PRESJEK TUNELADugogodišnja priča o gradnji mosta koji bi povezao ne samo hrvatski teritorij nego i europski, još uvijek je aktualna, a vladajući još uvijek prebacuju lopticu. Gradnja bi se mogla sufinancirati iz regionalnih fondova Europske unije, i to do 85 posto iznosa investicije. U Europskoj uniji smo. Kako dalje? Zar nije vrijeme da javnost shvati da ovdje nije riječ o projektu za prepucavanje stranaka već nacionalni projekt, projekt naše budućnosti i kvalitetnijeg opstanka na ovim prostorima.

U Ministarstvo prometa još početkom svibnja stigao je nacrt studije o povezivanju krajnjeg juga s ostatkom Hrvatske. Tu studiju vrijednosti 200.000 eura, koju je financirala Europska komisija, izradili su francuski konzultanti.

Hrvatske ceste za potrebe te studije izradile su dva projekta Pelješkog mosta, čija bi gradnja, kako se iznosilo, bila znatno jeftinija od onog projekta kojeg su htjele graditi HDZ-ove vlade. Tako je primjerice, kao jedna varijanta predstavljen zavješeni most procijenjene vrijednosti gradnje 205 milijuna eura, a druga varijanta je gredni most čija bi gradnja koštala oko 195 milijuna eura. Moglo se čuti kako je HDZ htio potrošiti i do 256 milijuna eura.

Što je isplativije? Gradnja kojeg ”Pelješkog rješenja” će trajati dulje? Koliko novih radnih mjesta će gradnja otvoriti? Što je pametnije? Pitanja je puno, a pravih odgovora običnom građaninu Lijepe naše malo. No, uvijek možemo krenuti od početka i pitati stručnjake, one koji će napraviti analize, nacrte, iznijeti prednosti i mane projekta, i pružiti nam konkretne odgovore.

Foto: Jelić Inženjering

Plava autocesta

Jedan takav je Boženko Jelić. Jelić je autor projekta „Plava autocesta“, ugledni stručnjak, inženjer građevinarstva, statičar i autor mnogih poznatih građevina diljem zemlje i svijeta. Izveo je niz građevinskih podhvata koji su u svoje doba bili tehnološko čudo, poput konstrukcije krova poljudskog stadiona, stometarskog hotela Forum u Pragu, pomičnog krova velikih raspona bazena u Gružu, gotovo cijeli novo izgrađeni Split u zadnjih 30-40 godina, mnogobrojni hoteli poput hotela Split, Lav, Globo, škola, hala, tvornica, npr. tvornica Coca-Cola u Solinu, prodajnih centara, npr, Joker također u Splitu, a upravo je u izgradnji i jedna od najmodernijih tvornica za preradu ribe u Postirama.

Čim spomenemo pojam Pelješkog mosta, svatko ima svoje mišljenje što je pametnije, bolje, isplativije. No, stručnjaci objašnjavaju kako su sva tla na kojima se izrađuju podmorski tuneli, diljem Europe, vrlo slična našem tlu u Pelješcu, točnije, muljevita i pješčana te kazuju da su potrebni duboki iskopi, injektiranja do tvrde podloge, što se pokazalo nemogućim za mostove.

Spajanje Hrvatske ”pod morem”

Rađena su mnogobrojna istraživanja pa na primjer, da bi se izgradio most na Pelješcu, podaci kazuju da je potrebno izraditi betonske stupove visoke i do 230 metara, što je poput 6 nebodera koji se protežu i do trinaest katova uvis.

Tunel pak ima ukupnu visinu (sa osloncima) 16 metara i bio bi jeftiniji čak nevjerojatnih 400%, objašnjava gospodin Jelić. Naime, čak i da novac ne uzmemo u obzir, naglašava se, na takav tunel ne utječu vremenske neprilike, i imao bi razvojnu komponentu – u njegovu nastavku spojila bi se Korčula, u Splitsko-dalmatinskoj županiji – Brač, Šolta, Hvar, Makarska, a u Zadarskoj – Ugljan-Gaženica, na kojoj se i konkretno radi.

Smatra se da javnosti nitko nije kvalitetno objasnio prednosti takvog tunela u odnosu na most na koridoru Pelješac, niti da li je taj most uopće moguće izgraditi, koliko će nas u konačnici to koštati, i zašto stručnjaci govore da tamo ne treba raditi most već upravo tunel, kao što se radi po cijeloj Europi.

Foto: Jelić Inženjering

Razvoj svakog sektora društva?

Analiza se nastavlja, mnogobrojni rješenje sa tunelom smatraju daleko jednostavnijim, bržim, kvalitetnijim i ne zaboravimo, jeftinijim. Najvažnijom se ističe razvojna komponenta, odnosno činjenica da će se nakon Pelješca moći spojiti i Korčulu pa dalje Brač,Hvar,Šoltu…

Tako će se redom, Dalmaciju pretvoriti u jednu od najvećih svjetskih turističkih destinacija, udaljenu svega sat do dva od središnje Europe, a sve bi to moglo produljiti sezonu na cijelu godinu. Tada, možemo pretpostaviti, dodatno bi se razvijala poljoprivreda, građevinarstvo te gotovo svi sektori društva.

S obzirom na ekonomsko ozračje u kojemu se naše društvo nalazi, financijski povoljnije rješenje od mosta ne bi trebalo zapostaviti. Jer često možemo čuti pretpostavke kako će nakon izgradnje mosta brojni ljudi opet ostati bez posla, jer drugog mosta nema, upravo kao i poslije pothvata s autocestama.

„Plavom autocestom“ osigurao bi se posao za građevinare i brodogradilišta do sljedećih dvadeset godina. Gradilo bi se sredstvima iz fondova EU.

Foto: PRESS

Europski primjeri

Podsjećamo, u Poreču je nedavno održan međunarodni simpozij tunelogradnje na kojem su prisustvovali europski i svjetski stručnjaci, oni koji su takve i slične tunele već izgradili, ili grade po svijetu.

Kao najveći i najbolji primjer u Europi naveo se izgrađeni podmorski tunel između Danske i Švedske dužine 4 kilometra. Dionica je započela sa mostom, ali ubrzo se shvatilo da je podmorski tunel daleko bolja varijanta pa se ”zaronilo u more” i cijelom trasom izradilo tunel pod morem, koji se pokazao kao najbolje rješenje.

Sada se kreće sa izradom novog podmorskog tunela dugog čak 18 kilometara između Njemačke i Danske. Tako će Njemačka preko Danske biti spojena sa Švedskom podmorskim tunelima ukupno dugim 22 kilometra. No, kada je riječ o tunelima pod morem, tu priča ne staje, u Grčkoj je također sagrađen jedan dug 5 kilometara i pokazao se kao odlična varijanta, tvrde stručnjaci.

Mnogi će reći kako je to isprobana tehnologija i ima više svjetskih kompanija koji na njima rade, među ostalima npr. konzorcij Ramboll, ili Trelleborg.

Projekt budućnosti

Uz to, naglašava se nada kako će prevladati istomišlje te da će naša Vlada u cjelini shvatiti prednosti takvog projekta i početi brže djelovati. Jer ovdje nikako nije riječ o projektu za prepucavanje stranaka već nacionalni projekt, projekt naše budućnosti i kvalitetnijeg opstanka na ovim prostorima.

Josipa Šola/profitiraj.hr

Fotografija: Jelić Inženjering