Autor:
Damir Klemenčić
www.metro-portal.hr
Početak svibnja godinama je bio najvažnije vrijeme u životu maturanata, dani kada su se ispravljale i navlačile ocjene, pokušavajući ostvariti što bolji prosjek iz bitnih predmeta kako bi se stekli uvjeti za upis na željeni fakultet.
Naravno, osim ocjena bilo je važno i znanje za prijemni, tako da su noći bile sve kraće, a podočnjaci sve duži. Jer, nakon završetka školske godine trebalo je ponoviti sve što se tražilo na prijemnim ispitima. Razvila se cijela industrija priprema za prijemne, nakon školskih klupa sjedilo se u onima pučkih učilišta i sličnih ustanova koje su u udarnom dijelu godine pokušavale uliti u izmučene glave što više podataka.
Sve to trebalo se promijeniti uvođenjem državne mature, ispita iz pojedinih predmeta koji se polažu tijekom drugog polugodišta, tako da se od ove godine nije moguće upisati niti na jedan fakultet bez određene razine znanja pokazane na državnoj maturi. Ipak, čak je 26 fakulteta odlučilo da je potreban i prijemni ispit, tako da se početna ideja više ne čini tako sjajnom.
Istina, tempo učenja i polaganja državne mature daje veću slobodu maturantima, no i dalje im ostaje prijemni, i to većinom na atraktivnim fakultetima poput Filozofskog i Pravnog fakulteta u Zagrebu. Ekonomski fakultet jedan je od rijetkih većih fakulteta koji su odlučili da je razina A dovoljan uvjet za upis.
No, i pored svega toga, ostaju dileme jer i dalje nije riješeno pitanje financiranja studija. Oni koji se upisuju na privatna visoka učilišta znaju unaprijed koliko ih studij košta, dok je svima ostalima taj, vrlo važan podatak, i dalje potpuna nepoznanica.
Država do sada nije smogla snage presjeći Gordijski čvor visokog obrazovanja, dati jasne kriterije na temelju kojih će se točno znati koliko i kada treba platiti za „besplatno“ obrazovanje.
Svim maturantima koji imaju želju upisati se na fakultet želimo puno sreće i znanja, hladnu glavu na prijemnim ispitima i uspjeh u studiranju.
