jaja na oko. Za pravi gourmet doručak pobrinula se Skuta na grillu posuta tostiranim bademima, uz malo acceto kreme, u gnijezdu od miješane salate s cherry rajčicama i rotkvicama.

Nutritivno izbalansirani doručak idealan je odabir koji će osigurati dovoljno energije i elana za ostatak dana, a sve gore navedene ukusne specijalitete zasad možete isprobati u trnjanskom Good Food-u, na adresi Slavonska avenija 6, a uskoro i u Palmotićevoj 2.

 

Miroslav Škoro vraća se zagrebačkoj publici koncertom “To što srce želi”

Njegovi koncerti u Lisinskom, koji se nerijetko održavaju nekoliko večeri za redom, redovito su rasprodani, a njegova publika neprestance nekoliko sati uglas pjeva brojne hitove koji su obilježili više naraštaja.

No ovaj će koncert imati i posebnu, humanitarnu notu jer će popularni glazbenik svoj ukupan honorar donirati osobama u potrebi s potresom pogođenih područja. Svoju je plemenitu gestu kratko prokomentirao: „S obzirom na situaciju u kojoj su se našli mnogi ljudi s tih područja, odlučio sam, nakon podmirenja svih troškova i obveza, donirati svoj honorar, a u toj nakani uvelike pomaže i doprinosi humanitarno – karitativna organizacija ‘Kruh Sv. Ante’.”

Poznati kantautor ne može dočekati susret sa svojom publikom u Lisinskom jer, kako kaže, “svaki nastup u Lisinskom ispunjava me zadovoljstvom i ponosom te se nadam da ćemo i ovoga puta publika, pjesme, glazbenici i ja biti jedno biće koje se prožima pozitivnom energijom.”

O protekle tri godine izbivanja s glazbenih pozornica kaže:

“Jednostavno, izdogađalo se puno toga, i subjektivnog i objektivnog. U životu sam se bavio s puno različitih stvari, ali je glazba uvijek bila konstanta, jer su moje pjesme ishodište iz kojeg crpim snagu i energiju.“

Prošle je godine Miroslav Škoro objavio novu pjesmu, Izdajnici i heroji. Upitali smo ga je li možda na pomolu i novi album.

“Puno pjesama je trenutno bez boravišne adrese, bez albuma. Čak se jedna i zove Sokak bez imena. Pitanje je treba li uopće više snimati i izdavati albume. Kome? Gdje ih uopće ponuditi slušateljima i u kojem obliku? Velik broj kućanstava i automobila više uopće nema uređaje za reprodukciju CD-a. Volio bih do kraja života i karijere izdati još jedan album, ali mislim da ću ga objaviti u jedno deset komada. Dva za djecu i ostalo poslati u arhivu. Jedino što mogu reći jest da i dalje pišem pjesme i snimam ih, pa ih onda polako puštam jednu po jednu u svijet. Ovaj koncert se i zove “To što srce želi” zato što smo Iva Plivelić i ja obradili jednu našu staru pjesmu i objavit ćemo je neposredno prije koncerta. Imam sreću da moj sin Matija voli glazbu, izvrstan je svirač i još bolji autor, pa me tjera da budem aktivan.”

Znači li taj naziv koncerta, „To što srce želi“, da je glazba ipak ispred politike?

“To je, kao što sam spomenuo, stih iz te polu-nove pjesme i učinio mi se dovoljno intrigantnim da bude lajt-motiv koncerta. Imam previše godina i iskustva da bih sad išao objašnjavati što stih znači ili poručuje. Upravo to je ljepota glazbe i posla kojim se bavim zadnjih četrdesetak godina. S nešto malo nota i riječi koje vrtimo u krug, šaljemo poruke koje svatko može iščitati za sebe. Bez obzira što kažu da je glazba univerzalni jezik, ja mislim da je ona, barem u doživljaju, vrlo osobna stvar i u toj činjenici treba uživati. Bitno je da izaziva emociju i pruža užitak. Malo je stvari i pojava koje to mogu kao glazba i umjetnost u cjelini.”

Na pitanje što priprema za publiku u Lisinskom, odgovara:

“Postoje pjesme koje su „obvezno gradivo“ i jednostavno ih izvodim na svakom nastupu, ali je Lisinski specifičan po tome da jedino u njemu mogu izvoditi i one, ne toliko popularne pjesme. Publika ne dolazi u Lisinski kao na neki gradski trg ili kolektivnu veselicu, pa će popiti par piva, malo skakutati, pola čuti – pola ne čuti, nego su tu jer su došli na koncert. Došli su na svečanost objedinjavanja pjesme i izvođača sa slušateljima. Svaki istinski koncert je za mene vrhunac glazbene umjetnosti. Ponekad mi se čini da u Lisinskom i očekuju čuti upravo neke od tih zaboravljenih pjesama koje nisu „dalekometne“. Kao da svatko od tih ljudi u Dvorani ima prigodu reći onu čuvenu rečenicu: „Ej, Škoro, a znaš koja je meni tvoja najdraža pjesma?“ Eto, očekujem da će se dogoditi upravo to. I na probama ćemo se pripremiti da budemo spremni izvesti sve što publika poželi. Pripremit ćemo se da svatko s tog koncerta ode zadovoljan.”

Tako je dosad bilo nakon svakog koncerta Miroslava Škore u Lisinskom, stoga nimalo ne sumnjamo da će i ovaj spektakl 24. travnja obožavateljima pružiti veliko zadovoljstvo!

Ulaznice po cijeni od 150, 170, 200 i 250 kn dostupne su na blagajnama Lisinskog te online na www.lisinski.hr