Zagreb je među gradovima s kroničnim teškoćama prometnog zagušenja, a jedan od načina kako smanjiti prometnu gužvu u gradskom središtu je “naplata zagušenja” po uzoru na London, Stockholm ili Milano. U tim se gradovima uvođenjem i razvojem sustava naplate smanjio promet u gradskim središtima od 15 do 30 posto.
Od takvih brojki krenuo je Marko Slavulj s Fakulteta prometnih znanosti angažiran na Studiji naplate zagušenja u okviru projekta Civitas Elan. Najavio je kako će studija biti dovršena do rujna 2011. godine a realizacija će pridonijeti također zaštiti okoliša, smanjenju ispuštanja štetnih plinova i ugodnijem životu u gradu. A tko ne bi poželio manje manje buke i stresa te više novca?!
Naplata zagušenja uvest će se “u paketu” s ostalim mjerama, s poboljšanjem javnog gradskog prijevoza, dodatnim biciklističkim stazama, uvođenjem “žutog traka” za vozila s dva, tri i više putnika.
Kao prijelazno rješenje do satelitske naplate mogle bi se uvesti vinjete kao što je slučaj u više od 40 njemačkih gradova gdje su neekološkim (starim i dizelskim) vozilima ograničili ulazak u središte grada. Ovisno o godini proizvodnje i vrsti pogonskog goriva vozila dobivaju posebne naljepnice te se kažnjavaju s 40 eura ako ih nemaju, a nađu se u tzv. ekozoni. Osim naplate po području, moguća je i naplata po vremenu boravka i slično.
O uvođenju ekozone u strogom centru anketirani su i građani i većina podupire ideju. Čak 60 posto spremno je platiti od pet do 20 kuna za ulazak u centar. Također, od 65 ispitanih poslovnih subjekata 70 posto nije protiv uvođenja naplate zagušenja, jer su u manjini oni koji imaju svoje vlastito parkirno mjesto, ali pritom naglašavaju da bi dostavu obavljali ujutro, prije naplate.
Studija naplate zagušenja, prema riječima Marka Slavulja, otvorena je za sve stručnjake, građane i njihove ideje. cilj je da Zagreb što bezbolnije riješi problem gužvi u prometu.
