Autor:
Sanja Knjaz
[email protected]

Dom sportova (Foto: Siniša Kosić /Medijska mreža)Neki posjetitelji Doma sportova ili Ciboninog košarkaškog doma reći će da su ti sportski objekti zapušteni. Ni okoliš se ne održava baš najbolje, govore prolaznici. No, nije jednostavno upravljati s čak 15 različitih sportskih objekta kao što su plivališta, klizališta, skijalište, hipodrom, sportske dvorane i sportsko-rekreacijski centri. Godine 2007. osnovana je Podružnica za upravljanje sportskim objektima unutar Zagrebačkog holdinga, koja je preuzela posao nekadašnjih gradskih trgovačkih društava i ustanova za upravljanje sportskim objektima.

Gordana Pokrajčić (Foto: Siniša Kosić /Medijska mreža)– Zasad su sportski objekti u takvom stanju da mogu služiti svrsi, a to je provedba programa javnih potreba u sportu, s napomenom da se sportski objekti kao i svaki drugi moraju održavati – govori Gordana Pokrajčić, voditeljica Podružnice za upravljanje sportskim objektima.

Podružnica je prošle godine za tekuće održavanje sportskih objekta – troškovi sirovina, materijala i osnovne usluge održavanja te podmirivanje troškova hladnog pogona – utrošila oko 50 milijuna kuna. Nažalost, ta sredstva, već i ptice na grani pjevaju, nisu dostatna za veća ulaganja, dogradnju ili novu gradnju. Da se iziđe iz začaranog kruga pokrivanja osnovnih troškova, trebalo bi prema nekim procjenama oko 75 milijuna kuna. Nedostatak sredstava nastoji se pokriti zakupom poslovnih prostora. No, prošle godine Podružnica je od zakupa svog prostora uprihodila samo 12 milijuna kuna.

– Zato veće zahvate na sportskim objektima financira Grad Zagreb, a programi i sredstva se utvrđuju godišnjim programima kapitalnih ulaganja u objekte društvenih djelatnosti koje donosi Skupština Grada Zagreba uz godišnje proračune – dodaje Gordana Pokrajčić.

Jedan je od modela koji bi mogli poboljšati održavanje sportskih objekata njihovo davanje ili davanje nekih njihovih dijelova u koncesiju, samo treba voditi računa o tome da se i dalje u tim objektima mogu odvijati programi javnih sportskih potreba.

Nema prostora za dodatnu komercijalizaciju

Dom sportova, na primjer, koristi 19 klubova i šest saveza. U njemu se održavaju gotovo sva velika sportska događanja. Zato prostora za dodatnu komercijalizaciju, koncerte i slično, nema previše, otprilike desetak posto. Naime, kad se iznajmi dvorana, potrebno je klubovima koji je koriste u vrijeme koncerta naći drugi prostor.

Čime sve upravlja Podružnica
Podružnica upravlja sljedećim sportskim objektima: Dom sportova, dvorane Dubrava, Peščenica, Trešnjevka i Trnsko, Klizalište Velesajam, Sportski centar Šalata, Sportski park Mladost, Zimsko plivalište Mladost, Bazen Utrina, Sportski centar Jarun, Rekreacijski centar Bundek, Sportski centar Hipodrom, Sportski objekti Maksimir, Sportski centar Sljeme.

Problem je i u tome što klubovi koriste te sportske objekte po cijenama koje nisu tržišne. Svi se slažu da Grad Zagreb treba odlučiti: zarađivati novac većom komercijalizacijom i povećanjem cijene sportašima ili gubiti novac, ali promicati sport i klubovima osigurati jeftin prostor za rad.

Zasad se programski sadržaj na sportskim objektima određuje godišnjim programom javnih potreba u sportu grada Zagreba koji donosi Skupština Zagrebačkog sportskog saveza putem Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport.