Početna Novosti Zvučna knjižnica “Čujem, vjerujem, vidim” otvara se 5. svibnja

Zvučna knjižnica “Čujem, vjerujem, vidim” otvara se 5. svibnja

U utorak 5. svibnja 2015. godine, u prostoru Zaklade “Čujem, vjerujem, vidim” (Medulićeva 16), u 18 sati službeno će biti otvorena zvučna knjižnica “Čujem, vjerujem, vidim” namijenjena slijepim i slabovidnim korisnicima te drugim osobama koje iz bilo kojeg razloga ne mogu čitati standardni (crni) tisak.

Još 15. listopada prošle godine, Zaklada je po prvi put predstavila projekt osnivanja specijalne knjižnice za slijepe i slabovidne osobe. Malo manje od šest mjeseci poslije, projekt je uspješno realiziran te će knjižnica od idućeg tjedna započeti s radom.

Zvučna knjižnica – počeci…

Snimanje zvučnih knjiga započelo je 2008. godine kada je Mirko Hrkač, upravitelj Zaklade, s mikrofonom i knjigom u ruci, odlazio na ranojutarnje smjene na Hrvatski katolički radio kako bi iskoristio nekoliko sati slobodnog radijskog prostora u studiju da bi snimio nekoliko stranica nove knjige za slijepe i slabovidne osobe.

Počeo je sa zvučnom Biblijom, klasičnim teološkim knjigama, da bi postupno proširio područje zanimanja na suvremenu književnost i beletristiku, na knjige zdravstvene i medicinske tematike, na društveno-humanističke znanosti i modernu poeziju. Tijekom sedam godina, postupno se povećavao broj zaposlenika, prostor za rad i snimanje se širio i osuvremenjivao te se broj snimljenih knjiga ubrzo popeo na 210 naslova.

Prvo što trebamo imati na umu kada govorimo o osnivanju zvučne knjižnice je njezina društvena potreba. Ona se najbolje vidi u podatcima o trenutnoj dostupnosti literature slijepim osobama i osobama koje iz bilo kojeg drugog razloga ne mogu koristiti standardni (crni) tisak. Broj dostupnih knjiga tim osobama vrlo je malen – iznosi oko 0,4 posto objavljenih naslova. Dakle, na sto objavljenih knjiga, slijepa osoba može čuti tek pola jedne. Jedan mali misaoni eksperiment: sjetite se svih knjiga koje ste pročitali u proteklih nekoliko godina i razmislite o tome da velika većina tih naslova nije ni mogla doći do slijepih osoba. Mnoštvo zanimljivosti koje ste možda naučili o vrtlarstvu, astronomiji, filmskoj umjetnosti ili baš ona knjiga koju najviše volite ili je već mjesecima čitate nad subotnjom prijepodnevnom kavom nije ni mogla doći do osoba koje imaju poteškoće s čitanjem standardnog teksta. Zaključujemo da dio kulture neopaženo, ali svakodnevno nestaje u mraku – poručuju iz Zaklade.