Sommelierka Jelena Šimić Valentić tijekom ljeta obišla je dvadesetak najpopularnijih zagrebačkih wine barova, u želji da provjeri što grad Zagreb nudi po tom pitanju, prevenstveno sve brojnijim turistima.
Iako je generalno ostala razočarana kvalitetom rada wine barova u metropoli, tri bara označila je kao najkvalitetnije: Dežman bar (Dežmanova 3), Bornstein (Kaptol 19) i Dobra vina. Većina zagrebačkih wine barova nije na zadovoljavajućoj razini – smatra sommelierka. Najslabije ocjene Jelena Šimić Valentić daje osoblju. Većini wine barova dala je odličnu ocjenu za uređenje, no već je vinska karta zaslužila prosječnu ocjenu dobar.
Kakvi su zapravo wine barovi u Zagrebu?
Naime, utvrdila je kako se na tim kartama može pronaći mnoštvo pravopisnih pogrešaka, ali i onih činjeničnih koje otkrivaju da tvorac karte slabo poznaje vina. Analiza vinskih karti otkriva i da neke sadržavaju imena vina koja samo doprinose “težini” popisa, no tih vina ako su ikada i bila u ponudi bara, odavno nema.
Istodobno su cijene vina točenih na čaše previsoke. Kao primjer, Jelena Šimić Valentić navodi cijenu od 36 kuna za decilitar dobroga hrvatskog vina čija butelja u trgovini stoji 70 kuna. Stvar dodatno pogoršava činjenica da takva vina nerijetko ostaju otvorena danima, pa oksidiraju. Takva praksa znači da konobari ne znaju kvalitetno prodavati i kontrolirati otvorena vina i upravo zbog toga najslavnija hrvatska sommelierka mlađe generacije osoblje vidi kao najslabiju kariku zagrebačkih wine barova.
“Vlasnici i druge odgovorne osobe ne shvaćaju da nije dovoljno wine bar opremiti skupocjenim inventarom. Neophodno je ulagati u edukaciju osoblja. Konobar je zrcalo lokala u kojem radi. Njegov pristup, stav i znanje prodaju vina. On treba znati gostu savjetovati koje vino izabrati, kako ga pravilno otvoriti i poslužiti na optimalnoj temperaturi u odgovarajuću čašu… Takvim se konobarima u Zagrebu može podičiti svega nekoliko wine barova. Među njima su Dežman bar, Bornstein i Dobra vina. U većini ostalih Zagrepčani i njihovi gosti zaljubljeni u vina ostaju više ili manje razočarani uslugom. Dodatno me začudila činjenica da dio konobara zaposlenih u samom središtu grada ne govori engleski”, kazala je.
Domaće ugostiteljstvo je, zapravo, porazno
Slično stanje s osobljem je i u zagrebačkim restoranima, ocjena je sommelierke koja je već na početku njihova obilaska naišla na neuravnoteženu kvalitetu jela, oscilacije u svježini namirnica te probleme s kanalizacijom i žoharima.
Kako je Zagreb, kao i cijela Hrvatska, iz godine u godinu sve poželjnije turističko odredište, smatra da će se konobari i ostali djelatnici u ugostiteljstvu morati dodatno educirati. Samo će na taj način moći svladati sve tajne struke. Ona podrazumijeva i poštivanje privatnosti gosta, ističe Šimić Valentić, kako se ne bi nizale neugodnosti kakvom je Demi Moore započela ljetovanje na Jadranu.