Hitna pomoć treba stizati u roku od 10 minuta od poziva u urbanim sredinama, a 20 minuta od poziva hitne u ruralnim dijelovima Hrvatske. Ukupno jedan tzv. “zlatni sat” od dojave do dolaska pacijenta u hitni bolnički prijam cilj je reforma Hitne medicinske pomoći koju najavljuje Ministarstvo zdravstva. Većom brzinom povećat će se i izgledi za preživljavanje od 30 do 50 posto pacijenata.
Stvaranje cijele mreže jedinica hitne pomoći stoji 90 milijuna eura i trebao bi hrvatskim pacijentima omogućiti ujednačenu, brzu, učinkovitiju i kvalitetniju medicinsku pomoć.
Projekt reforme predviđa postojanje Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu kao krovne stručne ustanove, koja već djeluje, te osnivanje županijskih zavoda za hitnu medicinu do kraja godine koji će u svom sastavu imati dispečerski centar za hitnu 112. Na njih će se nadovezivati mreža centara obiteljske medicine (COM) u domovima zdravlja, pri kojima će pak djelovati 103 ispostave HMP.
Time obiteljski liječnici neće više morati ostavljati pune čekaonice svojih pacijenata i odlaziti na hitne intervencije na teren.
Također se nastavlja započeto objedinjavanje hitnih bolničkih prijama, koji danas postoje samo u KBC-u Zagrebu, KB Sveti Duh i Ooćoj bolnici Koprivnica, a zasad su izgrađeni takvi odjeli u čakovečkoj, karlovačkoj, zabočkoj i bjelovarskoj bolnici koje je još potrebno opremiti.
Kvalitetnu hitnu pomoć zasad, prema ocjenama stručnjaka, ima 40 posto stanovnika koji žive na svega 17 posto područja Hrvatske, odnosno oni stanovnici koji gravitiraju ustanovama hitne medicine u četiri velika grada – Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu. (Hina /Online-Zagreb.hr)
