Autor:
Zvonimir Milčec

Zvonimir Milčec (Foto: Bruno Konjević /Cropix)Točno prije 85 godina u Maksimiru je otkrivena Mogila, spomen-obilježje na tisuću godina hrvatskog kraljevstva (925.-1925.). Osnovu za gradnju Mogile, koju je pokrenuo Hrvatski Sokol, izradio je poznati zagrebački arhitekt Aleksandar Freudenreich. Oko mjesta za postavljanje vodilo se dosta rasprava. Predlagano je da se iskoristi brežuljak između Vidikovca i Doline dalija. Druga lokacija trebao je biti proplanak iza nove lugarske kuće, na jugozapadnom dijelu Velike livade. Napokon je odlučeno da se za podizanje Mogile upotrijebi već postojeći humak na kojem je bio tzv. Kišobran, ispod kojeg su se posjetitelji perivoja sklanjali kad bi ih zatekla iznenadna kiša. Ta lokacija bila je na starom putu od grada, današnjom Petrovom ulicom do Maksimira.

U Mogilu su ugrađene grude zemlje koju su u Maksimir Sokoli donijeli iz svih krajeva Lijepe naše. “Svaka gruda u Mogili spomenik je za sebe. Tu je gruda s polja u kojem je okrunjen prvi hrvatski kralj Tomislav. Pa gruda zemlje iz Petrove gore (Gvozda), gdje je poginuo posljednji hrvatski kralj. Pa gruda zemlje s Kvaternikova groba u Rakovici, zatim ispod Gupčeve lipe u Gornjoj Stubici, iz zidina starog grada Zrinskih u Čakovcu, iz rodne Strossmayerove kuće u Osijeku, potom s Grobničkog polja, iz tvrđave u postojbini hrvatske državnosti u Kninu. Tu je i gruda zemlje s Medvedgrada, iz Gline, Iloka, Vukovara, Siska, Bakra, Karlovca, Gospića, Virovitice, Đakova, Ogulina, Nove Gradiške, Crikvenice, Zagreba i još mnogih drugih u kojima se zbio neki važan događaj u tisućljetnoj hrvatskoj povijest”… (Damir Mudrinjak).

Sredinom 90-ih na susjednom Bukovcu prva ulica koja se na sjevernom izlasku iz parka Maksimir nastavlja na mogilsku aleju prozvana je Mogilskom ulicom, a prečica Mogilskim stubama…