Iako se često žalimo kako je na tržnicama previše uvoznog, a premalo domaćeg kvalitetnog povrća, na Branimirovoj tržnici svakoga dana od 7 do 14 sati Senad Hujić nudi najkvalitetnije namirnice koje se trenutno mogu kupiti u gradu. Povrće iz ekološkog uzgoja od srpnja ove godine ima i certifikat Prve ekološke stanice, potvrdu da je proizvod kvalitetan sukladno ekološkoj proizvodnji. Rajčica, paprika, korabica, špinat, rikola… sve što Senad Hujić proizvodi na sjevernoj strani Martin Brega između Dugog sela i Zeline nije tretirano nikakvim štetnim umjetnim tvarima, poput pesticida i kemikalija koje uništavaju nametnike.
– O ekološkoj proizvodnji počeo sam razmišljati prije nekoliko godina kada sam shvatio smetaju mi kemikalije s kojima se prska povrće za zaštitu od nametnika. Obitelj moje supruge godinama se bavila proizvodnjom povrća, njeni preci su također bili veliki proizvođači i prenosilo se to s generacije na generaciju. Proizvodnja je čak bila obimnija od ove današnje, međutim nakon što moje zdravstvene tegobe nisu prestajale znao sam kako je vrijeme za drukčiju proizvodnju. Krenuli smo s jednim plastenikom ekološkog povrća i postepeno povećavali količinu dok nismo došli do ovoga što danas imamo – isključivo ekološku proizvodnju- priča Senad Hujić dok gospođe koje su se okupile oko štanda na Branimircu u vrećice trpaju batate, papriku, blitvu.
Zanimanje za hranu s organskim certifikatom je veliko bez obzira što cijene nisu male. Cjenkanja nema, povrće je još uvijek jeftinije nego što bi moglo biti s obzirom koliko je ljudskog rada i truda uloženo u ovakav uzgoj. Kako se obraniti od štetočina, raspitujem se pokušavajući utvrditi koliko je u toj cijeni onog što se u proizvodnji ne uspijeva spasiti od raznih crva, glodavaca i sličnih.
– Zaštita se razlikuje ovisno o kojem se povrću radi. Primjerice, papriku vole puževi pa kada je u zatvorenom pomaže provjetravanje. Rajčica je obično meta gusjenica, vidimo ih kada počnu grickati lišće na kojemu ostavljaju male rupice. Tada krenemo u otresanje sa svake stabljike… – pojašnjava Hujić dok si pokušavam predočiti kako je to otresti gusjenice sa stabljika koje će dati 6 tona ploda. A ima još i oko 3,5 tone paprike babura, tonu paprike rog, pola tone krastavaca, pola tone batata…
Prodaja na tržnici tek je dio Senadovih radnih obveza, no vlasnik Eko OPG Hujić kaže nije mu teško i kod kuće se prihvatiti posla.
– Supruga Ljiljana pomaže koliko može, ali kako je zaposlena kao službenica ne stigne puno. A niti želim da se time opterećuje. Sretan se ustajem i sretan liježem iako je posla puno. Sama pomisao da činim nešto dobro za svoje zdravlje, za svoju obitelj i druge ljude ispunjava me velikim zadovoljstvom. U životu sam proputovao svijeta i svašta radio, ipak nikada se nisam osjećao tako dobro kao sada na poljoprivrednom imanju. Kada pogledam našu djecu 8-godišnjeg Dina i 7-godišnju Nives ponosan sam što ću im ostaviti nešto dobro.
Nakon što je povrće dobilo certifikat sličnu proceduru će proći i proizvodi poput soka od rajčice, ajvara pinđura i drugi. Za sok od rajčice neki već sada tvrde kako ima ljekovita svojstva no ipak to nije dovoljno, potrebna su i mišljenja, atesti Ministarstva zdravstva i drugih nadležnih institucija za ekološku preradu.
– Želim da ljudi znaju ne samo što, nego i kako proizvodim. Preko interneta vodim dnevnik proizvodnje. Moje iskustvo može pomoći onima koji se odluče na organski uzgoj voća i povrća, a s obzirom da već imama obvezu voditi dnevnik, činim to javno i prvi u Hrvatskoj.
Jesmo li mi ono što jedemo, pitanje je oko kojega će zdravi imati različita mišljenja. Drugi, s raznim tegobama neće imati previše nedoumica – između organskog povrća i povrća tretiranog neorganskim sredstvima znat će lakše odabrati. (Jasminka Kovačević /Kristijan Tabet)
[nggallery id=559]
protiv puževa ti mogu preporučiti INDIJSKE PATKE TRKAČICE ja ih imam, stalno trče po vrtu i love puževe oni su im poslastica, a biljke u vrtu neće ni jesti niti gaziti, nabavi par komada za probu
U određenom vremenskom periodu kada imamo problema sa puževima na paprici a ona se sadi u zatvorenom prostoru ili plastenicima , mi obično imamo šest folija sa duplim redom posađenih paprika.Obično se dvije krajnje folije ostavljaju puževima i ako koji prođe u srednje redove mi se u to vrijeme ispričavamo svojim mušterijama i objasnimo im da postoji mogućnost da u paprici nađu puža i ako im smeta neka dođu po drugu…Obično im je drago jer im je to i pored certifikata još jedan dokaz da je povrće ili voće organsko..