Prvo se zagrebačko zrakoplovno uzletište nalazilo između Selske ceste i potoka Črnomerec. Izgrađeno je 1909. godine, samo šest godina nakon prvog povijesnog leta braće Wright.
Prvi su skromni letovi 1910. godine uspjeli inženjeru Slavoljubu Penkali na dvokrilcu koji je sam proizveo. Iste je godine njime poletio mehaničar Dragutin Novak, koji je u povijest ušao kao prvi hrvatski pilot. Potom je zagrebačku publiku svojim letom zadivio Edvard Rusjan. Kako se prilikom jednog Novakovog leta zrakoplov oštetio, Penkala je odustao od daljnjih istraživanja.
Godine 1928. na Borongaju je izgrađena prva zračna luka sa svim potrebnim objektima za slijetanje i uzlijetanje. Godinu dana ranije tamo je nakon uspješnog leta preko Atlantika sletio Charles Lindberghh, američki zrakoplovac, istraživač i izumitelj. U to je vrijeme otvorena prva redovita zrakoplovna linija između Zagreba i Beograda, a potom i linije koje Zagreb povezuje s Dubrovnikom, Ljubljanom, Splitom, Sarajevom, Grazom, Klagenfurtom, Bečom, Pragom, Budimpeštom, Trstom, Milanom. Zračna se luka Borongaj koristila za civilni i zračni promet te vojne potrebe, a od početka Drugog svjetskog rata koristi se isključivo u vojne svrhe.
Postupnom obnovom zračnog prometa nakon Drugog svjetskog rata počinje se koristiti Aerodrom Lučko s travnatom uzletno-sletnom stazom te betonskom platformom za parkiranje zrakoplova. Od 1927. je godine ta luka odredište za domaće i međunarodne letove.
Budući da zbog travnate uzletno-sletne staze i slabe navigacijske opreme zračna luka Lučko nije mogla pratiti nagli razvoj zrakoplovstva, od 1962. je godine službena lokacija Zrakoplovne luke Zagreb na Plesu. Kako je već 1969. na Plesu otvoren civilni zračni promet, od tada se Zračna luka Lučko koristi za sportsko zrakoplovstvo. Novootvorena je zračna luka na Plesu imala betonsku stazu, paralelnu rulnu stazu, putničku zgradu, parkirni prostor za pet manjih zrakoplova te razne manje servisne objekte. Kasnije se nekoliko puta obnavljala i unaprjeđivala, a posljednja je rekonstrukcija dovršena 2010. godine.
Godine 1966. poduzeće je promijenilo naziv u Aerodrom Zagreb, a naziv Zračna luka Zagreb nosi od 1991. godine.
Ona je danas glavna zračna luka Hrvatske koja opslužuje glavni grad. U sklopu Zračne luke Zagreb nalaze se parkiralište i park, a tamošnja putnička zgrada sadrži informativne punktove, prodavaonice, restorane, VIP salone, banku, poštanski ured i sl. Zračna je luka izravnom autobusnom linijom povezana s terminalom na Autobusnom kolodvoru Zagreb.
